Domingo, 27 de Fevereiro de 2011

Ha’u ho Ha’u Nia Liurai Rasik

.

Dionisio de Jesus Lopes - Fevereiru 2011


Bainhira mukit sira tanis no halerik…
Ha’u rona…
Ha’u triste…
Ha’u buka proteje sira

Ha’u haka’at sai
Husi ha’u nia knuuk murak nian
Sai lia nain…
Libertadór…

Centavus mosu husi fatin oi-oin
Sigaru koru oi-oin mosu
Ánju aat hatais murak no nabilan mosu
Ha’u hetan tentasaun.

Ha’u nia konsiensia orijinál
Menus no lakon…
Mundu finjidu domina
Ha’u nia prinsipiu rasik lakon

Ha’u leva isin mamuk tun sa’e
Manu kokoroek ho lian mamuk
Ha’u dere ha’u nia liurai nia odamatan
Redi hale’u ha’u nia isin

Ha’u nia isin monu ba rai
Mundu naroman sai nakukun
Mukit sira dúvida
Hili ha’u nia isin dodok ka rona liurai nia lian

Mukit sira tenta rona…
Analiza, buka hatene…
Milagre oi-oin ne’ebé hale’u
Maibé nakukun domina tiha.
.

UN critical of East Timor's police force

.
Sarah Hawke reported this story on Saturday, February 26, 2011 - ABC

ELIZABETH JACKSON: The United Nations has raised concerns about the credibility of East Timor's police force. The UN this week extended its mission in the fledging nation. But it also questioned why East Timor's government has allowed into its police force more than 50 officers facing charges.

Sarah Hawke reports.

SARAH HAWKE: The United Nations has about 1500 police from 40 countries in East Timor. Their main role is to help build the capacity of the local force known as the National Police of Timor Leste or NPTL. The UN mission spokesman Gyorgy Kakuk says the young force has made significant progress.

GYORGY KAKUK: The country has 13 districts and out of these 13 districts the Timorese police resumed policing responsibilities in 10. And from those districts there are no news, nothing.

SARAH HAWKE: While the UN has highlighted the success of the NPTL in curbing crime, it has raised concerns. The government certified 52 officers who face serious criminal and disciplinary charges.

The UN didn't elaborate on the charges although one UN report discusses a letter sent to the prime minister, Xanana Gusmao, earlier this month in which he'd urged the government to take measures to quickly resolve cases involving suspicions of human rights violations and criminal conduct.

Mission spokesman Gyorgy Kakuk says he's confident the government wants to deal with the issue.

GYORGY KAKUK: We raised this with the Timorese leadership and we got the promises that they are going to deal with this. I don't know, you know, how many of these 50-something cases are serious but we got promises that they will deal with these issues.

SARAH HAWKE: Are you confident that will be achieved?

GYORGY KAKUK: Um, yes. This issue being raised in front of the Security Council and we have to wait you know and see how it is going to work out.

SARAH HAWKE: The UN says that these outstanding charges must be dealt with to ensure the credibility and integrity of the national police force.

The UN mandate is also seeking a stronger commitment from East Timor's government to deal with outstanding cases following the violence that gripped the country in 2006.

GYORGY KAKUK: You know there were crimes committed during the 2006 crisis and those cases have to be you know addressed properly according to the rule of law.

SARAH HAWKE: No timeframe has been set on how much longer the UN will stay in East Timor although this week's mandate will ensure its officers are on the ground to support next year's elections.

ELIZABETH JACKSON: Sarah Hawke with that report.
.

Sábado, 26 de Fevereiro de 2011

MINISTRA DAS FINANÇAS CONSTITUÍDA ARGUIDA POR CORRUPÇÃO E ABUSO DE PODER

.
TIMOR HAU NIAN DOBEN - 27 de fevereiro de 2011

A ministra das Finanças, Emília Pires, foi notificada pelo Ministério Público para prestar declarações como arguida, por abuso de poder e corrupção, no contrato para a reabilitação da prisão de Gleno.

Também sob a ministra da Justiça, Lúcia Lobato, incorrem fortes alegações de corrupção, conluio e nepotismo na adjudicação do contrato para a restauração da cadeia de Gleno.

Em meados de Julho de 2009, o Provedor da Justiça de Timor Leste emitiu um relatório e enviou as conclusões e as recomendações para o primeiro-ministro, conselho de ministros e para a Procuradora-geral.

As conclusões do relatório foram:

1) A ministra da Justiça abusou do seu poder.

2) A ministra da Justiça, praticou nepotismo, porque a empresa que obteve o contrato tem um familiar como diretor.

3) A ministra da Justiça praticou corrupção no projeto de reabilitação da prisão de Gleno / Becora.

4) Houve uma conspiração entre a empresa que ganhou o contrato e a ministra da Justiça.

Emília Pires foi notificada para prestar declarações perante o Ministério Público no dia 20 de fevereiro, mas porque a ministra das Finanças teve de viajar para a Austrália, a audiência foi adiada para o dia 3 de março.

Ler o relatório do Provedor da Justiça aqui.
.

Civil society waits for the final process of Maternus Bere's case

.
Diario Nacional, February 25, 2011 language source: Tetun

The Timorese civil society continues waiting for the final outcome of ex-militia commander, Meternus Bere, who was released by the Timorese Government on August 31, 2009 from the jail.

The Directors for HAK [Human Rights Association] and Judicial System Monitoring Program (JSMP) have urged the Public Prosecution to process the case legally, so that people can learn the reason for releasing Bere.

"HAK continues to urge the Public Prosecution to launch investigation into the case for legal proceedings, so that justice can be righted," HAK Director, Rui Viana said.

Viana called on other state institutions of the country to support this process, as political the sphere has impacted this outcome.

The Director of JSMP, Luis Oliveira, said the Public Prosecution should investigate this case as soon as possible, so that the final process of the case could be realized.

"So far the public have yet to learn the reason for releasing Bere from the jail; therefore a profound investigation into the case is needed," Oliveira said.

Bere was freed by the Ministry of Justice on August 31, 2009 based on the order of President Jose Ramos Horta.
.

UN WANTS EAST TIMOR TO TAKE HARDER LINE

.
Lindsay Murdoch - February 26, 2011 - SMH

DARWIN: The United Nations Security Council has urged East Timor to stop granting impunity for serious crimes as it extended the stay of the UN mission in the country.

The council also called on East Timor to strengthen the ''credibility'' of its police force following its collapse amid violence in 2006.

It extended the mandate of the 1440 international police and more than 1200 civilian staff and volunteers to remain in the country for at least another 12 months.

In a unanimous resolution, the council recognised political progress in Dili but said East Timor ''still faces many challenges in areas related to the underlying factors of the 2006 crisis''.

Timorese leaders, including the Prime Minister, Xanana Gusmao, have signalled they want the mission as well as 400 Australian and New Zealand troops serving in an Australian-led stabilisation force to leave the country after scheduled elections next year.

East Timor has recently looked further than Australia to help build its security forces, signing a co-operation agreement with its former colonial ruler, Portugal, and buying two navy patrol boats from China.

During an address to the Security Council before it approved the extension of the $US200-million-a-year mission on Thursday Mr Gusmao acknowledged the concerns about the police force, which has 52 serving officers who face serious disciplinary and criminal charges.

The UN police will provide support and training for the Timorese force, which is scheduled next month to resume responsibility for all districts, including Dili.

But Mr Gusmao and the President, Jose Ramos-Horta, have also made clear they believe preventing a return to instability through impunities is more important than punitive justice in the fledgling country of 1 million people.

East Timor has authorised more than 200 pardons, commutations or prison releases since 2007, including for rebels convicted of attacks on Mr Gusmao and Dr Ramos-Horta in 2008.

Dr Ramos-Horta, who was seriously wounded in the attacks, told journalists in Dili that he was releasing the rebels because they were also victims.

In 2009 Mr Gusmao ordered the release from jail of Maternus Bere, a former pro-Indonesian militia leader accused of being responsible for the massacre of 300 people in a church in 1999, including three priests.

Bere was allowed to return to Indonesian West Timor, where he is a senior local government official.

The head of the UN mission in Dili, Ameerah Haq, told the Security Council she was optimistic the country's progress could be maintained if all political leaders and the broader public acted responsibly.

There had been no significant increase in violence in districts where Timorese police have resumed responsibility, Ms Haq said.

But she expressed concern at high levels of domestic violence and sporadic fighting among youth and martial arts groups.

East Timor was entering a crucial period that would determine whether the country had overcome the political and institutional weaknesses that contributed to the 2006 crisis, Ms Haq said.

The mission was set up amid the 2006 crisis, replacing earlier UN missions that were established after the East Timorese voted to break away from Indonesia in 1999.
.

Sexta-feira, 25 de Fevereiro de 2011

Uja Lian Portugues Ba Apredezajem, Universidade Tenki Kria Kondisoins Ba Dosente

.
Josefa Parada - Sesta, 25 Fevereiru 2011 - SUARA TIMOR LOROSAE

DILI-Vise Reitor Asuntu Akademika Universidade Nasional Timor Lorosae (UNTL), Miguel Maia dos Santos hateten, wainhira uja lian portugues ba prosesu apredezajem, universidade rasik tenki kria kondisoins ida ba dosente, para haruka sira bele ba tuir kursu.

Tuir Maia, Ministeriu Edukasaun nia obrigasaun katak, professor hotu-hotu tenki uja lian portugues ba prosesu apredezajem, dosente nebee sidauk komprende lian portugues, pronto husi universidade tenki kria kondisoins ba sira atu nuene sira bele tuir kursu portugues.

“Hahu iha tinan 2002 ami implementa ona lian tetun ba prosesu apredezajem, tanba lian tetun nee hanesan lian oficial ida, no lian tetun hanesan media komunikasaun ida, tanba nee hahu iha tinan 2002 ami hanorin tiha ona estudante sira ba departamentu hotu-hotu ho ninia SKS rua,”esplika Miguel ba STL iha nia knar fatin Kampus Induk UNTL Dili, Kinta (24/2).

Vise Direitor Eskola Sekundaria Publiku No 4 Balide, Francisco Fernandes, informa katak, Ministeriu Edukasaun nia obrigatoriu katak, tinan ida nee professor hotu uja lian portugues ba prosesu apredezajem, maibe professor hotu kumpri, mais ME rasik presiza fahe livru ba eskola hotu atu nuee labele difikulta ba estudante sira.

Entertantu Porta-Vox Sindikatu Professor Timor Leste (SPTL) Agostinho Soares deklara katak, maski professor hotu kumpri ona uja lian portugues hanorin estudante sira, maibe livru portugues sei menus iha eskola.

Nunee mos membru SPTL Jaime Soares, esplika katak, livru mos sei menus formasaun lao seidauk diak, ida nee sai preokupasaun boot ba professor no estudante sira, dala barak professor rasik ba buka livru iha eskola seluk, atu bele fo fali estudante sira. Sin
.

Falta Aimoruk Ba TBC,“Ambulansia Halai Ba Sosa Iha Atambua”

.
Jornal Nacional Diário - Sesta, 25 Febereiru 2011

Dili-“Direktur Klinika Bairopite Dr. Daniel Murphy hateten kada lor-loron Klinika Bairo Pite sempre rejistu moras Tuberkulosis (TBC) ema nain 5 ba leten no moras seluk hanesan Malaria, Diarea ho Ispa nune’e foin fulan ida liu ba Aimoruk TBC ho naran streptomycina laiha hodi sira uza abulansia ba sosa iha Atambua tamba iha Timor fa’an laiha.

“Ami sempre moras tuborkolosis TBC barak tama hanesan kondisaum mear ran, isin krekas ruin maran tamba sofre moras TBC iha pulmaun,”hateten Direktor Klinika Bairo Pite Doutor Daniel Murphy iha nia knar fatin kinta (24/2).

Nune’e mos Chefe departementu BANGSAL (ruang perawat), Maria Borges hateten, moras ne’ebe baixa dadaun iha klinika refere liu-liu moras Tuberkulosis TBC, Malaria, Diario no Ispa, iha prblema oituan tamba foin lalais aimoruk ba moras TBC hotu maibe husi klinika easik esforsu a’an hodi ba sosa iha Atambua,”katak maria.Alm
.

Rejistu Ba Militantes,“CNRT 125 Mil Ona No FRETILIN 80 MIl”

.
Jornal Nacional Diário - Sesta, 25 Febereiru 2011

Dili-“Rezultadu Preliminariu husi preparasaun partidus politikus ba elisaun jeral 2012, Partidu CNRT oras ne’e ninia militante rejistu ona 125 mil no partidu FRETILIN 80 mil.

Sekretariu Jeral Partidu CNRT, Deonisio Babo afirma ba Jornalista Diario, Kinta (24/2) katak, to’o agora ema ne’ebe rejistu formal ona hanesan militante CNRT hamutuk 125 mil, numeru ne’e sei bele aumenta tan, tanba prosesu rejistu sei lao namanas hela.

“Programa bot rua mak ami halo, formaliza estrutura iha teritoriu tomak estabelese ona, i preparasaun sira ne’e iha ona 95%,”katak Deonisio Babo.

Nia hatutan, normalmente kuandu halo levantamentus dadus ba militantes sira atu buka hatene lolos numeru militantes ne’ebe mak hakarak sai duni militantes CNRT nian.

“Militantes sira ne’e ba CNRT nia posiblidade atu compete iha elisaun jeral 2012 no elisaun Municipiu, maibe ami nia target liliu maka ba iha elisaun jeral 2012, i CNRT hakarak manan maioria no hetan konfiansa makas husi povu sira, atu dudu nafatin maun bot Xanana ba Governu hatu hadia povu nia moris,”katak Deonisio Babo.

NUNE’E MOS SEKRETARIU JERAL, Partidu FRETILIN, Marí Alkatiri hateten, sira nia militante rejistu ona 80 mil no seidauk rejistu hotu, tanba oras ne’e dadaun rejistu sei kontinua.

Marí Alkatiri koalia ida ne’e iha malam dana FRETILIN, Sesta (11/2) foin lalais ne’e iha Hotel Arbiru, Pantai Kelapa, Dili, Marí Alkatiri koalia iha malam danaFRETILIN ne’e katak, iha baze de dadus komputador iha ona militantes eskrita 80 mil.

“To ohin loron (Sesta 11/2) hau hakarak informa katak iha baze dadus komputador, iha ona militante skrita 80 mil, maibe ami fiar to’o elisaun sei barak liu, tanba 70 mil iha liur seidauk rejistu, iha 150 mil militantes mak sei vota ba Presidente no Sekretariu Jeral Partidu FRETILIN, iha kongresu mai,”hateten Marí Alkatir.das
.

Suspende VPM Jose Luis,“PN Seidauk Simu Karta Notifikasaun Tribunal”

.
Jornal Nacional Diário - Sesta, 25 Febereiru 2011

Dili-“Julgamentu ba kazu alegasaun korupsaun kontra vice Primeiru Ministru, Jose Luis Guterres atu halao ona iha loron 2 fulan Marsu maibe Parlamentu Nasional seidauk simu notifikasaun tribunal atu hasai imunidade membru governu ida ne’e.

“Ami ladauk simu karta ida dehan segunda ves mai iha Parlamentu Nasional ami la simu, Primeiro husu mai mos prosedimentu la los tenki mai husi Tribunal, Tribunal baixa ba komisaun, depois komisaun estuda hafoin ami bele deskute iha PN, Maria Paixao ba Jornalista sira Kinta (24/2/2011) horsehik iha PN.

Vice Primeiru Ministru Jose Luis Guterres hetan alegasaun involve korupsaun ba transferensia osan US$3 mil ba ninia esposu Ana Maria Valerio ne’ebe altura hanesan Staff local Embaixada Timor Leste ba Nova Yorke.

Vice Presidente PN, Maria Paixao hatutan karta notifikasaun tenki mai husi juis de prosesu no tribunal, hafoin PN estuda katak fo suspende ka lae tuir diskusaun PN ninian hafoin bele deside.

Maibe tuir fontes konfirmadu Tribunal Distrital Dili ba Jornal Nasional Diario hrsehik informa katak, iha ona karta despaicho Juis Prejidi Dr. Joao Ribeiro haruka ona ba Parlamento Nasional.

Julgamentu kontinuasaun ba kazu sei halao iha loron 2 fulan Marsu oin ne’e, tantu ba kazu ne’e rasik TDD halao ona ninia prosesu julgamentu primeiru iha fulan Dezembru 2010.alf
.

“Estrada Kontinua A’at Povu Husu PM Xanana Hasai Pedro Lay”

.
Jornal Nacional Diário - Sesta, 25 Febereiru 2011

Dili-“Populasaun iha Kapital Dili husu Primeiro Ministru Xanana Gusmão hasai Ministru Infra-Estrutura Pedro Lay, tamba laiha Kapasidade hodi jere osan povu nian ba dezenvolvimentu.

Lia hirak ne’e hato’o husi komunidade sira ba Jornal Nacional Diario Kuarta (23/2).

“Diak liu hasai tiha deit Ministru ne’e, tamba maske nia lori Ministru mos Estrada a’at nafatin, buat hotu runguranga nafatin,”dehan João Carvalho iha ninia fatin Bairro-Pite.

Tuir João, Ministru Pedro Lay inkapasidade tebes durante tinan tolu ona kaer knar hanesan Ministru, maibe dezenvolvimentu la lao.

Nune’e mos hateten Meliana de Jesus konkorda 100% wainhira Governu hakarak hasai Ministru husi nia kargu tamba durante halao servisu la los.

“Bele hasai nia, tamba nia servisu la los, Estrada iha Dili deit mos a’at para mate, sa tan iha Distritu sira,”Meliana Haklaken.

Nia hatutan katak, Governu presija hare’e ema ne’ebe mak iha kapasidade mak bele hetan fiar husi Governu atu nune’e bele jere diak nia kapasidade.

“Governu tenki buka ema ho kualidade atu bele halao diak servisu, laos buka ema bui fahi, mau fahi mak tur hanesan Ministru, maibe sira la hatene hatu halo saida,”nia dehan.

Joana Reis haklaken, Ministru Pedro Lay bele sai husi nia kargu, tamba durante ne’e nia pesoal nunka senti dezenvolvimentu ruma iha area Infra-estrutura nian.

Nia sai diak liu, tanba durante ne’e Estrada sira a’at nafatin, valeta sira intupidu, tanba laiha valeta ne’ebe diak atu be halai livre,”nia dehan.ega
.

Kompañia Lifese Engineering: Governu Atraza Konstrusaun Portu Naval Hera

.
Timor Post-25.2.2011

DILI—Uluk, deputadu sira iha Parlamentu Nasionál prefere atu harii uluk Portu Naval maka sosa ró. Maibé, Sekretáriu Estadu Defeza la konkorda. Nia hakarak sosa tiha ró maka foin harii Portu neineik. Razaun simplis de’it. Tanba planu sosa ró feitu ona. Hahú kedas iha tinan 2008 liu ba.

Agora, ró mai tiha ona maibé atranka de’it iha tasi klaran. Tanba ró atranka iha tasi klaran, Sekretáriu Estadu Defeza senti laran todan. Tanba ne’e, nia aloka dadauk US$7 Miliaun atu harii portu temporáriu ho luan metru 120 kuadradu no multiplika 6 metru kuadradu. Ne’e urjenti.

“Ida ne’e temporáriu tanba sé atu ba permanenti entaun ami kalkula presiza miliaun 14 USD. Maibé, ami hanoin katak ne’e urjenti ho preparasaun ba semana hitu (Agustu 2010) ita bele uza ona,” Sekretáriu Estadu Júlio Tomas Pinto dehan ba media iha 11 Juñu 2010.

Ko’alia mesak midar maibé atu implementa kusta oituan. Realidade hatudu katak liu ona semana hitu (7) no atu besik tinan ida ona maibé Portu Temporariu nia espiritu santu ita la hetan took ida. Konstrusaun seidauk la’o.

Atrazamentu ne’e, halo membru Parlamentu raan la halai. Prezidenti Komisaun B Parlamentu Nasionál ba assuntu Defeza no Seguransa Deputadu Duarte Nunes bolu atensaun ba Governu atu aselera lalais Portu temporariu Hera tanba bele afeta ba kondisaun ró Naval F-FDTL.

“Ró rua ne’e to’o ohin loron seidauk iha fatin atu atranka. Kuandu iha temporal ruma (laloran boot) bele estraga. Tanba ne’e, iha inkontru ho Governu ami hotu-hotu halo presaun para governu aselera lalais tanba iha perigu amesa ró rua ne’e,” Duarte dehan ba Timor-Post iha nia knaar fatin, Kuarta (23/02).

Deputadu Duarte raan la halai, Vise Prezidenti Komisaun G trata assuntu Infraestrutura no Ekipamentus Inacio Moreira hetok tensaun alta. Nia obriga Governu tenki toma responsablidade hodi husu Kompañia Lifese Engeneering husi Austrália atu remata kontrusaun refere.

Wow, estrañu. Tuir infromasaun ne’ebé governu liu husi Sekretariu Estadu Defeza hateten Governu selu ona Millaun $4.5 maibé Portu ne’e seidauk iha.

“Agora pergunta maka ne’e, osan ne’e sai tiha ona maibé tanbasa maka Portu ne’e seidauk iha,” Inacio kestiona.

Krítika ba konstrusaun Portu Naval Hera mai naba-naban. Koordenadór ONG Fundasaun Mahein Frei dos Martires da Costa Guterres lamenta. Tuir nia Governu hasai osan $7 miliaun ba Portu Temporariu Hera no tuir planu remata hotu iha 2010 maibé la akontese.

“To’o agora dadauk sasán sira ne’ebé maka atu halo Portu Hera ne’e foin maka mai to’o iha Dili,” nia eskalese.

Frei ho oin la mamar hasoru Governu. Nia husu Governu tenki aselera projetu refere tanba Governu maka iha kompeténsia boot hodi foti desizaun atu bele halo remata Portu Temporariu.

Major Jenerál Taur Matan Ruak mós senti la kontenti. Bainhira halo inkontru ho Komadante Supremu F-FDTL no Prezidenti da Republika José Ramos Horta iha Kuarta horisehik, Matan Ruak hateten atrazamentu ba Portu Naval bele fó impaktu ba ró rua tanba fatin atranka seidauk iha.

Sorte at. Jenerál Fitun Rua haktuir ho udan boot ne’ebé akontese dadaun halo kondisaun Portu Naval at liutan tanba mota tama to’o área Naval Hera. Taur ko’alia to the point. Nia husu ba Governu liu husi Sekretáriu Estadu Defeza tenki halo esforsu barak hodi bele salva Portu Naval Hera.

Entretantu, Kompañia Lifese Pty Ltd defende an. Lifese konsidera Governu maka halo atraza. Lifese haruka ona karta notifikasaun ba Governu ne’ebé lidera husi Primeiru Ministru Kay-Rala Xanana Gusmão kona-ba razaun atrazementu Portu Hera.

Harii konstrusaun Portu Temporáriu Hera, Kompañia Lifese depende de’it ba surat intensaun (Letter of Intent – LOI) ne’ebé governu TL fó sai iha data 31 Marzu 2010.

“Ami kompriende urjénsia projetu ne’e. Lifese hola medidas lalais kedas bainhira simu LOI iha 1 Abril 2010. Lifese buka halo buat hotu tuir oportunidade ne’ebé mosu halo deseñu no kontrusaun no transportasaun husi tasi balun, molok obras hahú iha fatin,” katak Commercial Manager no Assesor Juridiku Kompañia Lifese Pty Ltd, Zena Dabboussy-Bardouh iha nia karta ne’ebé haruka ba governu TL, foin lalais ne’e.

Iha karta laran hatete, hafoin simu LOI iha 13 Abril 2010, Kompañia hetan notifikasaun katak molok kontratu fó sai, Ministériu Infraestrutura tenke halo aprovasaun ba deseñu no Scope of Work no Bill of Quantities.

“Iha 15 Abril 2010, Lifese entrega ba Ministériu Infraestritura dokumentus tuir mai hanesan kalkulu ba deseñu, Bill of Quanmtity, Scope of Work, Specification. Maibé, to’o 30 Abril 2010, kompañia seidauk simu resposta formál ida kona-ba kontratu to’o iha ne’ebé,” Zena hateten.

La’os ne’e de’it. Iha fulan Maiu 2010 nia rohan, Lifese remata obras no entrega notas (invoices) hamutuk US $3,873,732.87 ba governu atu selu uluk tanba sira nia “cash flow” (osan ne’ebé iha liman) ba projetu ida ne’e hotu tiha ona.

“Ami halo imprestimu (husu kreditu) ba osan tan. Ida tan iha dívidas ba invoices husi sub-kontratór no supplier ne’ebé liu US $3.873 milloens ne’ebé iha invoice ami hatama,” nia akresenta.

Zena honestu de’it katak Portu ne’e atraza tanba atrazu iha pagamentu, Limited Credit no potensial ba kustus detensaun tanba Lifese hahú projetu tuir Surat Intensaun (Letter of Intent – LOI) ba data 1 Abril 2010.

Lifese entrega invoices kada semana rua hanesan tuir mai: Invoice No 4703 ho data 12 Abril 2010, Invoice No 4704 ho data 27 Abril 2010, Invoice No 4711 ho data 24 Maiu 2010, Invoice No 4717 ho data 7 Juñu 2010.

“Ami intrega invoice bebeik kada semana rua no loloos pagamentus tenke halo tuir mai. Parte rua konkorda katak pagamentu sei halo iha montantes boot tuir Artigo 48.4. Tanba ne’e, Lifese kalkula koretamente funan tuir pagamentu montante boot husi 9 Julhu 2010,” Zena subliña.

Nia haktuir pagamentu dala uluk ne’ebé Lifese simu husi Governu TL iha 12 Agostu 2010 ho osan $1,000,000.00.

“Iha Abril 2010 to’o Juñu 2010, iha invoice ho montante US $3,247,925.00. Invoice hirak ne’e la hetan pagamentu too 15 Outubru 2010 no violasaun ba akordu kona-ba prazu pagamentu loron 14 husi data invoice nian,” nia hatutan.

Maibé, Sekretáriu Estadu Defeza (SED) Julio Tomas Pinto mós foti liman hodi ko’alia. Nia hatete problema iha Portu temporariu tarde tanba asina kontratu tarde. Tuir nia dokumentus sira iha momentu ne’ebá prepara hotu iha Sekretariadu Tékniku Aproivizionamentu (STA) iha Eis Vise Ministru Mario Carrascalão nia kompeténsia.

Nia rekoñese konstrusaun Portu ne’e tarde tanba prosesu dezenvolvimentu Portu temporariu ne’e liu husi faze rua. Faze primeiru maka prepara materiál ne’ebé maka kompañia halo iha Sidney-Austrália para lori mai TL no faze segundu oinsá sira halo mobilizasaun ba sasán sira ne’e para halo kontrusaun ne’e iha Hera.

Tanba ne’e, nia esplika, tuir kontratatu ne’ebé maka governu asina ona depois bazeia ba relatóriu maka SED halo ona pagamentu ba sasán sira ne’e ho montante $4.5 milloens.

Tuir loloos, nia informa, kontrtatu ba Portu refere Kompañia halo hotu iha 31 de Outobru 2010, maibé prosesu pagamentu no inspesaun lori sasán mai TL gasta tempu barak.

Lia ida tutan ho lia seluk. Advaizór Nasionál Aprovizionamentu Samuel Marçal ne’ebé maka halo inspesaun ba kompañia ne’e hateten progresu iha terenu iha problema duni tanba iha kontratu liu-liu sistema pagamentu rai rua nian la hanesan tanba sistema Austrália nian hakarak selu kada semana rua (loron 14) maibé TL nia sistema pagamentu selu kada fulan ida (loron 30).

Maske nune’e, nia hateten, bainhira halo diálogu ho kompañia parte rua iha aseitasaun ona tanba projetu refere sei komesa ona iha tempu besik.

“Ha’u hanoin konstrusaun iha ne’ebá la kleur sei remata. Iha semana neen nia laran konstrusaun ne’e bele hotu,” Marçal tenik.

Maske oras ne’e Portu Temporáriu seida’uk harii maibe iha fulan Jullu tinan ne’e ró 2 ne’ebé Korea do Sul ajuda sei to’o iha Timór.

“Ha’u hanoin ró 2 ba Komponenti Naval F-FDTL ne’e to’o iha fulan Jullu nia laran. Ita sei treinu ita nia ema para atu bele utiliza ró sira ne’e no oinsá atu halo manutensaun ba ró hirak ne’e,” Sekretáriu Estadu Defeza katak ba Timor-Post iha Palásiu Governu, Kinta (24/02).

Julio haktuir foin lalais ne’e Tékniku Forsa Naval hakat ona ba iha ne’ebá (Korea do Sul) hodi haree ró rua ne’e katak di’ak atu halo operasaun iha tasi Timor nian. (ono/flo)
.

ANTI La Para Ejiji Tribunal Internasional

.
Josefa Parada - Sesta, 25 Fevereiru 2011 - SUARA TIMOR LOROSAE

DILI - Aliansa Nasional Timor Leste ba Tribunal Kriminal Internasional (ANTI), iha (9/2) liu ba, envia ona karta ida ba Konsellhu Seguransa (KS) no reprezentante diplomatiku sira ne’ebe iha interese maka’as ba justisa Timor Leste iha Nova Iorke.

Konteudu karta nee atu ejiji komunidade internasional, liu-liu konselho seguransa, foti responsabilidade tomak resolve krime bo’ot hasoru umanidade durante tinan 24 okupasaun illegal Indonezia iha TL.

ANTI diriji karta ne’e relasiona ho reuniaun ne’ebe halo husi Membru konsellho Seguransa Nasoens Unidas nian iha (22/2) 2011 hodi koalia kona ba servisu Misaun UNMIT nian ba oin iha TL.

Tuir komunikadu imprensa ne’ebe STL simu iha (24/2) men siona katak ANTI ejiji konselho seguransa Nasoens unidas atu foti asaun imediatau ne’ebe efeitu hakotu impunidade hodi bele restora fali justisa. “Prosesu justisa legal ba responsabilidade kona ba krime hasoru umanidade tenke la bele dada naruk liu tan, neduni ami ejiji ba konselho seguransa nasional unidas hodi foti asaun imediatau ne’ebe efeitu hodi hakotu inpunidade atu nune’e bele restora fali justisa,” hatete komunikadu nee.

Entretantu reprezentante ANTI mos halo ona sorumotu ho misaun diplomatiku nasaun lubun balu iha Dili hanesan, Embaixador Norwegia, Portugal, Estadus Unidos Amerika no sekreetariu Embaixador Brazil, hodi koalia konaba kriasaun tribunal Internasional ba autor ginosida durante periodu luta ba libertasaun Nasional iha TL. Iha inkontru nee reprezentante diplomatiku sira haktuir katak, sira la iha kbi’it atu foti desizaun, maibe sira promete atu diriji ejijensia hirak nee ba ida-idak nia governu.

ANTI nia observa katak atu kria TL hodi lori kriminozu sira ba justisa hodi hakotu impunidade iha TL no Indonezia nune’e bele prevene violasaun hasoru humanidade iha aban bainrua.
“Bainhira sei iha nafatin impunidade iha Timor Leste, sei lori impaktu negativu ba estabilidade no seguransa nasaun, hafraku esforsu hirak nasoens unidas nian hodi estabelese estadu direitu no institusaun seguransa. Nune’e mos kriminozu sira kontinua halo krime iha Indonezia, liu-liu iha Papua Loromonu no Ambon Maluku,” katak komunikadu nee.

ANTI mos rekomenda atu diskuti rekomendasaun Komisaun Peritus nian kona ba estabelesimnetu tribunal kriminalidade internasional ida bainhira mekanizmu nasional sira falla, sira mos fo mandatu ne’ebe luan ba ekipa investigasaun krime seriu (SCIT) hodi investiga kazu masakre sira ne’ebe bo’ot liu hanesan masakre Kraras-Viqueque 1983, Muapatine- Lospalos 1983, Mausiga-Ainaro 1982 no St. Cruz Dili 1991, durante okupsaun Indonezia.

Sira mos husu atu bele stabelese delegasaun ida hodi halo aproximasaun ba governu TL ho Indonezia, hodi enkoraja sira atu bele respeita prosesu legal justisa nian ne’ebe inisia ona husi Nasoens Unidas hodi prosege kriminozu sira ne’ebe halo krime hasoru umanidade ne’ebe sai nudar parte okupasaun Indonezia nian iha 1975-1999.

Entretantu Xefi Rappourter Grupu servisu, Jeremy Sarkin hatete, Nasoes unidas (ONU), liu husi Misaun Integradu Nasoes Unidas (UNMIT), iha Timor Leste iha boa vontade, atu hapara violasaun direitu humanu, tanba sosiadade no familia mak sofre no mate husi ema Timor.

Expert Membru Grupu servisu, Jasminka Dzumhur mos dehan, durante loron walu, GSEFI vizita centru CAVR iha distritu Suai, Baucau, no Liquica, hasoru malu ho PM Xanana, no PR Jose Ramos Horta, inklui ulun boot sira seluk iha TL.

Prosesu nebe atu hetan ba ema lakon iha TL nian, buka hatene sira nia padareiru, deskobre fatin rate oi-oin no mate ruin iha tinan 2009, Komite 12 Novenbru, Asosiasaun ida husi sobrevive Masacre Santa Cruz ho kopersaun Forensik sira husi Institut nebe involve an atu buka mate restu TL nian. “ TL tenki kria lei atu proteje familia vitima nune sira bele hetan apoiu boot,” katak Jasminka.

Iha fatin hanesan Jose Soares no Antonio Costa, nudar familia vitima nebe lakon sira nia maun alin iha 1999, hela iha Comoro, sujere ba ONU atu hafanu tan Governu TL, hodi apoiu humanitarian boot familia vitima sira. “ Ami husu ba ONU atu kopera no servisu diak ho ita nia Governu hodi fo siguransa diak ba rai ne’e, liu-liu forsa ONU nebe estabele iha teritoriu tomak, nune krizi hanesan fonu nebe resulta ema barak mate labele mosu tan,” katak familia vitima rua ne’e.lia
.

Komunidade Labele Sosa Fos luron

.
Josefa Parada - Sesta, 25 Fevereiru 2011 - SUARA TIMOR LOROSAE

DILI- Fos ne’ebe fa’an iha luron la fo kontribuisaun ba saude tanba han rai rahun barak, udan ben, ne’eduni governu husu komunidade labele sosa fos iha luron.

Dehan Direitora Geral siguransa Alimentar Florentina Smith ba STL, Mandarin, Fomentu, Kuarta,(23/02).

Tuir nia katak, fos ne’ebe fa’an iha luron laiha kontribusaun ba saude tanba han rai rahun ne’eduni impaktu ba saude, dala ruma hetan moras tanba fos rai iha estrada ibun ne’eduni rairahun udan ben kona entaun vitamin iha fos lakon ona ita bele han laiha protein ba saude.

Ne’eduni Ami Sujere diak liu hola fos iha loja importador labele sosa iha loja ne’ebe sosa tutan husi loja importandor, maibe sosa fos iha luron ida diak maibe kauca barak permeiru hare kondisaun ladiak tanba fos tau iha liro ninin, fos simu udan no agudesan, ladun idijeni tanba ema fa’an besik lizu,entaun konsensia atu bele hola fos iha loja importador, atu nune’e bele hetan kustu ida neebe naton oituan.

Nia esplika liu katak, governu iha planu ida kada semana–semana halo monitorizasaun iha merkaduria tanba la fo fatin sira bele halo manipulasaun, iha merkaduria, ne’eduni hau husu komunidade diak liu mai sosa fos iha loja importador bele hetan presun tun.

Iha parte seluk Ministru Turismu Komersiu Industria (MTCI), Gil Alves fo apela hodi bandu ba komunidade Timor Leste labele naran sosa fos iha luron, tanba iha emprezariu kik barak kontinau halao manipulasuan folin fos.

Tuir Gil Alves katak, oras ne’e daduak Governu fo ona oportunidade ba emprezariu sira maka sosa fos husi rai liu hodi faan iha loza sira, tanba ne’e povu tenki sosa iha loza sira, tanba presu la karun. “Hau apela ba komunidade sira labele naran sosa fos nebe faan iha loron, tanba ema bele manipula bebeik nia presu, diak liu sira sasa iha loza faan bratu liu.

Nia dehan, fos fa’an iha estrada ibun laiha kontribuisaun ba saude tanba han rai rahun barak, ne’eduni bele hetan moras,ne’eduni husu ba komunidade labele sosa fo iha dala ibun. preokupasuan ne’e hodi responde ba problema manipulasaun presu fos nebe sei kontinua mosu hodi habokur fali emprezariu balun no povu sai vitima ba presu folin nebe sae makas.Nia dehan, MTCI mos asina ona kontratu ho emprezariu balun nebe sei toma responsabilidade atu faan fos tuir presu nebe governu determina ona. Nia dehan, iha kontratu nebe halo, emprezariu nebe faan fos, sei la faan ba negosiantes sira iha luron, hodi bele evita manipulasuan.

Alende Marcelino soares nudar negosiate ki’ik salenta katak, fos ne’ebe ami fa’an iha estrada iibun duni maibe taka ho lona ba ne’eduni rai rahun udan ben kona ladun, wainhira udan ami taka metin ho lona. Maibe hatan kona ba folin katak, sira fa’an presu a’as tanba bazia ba biaya operasional sira sosa iha loja importador sira ne’e. Anita da silva nudar estudante UNTL fakuldade medicina reforsa katak, fos fa’an iha luron laiha kontribusaun ba ita saude tanba negosiate ki’ik fa’an iha estrada ibun ne’eduni han rai rahun no udan ben kona, entaun laiha minaral ba saude. Jef
.

Regula Folin Fos, PN Sujere MTCI Halo Dekretu Lei

.
Josefa Parada - Sesta, 25 Fevereiru 2011 - SUARA TIMOR LOROSAE

DILI-Komisuan E Parlamentu Nasional asuntu Eliminasaun Pobreza, Dezenvolvimentu Rural sujere ba Ministeriu Turismu Komersiu no Industria (MTCI ) atu kria lalais dekretu lei ida hodi regula folin fos iha Timor laran tomak para emprezariu eceran labele tan halimar ho presu fos.

Prezidenti Komisuan E PN, deputadu Osorio Florindo hatete ba STL iha uma fukun PN, Dili, Kuarta (23/2) katak bazeia ba audensia nebee Komisaun E halo ho emprezariu nasional sira deklara katak sira (emprezariu nasional) la hasae folin fos, maibe emprezariu eceran sira maka halimar ho folin fos.

“Emprezariu nasional sira mos senti tristi kuandu haree sira nian fos ho marka A-3, Globus ho Kuda Ulun iha dalan ninin emprezariu eceran sira faan ho folin U$20 to’o U$25. Tuir lolos folin fos nee faan ho 30 kg ho folin U$18 no 25 kg ho folin U$15,” hatete deputadu Osorio.

Tuir deputadu Osorio mos katak folin fos sae nee impkatu mos husi roo nebee tula fos labele tama tanba roo barak maka sei para hela iha portu dili, ho nunee tuir kriteria nebee iha Alfandega roo nebee tama uluk maka tenke sobu uluk no sira seluk tenke hein.

Maibe liu husi reuinuan nebee halo ho MTCI, hatete deputadu Osorio katak Komisuan E sujere ba MTCI, atu atende uluk necesidade baziku povu ninian, ho nunee kuandu roo nebee maka tula fos nee tama ikus, maka MTCI tenke servisu hamutuk ho Alfandega para bele haruka roo nebee tula fos bele tama uluk hodi nunee bele atende nesecidade baziku povu ninian.

Konaba presu folin fos rasik, hatete deputadu Osorio katak ekipa MTCI liu husi reuniaun deklara mos katak to agora sira seidauk iha lei ida hodi regula ema sira nebee maka faan fos fo presu karun, tanba MTCI sei halo rejime juridiku ida atu regula presu fos.

Kuandu regulametnu nee iha ona, hatete deputadu Osorio katak tuir ekipa MTCI sira dehan nee ema hotu bele faan fos maibe kuandu halimar ho presu fos nebee determina tiha ona iha dekretu lei nee MTCI iha ona baze legal para polisia bele ba prende fos nebee emprezariu sira hasae ninia folin.

Liafuan hanesan, haforsa husi membru deputuda Virginia Ana Bello nebee nudar mos membru Komisaun E PN katak bazeia ba informnasuan nebee maka hetan husi emprezariu nasional sira nebee importa fos mai katak folin fos nebee sira faan normal hela, maibe empreza eceran sira seluk nebee maka faan tutan maka hasae folin fos.

Tuir deputada Virginia katak emprezariu lokal sira dehan sira faan fos ho 30 kg ho folin U$18 no 25 kg ho folin U$15 maibe derepente deit empreza eceran sira nebee maka faan tutan nee maka hasae fos folin husi U$20 to’o U$25.

Deputada Virginia mos hatete katak problema fos sae nee mos impaktu husi roo nebee tula fos labele tama lalais tanba roo barak maka para hela iha portu Dili. Tanba nee, Komisuan E mos hasoru malu tiha ona ho ekipa task forse husi Ministeriu Turismu Komersiu Industria (MTCI), nebee fokus haree ba folin fos iha timor laran tomak.

Ho nunee, hatete deputada Virginia katak momentu hasoru malu ho ekipa task force MTCI komisuan E mos sujere ba MTCI para kria kondisaun ba empreza sira iha dalan ninin nebee faan fos. Ho nunee governu tenke haree, kuandu empreza nebee faan fos laiha kondisuan diak liu lalika fo izin ba sira atu faan fos.

Iha parte seluk mos, tuir Deputadu Domingos Canossa C. Mesquita (Bankada PUN), hateten katak durante ne’e fos maka sai preokupasaun bo’ot ba ita hotu iha pais ida ne’e. Fos nebe sae, konserteza katak Domingos ema funsionariu sira nia selariu sira nebe tun ne’e bele labele kobre nesiesidade baziku fos. No nia mos deham ta katak ema sira nebe fa’an fos ne’e tenki fa’an a’as tanba vendedor sira mos presija atu hola fali nesiesidade sira seluk.

Entretantu Deputadu Domingos da Costa Bankada ASDT, hateten katak kestaun folin fos sai preokupasaun ema hot-hotu ninian mais sidauk iha lei ida atu regula ema hodi fa’an tanba agora ne’e ema fa’an tuir ida-idak nia gostu deit. “ Sidauk iha lei ida atu regula hodi ema fa’an tanba agora ne’e ema ida-idak fa’an tuir nia gostu deit,” tenik Domingos.

Komisaun D ho E Parlamentu Nasional (PN), rasik iha loron 16 Fevereiru liu ba nee halo audensia ho emprezariu loja nain nebe fa’an fos ho marka MTCI nian nomos halao audensia ho ekipa tsk force MTCI para bele grantia fos ninia folin iha merkadoria. arm
.

Konsumidores Prekupa Folin Nesesidade Baziku

.
Josefa Parada - Sesta, 25 Fevereiru 2011 - SUARA TIMOR LOROSAE

DILI- Konsumidores iha kapital Dili, oras ne’e sente laran susar tebes ho folin nesesidade baziku loron-loron nian. Ho kondisaun ne’ebe iha komunidade capital Dili preokupadu tebes ho folin sasan ne’ebe kontinua sa’e maka’as hodi sirkula iha loja sira.

Fos, mina, trigu, supermie sai hanesan nesesidade baziku ba ema atu bele moris, laos tanba la iha ona ai-han seluk, maibe ho mudansa klimatika ne’ebe akontese dadauk konsege hafraku liu tan produsaun lokal agrikultor Timor Leste. Ho ida ne’e, konserteza ai-han uniku ne’ebe povu bele asesu mak fos.

“Folin nesesidade agora iha loja barak la hanesan kompara ho loja seluk. Ezemplu mina bimoli talin iha loja fa’an U$1.50 no kompara loja kiik nia folin U$1.75. konserteza loja kiik manan liu fali,”hatete Albino do Rego ba STL iha Audian, Dili, Kinta (24/2).

Tuir nia katak, kona ba nesesidade baziku loron-loron nian iha capital loja barak mak nia folin sa’e maka’as maibe loja balun fa’an ho nia estandartu.
Albertina Piedade (konsumidor) afirma hikas katak iha loja balun bainhira sira sosa Bimoli 5 liter ho nia folin U$7.25, bimoli 2 liter U$3.50, bimoli 1 liter U$1.00 no 1/5 liter 75cent.

Laos ne’e deit maibe mos Supermi per dos hanesan mie sedap ho nia folin U$3.50, kada bungkus sira fa’an ho nia folin 25 cent, supermi biasa ho folin perbungkus 20cent maibe, inkui masin midar 1kg50 cent.

Zelia Boavida (konsumidor) husi Taibesi hatutan, bainhira nesesisade loron-loron ne’ebe fa’an iha loja sa’e maka’as ne’e bele fo impaktu ba povu kiik sira ne’ebe laiha kbiit atu hola. “Sasan folin sa’e diak ba ema ne’ebe servisu maibe kuitadu ba povu kiik sira ne’ebe araska la hetan osan,”dehan Zelia.

Nia dehan, folin sasan ne’ebe maka sa’e laos loja ida deit maibe kuaze loja hotu iha Dili laran. Tamba ne’e maske iha ona mudansa globalizasaun maibe atu regula sasan hirak ne’e importante hare mos ba povu kiik sira ne’ebe mukit atu hetan aihan.

Alda Maria (negosiante kiik) husi Becora ne’ebe hola sasan iha Loja esplika katak agora dadaun sasan ne’ebe maka tama iha nesesidade baziku komesa sa’e maka’as kompara ho tinan kotuk. Ho fenomena ne’e hotu halo sira lamenta tebes, tamba sirkulasaun folin ne’ebe iha bele difikulta mos povu kiik sira ne’ebe maka susar hetan osan. Vey
.

Prevene HIV/SIDA, Salva Jerasaun Futuru

.
Josefa Parada - Sesta, 25 Fevereiru 2011 - SUARA TIMOR LOROSAE

DILI - Moras HIV/SIDA hadait ona ema balun. Hospital Na sional Guido Valadares (HNGV) rejista ema nain 5 ne’ebe hala’o hela tratamentu ativu. Organizasaun balun preokupa no husu ba governu atu organiza aktividade ko mersiu seksual hamutuk iha fatin ida, nune’e fasil ba governu hodi kontrola.

Halakon relasaun seksual ne’ebe la seguru, laos hanesan makina suku ropa. Kusta tebes atu halakon atetude ida ne’e. Tanba ne’e, Asesor ba Komi saun Nasional Luta Hasoru SIDA (KNLHS), Daniel Marçal husu ba parte hotu-hotu nia kontribuisaun hodi prevene no luta hasoru moras ne’e.

“Ita hotu laos governu deit, liu-liu ba sira ne’ebe kaer Governu no Parlamentu, la halo lei ka politika ida hodi regula ba HIV/SIDA, maka ne’e sei amiasa tebes ba futuru rai ida nee nian, liu-liu ba jovens sira nebee durante ne’e ema hotu dehan sira mak rin nasaun nian ou pilar importante ba nasaun ida ne’e,” Daniel hateten ba STL iha Lahane, Kinta (24/02).

Atensaun governu nian ba kestaun ne’e importante. Nasaun barak mak ninia ekonomia mate tanba sira nia sidadaun sofre moras ida ne’e.

“Hau sempre hateten dehan governu bele halo programa barak hodi dezenvolve Timor ne’e sai sidade boot, maibe governu tenke hare iha parte ida nee. Nasaun barak oras ne’e sira nia ekonomia mate, sira nia nasaun sai fraku tamba povu nia saude ladiak. Maske ema nia matenek bobot mos wainhira saude ladiak, nasaun atu lori ba ne’ebe? Tamba ida ne’e governu nia kompetensia tomak,” nia dehan.

Daniel hare katak, maski NGO barak-barak halo nia programa, maibe, mais Governu ida ne’ebe kaer ukun mak tenke koalia regulamentu balun ke klaru, atu buka oinsa bele proteje.

“Ida nee mak hau sente importante atu governu tenke hare didiak oinsa bele kria situasaun ida ke diak, hodi nune’e kondisaun iha Timor bele saudavel nafatin,” nia hanoin.

Nia rasik prefere liu atu koalia kona ba aktividade livre no la identifka kestaun ne’e nudar prostituisaun. Tanba koalia prostituisaun, haliis liu ba feto. Loloos labele dehan feto mesak mak sala. Nia hanoin, importante mos atu fo edukasaun seksual nudar parte ida husi prevensaun.

“Edukasaun seksual importante teb-tebes. To’o agora edukasaun seksual iha eskola mos seidauk halo. Seidauk halo kurikulum ida konaba ida nee. Parlamentu rasik hau ba koalia ho feto parlamentar, atu oinsa kria kurikulium ida konaba edukasaun seksual, ne’ebe komesa husi eskola, liu-liu ba familia uma kain idak-idak,” nia haktuir.

Tuir Daniel, liu husi edukasaun seksual, bele hanorin, no prevene labarik sira ba buka mesak iha internet no media seluk. Buat ida buka mesak ne’e maka perigozu. Nia mos hare katak HIV/SIDA iha Timor ne’e iha risku boot. Iha faktor barak mak potensial tebes hodi kontribui ba moras ida ne’e. Faktor ida mak ekonomia fraku, hodi halo ema komete aktividade seksual livre, hodi atende sira nia moris.

“Ita nia fronteira, governu halo planu diak hodi dezenvolve komunidade atu halao sira nia moris hodi fasilita sira tama sai fronteira. Maibe husi parte HIV/SIDA ne’e risku teb-tebes. Tamba Timor bele ba Atambua fasil tebes, atu fo risku ba jovens sira ne’ebe hela iha fronteiras. Tanba Indonesia mos agora HIV/SIDA boot tebes,” nia aumenta.

Faktor seluk mak kultura ne’ebe ladun fasilita atu koalia transparente konaba edukasaun seksual. Valor kurltural ne’e fo batas ba ema hotu. “Hau dehan aktividade seksual livre nee perigozu,tamba iha Timor HIV/SIDA boot liu violasaun seksual. Ita laiha lokalizasaun, koalia konaba lakalizasaun agora sei iha pro-kontra,” nia haktuir.

Iha fatin seluk, Programa Manajer Church World Service (CWS), Odete da Costa Peloy hateten, durante tinan hirak nia laran, sira sempre fo informa¬saun konaba HIV/SIDA ba sira ne’ebe sai hanesan sira nia pontu fokal iha distritu hanesan Dili, Liquisa, Maliana, Ermera, Aileu no Same, atu nune’e bele hato’o ba Komunidade sira hodi bele komprende diak liu tan konaba moras HIV/SIDA.

Nia fo sai katak tuir dadus tinan 2011, hamutuk Timor oan 211 mak identifika ona hetan moras HIV/SIDA. Ida ne’e numero ne’ebe identifika ona, karik sei iha seluk tan, tamba iha Timor kusta tebes atu ba tes sira nia ran. Ne’eduni, husu ba Governu atu hamutuk ho parseiru no NGO sira hodi hanoin oinsa bele halo desiminasaun no informasaun klean liu ba komunidade atu nune’e sira komprende saida mak moras HIV/SIDA.

Husi Hospital Nasional Guido Valadares (HNGV), iha ona ema nain lima mak halo tratamentu ativu. “Ami halo tratamentu regular ba moras tama iha HNGV ne’e hamutuk ema nain 5, ne’ebe afeitadu ba moras HIV/SIDA. Altura ne’e ke numeru regular husi ema nain lima ne’e halo tratamentu ativu iha hospital ne’e,” dehan Direitora Jeral HNGV, Odete Viegas, Sesta foin lalais ne’e iha nia servisu fatin HNGV.

Tuir Odete, Moras HIV/SIDA tama ona iha HNGV, tanba iha hospital ne’e HNGV, iha ekipa ida mak kompostu husi medikus ho infremeirus, nomos analista sira, atu hare halo selesaun ba moras nebe mai, maibe ajenti mediku mos la fo sai ba ema ne’e kuandu hetan moras HIV/SIDA. Tanba ida ne’e buat ida ke konfidenscial.

Nia dehan, moras HIV/SIDA kuandu mai iha HNGV, pasiente laos mai ho HIV/SIDA rasik, maibe sempre tama ho moras seluk. Por ezemplu mai ho moras TBC, ou mai ho moras hepatitis.

“Maibe atu hatete katak atu hospital ne’e rejista murni pasiente ho moras ida ne’e jarang, tanba pasiente ne’ebe tama iha hospital ne’e sira sempre mai ho moras seluk, hanesan moras TBC, no hepatitis ou moras sira seluk, depois foin deskobre husi mediku sira katak ema ne’e afeita ba moras HIV/SIDA,” teknik Odete.

Entretantu, Ministru Saude Nelson Martins hateten, Timor-Leste tama ona iha kategoria nasaun prevalensia HIV/SIDA ki’ik (0.2%). “ Governu TL nia planu diak tebes hodi kombate HIV/SIDA tamba servisu hamutuk maka’as ho asosiasaun medikus Timor-Leste. Oinsa atu haforsa programa voluntariu konsulteis iha fatin hotu-hotu. Tamba ne’e husu ba maluk sira ne’ebe mak hetan risku ba moras HIV/SIDA atu mai tes,” nia apela.

Ministru Nelson hatutan, atensaun Ministeriu Saude barak liu mak oinsa atende inan isin rua ne’ebe ho HIV/SIDA pozitivu. Ministeriu Saude sei fo aimoruk para labele transmiti ba nia oan bainhira partus.

“Intervensaun husi governu anterior to’o agora ita kontente, tamba mantein prevalensia 0.2% sa’e maka’as mak transmisaun kuandu inan HIV/SIDA nia oan iha risku maka’as ho nia prevalensia 0.54. Ministeriu Saude detekta kazu maka’as iha transmisaun inan ba oan,” Nelson afirma.

Ba asuntu ida ne’e, estudantes UNTL Dedi Gomes no Lily Babo, sujere ba Governu Timor no parseiru dezenvolvimentu atu prepara planu ida maka’as tebes, oinsa bele kontrola hodi prevene moras HIV/SIDA.

Tuir estudante rua ne’e, NGO internasional no NGO lokal sira no Igreja presiza habelar informasaun hodi prevene moras ne’e, nune’e joven sira lebele involve an demais iha atividade free sex. “Ita tenke kuidadu-an, tamba hare katak iha Timor-Leste agora barak moras HIV/SIDA. Ne’eduni wainhira moras ne’e mosu, tenke buka oinsa hodi prevene,” estudante rua ne’e apela. Fal
.

Intervensaun Fós MTCI,“Emprezariu ‘Nakar’ Tenta Senior Shop”

.
Timor Post - Kinta, 24 Fevereiru 2011

Dili-“Hafoin governu distribui fós MTCI ba loza tolu ne’ebe determina, iha emprezariu nakar balun tenta senior Shop atu hetan hasesu ho kuantidade boot.

Senior Shop Kuluhun Dili, nia Diretor Fernão Lesavio, hatete hafoin governu halo distribuisaun fós MTCI ba sira hodi responde preokupasaun populasaun kiik nia ba folin fos iha merkadu, iha mos enprejariu nakar balun ne’ebe durante ne’e manipula folin fos tenta sira atu sosa ho kuantidade boot.

“Iha segunda-feira hatun no iha tersa-feira barak mai husu hau dehan la bele e ida ne’e estadu fo kedas no ami konkorda katak fa’an saku ida-ida ba ita nia maluk kiik sira, Diretor dehan ba Diariu ne’e iha nia fatin foin lalais ne’e.

“Iha balun lor-loron mai dehan labele fo ga, tanba ita langanan laos katak hau interope ita nia lia fuan maibe labele tamba laos hau mak hatama mai husi ne’eba maibe estadu nia desizaun ne’ebe hau tenki kompri estadu nia lia fuan,”dehan fernão Lisavio.

Iha parte seluk nia hateten katak, ba futuru wainhira governu sei kontinua kria planu ida ne’e nia parte sei apoiu nafatin programa ne’e hodi nune’e povu kbiit laek sir abele hetan fos MTCI ho diak tuir kbiit ne’ebe sira iha. (aga)
.

“KKFP Prontu Husik Mandatu”

.
Timor Post - Kinta, 24 Fevereiru 2011

Dili-“Membru komisaun konsoltivu fundu Petrolifeiro (KKFP) periodo 2006-2011, pronto husik kargu nu’udar responsavel, tamba ne’e membru tomak deside haruka ona karta konesementu ba Parlamentu Nasional (PN).

“Iha fulan Janeiru ami haruka ona karta ba Parlamentu Nasional, katak mandate ba konselhu konsoltivu atu termina iha dia 6 de novembru 2011,” hatete Presidente KKFP Francisco Monteiro ba Diario Timor Post horsehik iha nia kna’ar fatin edifisiu Luta Hamutuk Farol, dili.

Relasiona ho karta KKFP nian ba PN, PN haruka fali karta ba entidades konsoltivus ne’ebe mak iha komisaun hanesan, sociedade civil, igreja, emprezariu nasional, PN no eis Primeiru Ministru ho Ministra Finansas.

Karta refere PN seidauk resposta to’o ohin loron, tanba liu husi karta ne’ebe komisaun haruka ba PN atu eleje ema foun atu troka wainhira mandate remata.

“Karta ne’e ami haruka ona ba Parlamentu Nasional para eleja fali komisaun foun hodi troka ami komisaun ida agora”,dehan Francisco.

Iha inisiu tinan fula fulan janeiru karta ne’e KKFP haruka ona ba PN maibe to’o ohin loron seidauk iha resposta konaba kontiudu karta, nia mos husu ba deputadu sira iha PN tuir lolos konfirma uluk lai internalmente, ne’e laos tanba problema.

“Ba ami laiha problema nusa ba deputadu sira iha PN koalia sai, karik ami iha ne’e hakarak ejisti nafatin ka nusa, liu husi karta ne’e ami esplika ona katak eleja ema foun nune’e troka ami nia fatin”, reafirma Francisco.

Tuir lei harka kada tinan 5 troka KKFP ho ida ne’e mak karta relata atu fo hanoin ba PN nune’e eleja ona ema foun ruma atu troka membru sira ne’ebe mak agora tur iha komisaun konsultivu.

Hanesan ema politika tuir lolos iha konsiente ba servisu ne’ebe mak durante ne’e, KKFP halao, pareser halo maibe politika maioria liu depois pareser ne’ebe mak hatan sai la vale.

Tanba servisu hanesan KKFP laos funsionariu publiku ne’e hanesan komisaun estadu nian, hodi hare lei fundu Petrolifeiru, ema hotu hatene katak mandatu iha tinan ida ne’e remata.

“Ami mos konsiente katak, ami nia mandate atu remata ami tenke fo hatene ba PN.

Nia informa, durante ne’e KKFP halo pareser ba PN maibe ladun iha Nasionalismu ne’ebe mak diak tamba jestaun politika, maioria aliansa.

Tanba lei hateten, ba PN bele rona konselhu KKFP nian no mos la rona,”ami hanesan orgaun konsoltivu deit ba sira,”akresenta Francisco.

“Ami laos halo fali rezistensia, tamba ne’e desizaun husi Parlamentu Nasional laos ejisti lakohi sai maibe antes ne’e ami manda ona karta ba PN kona ba mandate,”dehan Francisco.

Entertantu reprezetante emprejariu nasional ba KKFP diretur kompania Monte Veado Oscar Lima iha nia kna’ar fatin, Comoro konfesa katak kuandu to’o ona tempo atu troka tenki troka duni, hanesan emprezariu ne’ebe iha maon CCI-TL desidi ona atu hili emprezariu ne’ebe mak iha duni kapasidade atu ba trika fali fatin ne’ebe mak ita husik hela.

“Hau hanoin to’o tempo atu troka, tenke troka duni, ami koalia ona ho ami nia grupo CCI para hili emprezariu ida ne’ebe mak iha duni kapasidade atu troka fali hau iha konselhu konsultivu fundu petroliferu,”dehan Oscar.

Iha mandate durante periodo ida, membru halao tuir duni nia knaar Fundu Petroliferu kuandu iha failhansu ruma hatete klaru iha momentu ne’eba katak implementasaun lalos.

Hanesan emprezariu hakarak halo buat ne’ebe mak tuir dalan duni, tamba ema hotu iha nasaun ida iha lei nia okos, tamba ne’e liu husi sujestaun no pareser ne’ebe mak durante ne’e membru sira hato’o hanesan pasu importante hodi kontrola fundu mina rai.

“Hau espera katak ema ida ne’ebe mak ba troka fila fali hau mos, nia sei halo tuir buat ne’ebe mak ami halo tiha ona iha periodo hirak ne’e,”katak Oscar.

Tanba durante mandate hanesan governu hakarak foti sai fundu petrolifeiru liu 3%, hanesan KKFP ne’ebe mak hare’e konaba kestaun ne’e hakarak mak nia esplikasaun konaba planu hodi foti liu 3%.

Wainhira KKFP fo pareser ba PN konaba rekomendasaun sira ne’ebe mak bele halo no labele halo, iha PN mak responde katak bele, ne’e responsablidade PN nian.

“Ami hato’o rekomendasaun husi pareser kuandu dehan bele ka labele, kuandu PN hateten katak bele ne’e responsablidade Parlamentu Nasional nian,”katak Oskar.(uly)
.

FRETILIN-CNRT Konsidera MI Fraku

.
Timor Post - Kinta, 24 Fevereiru 2011

Dili-“Bancada FRETILIN no CNRT iha Parlamentu Nasional konsidera Ministeriu Infraestrutura (MI) laiha kapasidade atu dezenvolve area infraestrutura iha Timor Leste.

Pojisaun ne’e bancada FRETILIN no CNRT foti relasiona ho kondisaun Estrada iha teritoriu tomak ne’ebe kuaze at hotu ba kestaun ne’e komesa husi povu babain to’o reprejetante povu iha PN hakilar maibe lahatudu rejultadu pozitivu.

“Problema estrada ne’e kausa lorloron ema preukupa i problema ne’e mosu tamba durante ne’e governu halo deit manutensaun ba Estrada nebe Indonesia husik hela ba ita,”haktuir Deputadu CNRT Arao Noe de Jesus iha PN kuarta (23/02).

Nia akresenta manutensaun ba Estrada ne’ebe durante ne’e iha barak liu laiha kualidade.

“Ne’e hotu tamba planeamentu no levantamentu maka ladun diak no kapasidade tekniku mos lasufisiente entaun rejultadu husi osan barak nebe gasta ne’e nia fit back ita lahare hetan,”lamenta deputadu CNRT ne’e.

Membru komisaun G ne’ebe trata asuntu infraestrutura no ekipamentu social ne’e hateten iha orsamentu foin lalais ne’e iha dotasaun inisial governu propoin U$20 Milloens maibe PN aumenta tan U$22 milloens ba fundu emerjensia atu salva guarda ba situasaun hotu.

Maibe deputadu CNRT ne’e hatete MI mak presija detekta no programa diak atu emerjensia hirak ne’e labele halo kalkulu depois halao servisu maibe invensaun mak barak liu entaun rejultadu servisu oituan maibe osan selu barak liu.

“Akompanyamentu terenu tekniku sira husi infraestrutura, obras publika tenki akompanya lorloron atu hatene kubikasi nebe estraga kada loron,”esplika Arao.

Tan ne’e deputadu CNRT ne’e dehan atu hadia iha fatin balu tenke emerjensia duni laos halo tiha projeitu ida mak konsidera hanesan emerjensia.

IHA FATIN HANESAN, Bancada FRETILIN liu husi deputadu Inacio Moreira hatete problema ne’e kontinua mosu tamba governu mak laiha kapasidade atu rejolve.

“Problema estrada ne’e tinan bain loron mak hanesan ne’e hela deit, tamba governu mak laiha duni kapasidade,”deklara nia.

Inacio dehan governu ne’e ukun tinan tolu ona no gasta osan barak ona maibe lahatudu rejultadu pozitivu.

Tan ne’e FRETILIN kontinua husu responsablidade governu nian tamba osan barak mak gasta ona liliu prosesu ejekusaun osan refere.

“Governu tenke asumi responsablidade esplika ba povu katak osan barak mak gasta ona maibe Estrada seidauk diak realidade iha dili laran deit kontinua at,”lamenta nia.

Buat hirak ne’e akontese tamba governu liliu MI laiha planu atu dezenvolve nasaun ne’e.(gus)
.

LABEH Kestiona Kapasidade KAK

.
Josefa Parada - Sesta, 25 Fevereiru 2011 - SUARA TIMOR LOROSAE

DILI – Organizasaun Naun Govermental Lalenok Ba Ema Hotu (LABEH) kestiona kapa¬sidade Komisaun Anti Korupsaun ne’ebe harii tinan ida ona maibe seidauk konsege kaer koruptor ida hodi lori ba tribunal.

“KAK la konsege kaer koruptor ida iha tinan ida nia laran, KAK mos la konsege lori koruptor ida ba tribunal durante tinan ida nia laran,” katak Direitor LABEH, Cristopher Hendry liu husi komunikadu ne’ebe STL simu iha Tersa (22/02).

Tuir Cristopher, aat liu tan KAK la konsege prepara planu estratéjiku nasional hodi luta hasoru korupsaun ida ne’ebé bele involve ema hotu nia luta iha area korupsaun, hanesan lia fuan ne’ebé komisáriu KAK deklara iha tomada de posse katak atu kombate korupsaun, tenki sai Movimentu Nasional ne’ebé entidade husi parte hotu-hotu hamutuk hodi luta hasoru korupsaun no KAK mak hanesan Instituisaun ida ne’ebé hamrik iha oin atu kombate korupsaun maibé presiza apoiu husi parte hotu-hotu tenki hamutuk atu kombate korupsaun.

“Monitorizasaun ne’ebé LABEH halo katak, KAK taka an demais ba públiku liu-liu media sira. Instituisaun KAK tenki nakloke ba públiku atu públiku bele hatene kona-ba sira nia servisu, difikuladades, hodi nune’e povu bele fo suporta moral, maibé se KAK la nakloke ba públiku hodi sadere deit ba polítiku governu nian, LABEH bele hatutan fali lia fuan ne’ebé mak povu sira hatete katak KAK hanesan kawan amankan kawan,” hateten iha Komunikadu nee.

LABEH mos ejiji ba KAK atu halo servisu ne’ebé ultrapasa povu nia hanoin hodi fo fiar ba povu katak KAK hamrik duni iha oin hodi luta hasoru korupsaun maibé iha tinan ida nia laran KAK la halo no laiha servisu ida mak bele ultrapassa ema nia hanoin kona-ba KAK nia papel luta hasoru korupsaun.

Númeru kazu ne’ebé mak KAK simu iha tinan ida to’o ohin loron lahetan rezultadu, signifika katak povu seidauk fo fiar metin ba KAK hodi hato’o kazu inklui mos LABEH seidauk hato’o kazu direitamente ba KAK tanba LABEH hare katak KAK seidauk prontu lolós atu luta hasoru korupsaun no Komisáriu rasik mak hatete katak KAK laos ONG tanba ne’e servisu ne’ebé KAK halo ne’e segredu.

LABEH kontinua fo suporta ba KAK oin sa atu kombate korupsaun para hetan fiar husi povu katak komitmentu go ver nu no estadu iha luta hasoru korupsaun laos deit atu hari KAK maibé ultrapassa hari KAK.

Tanba ne’e diak liu KAK aprezenta ona estratéjiku nasional tuir lei haruka para ema hotu bele hatene KAK nia involvimentu iha movimentu luta hasoru korupsaun tanba se wainhira korupsaun ejiste nafatin iha rai laran, povu kontinua sai vítima ba Orsamentu ne’ebé tuir lolós atu fo benefisiu ba povu no servisu KAK nian importante tebes ba povu ai leba, ukun nain no ema tomak.

Antes ne’e, Komisariu Komisaun Anti Korupsaun (KAK), Aderito de Jesus hatete katak kona ba prosesu kazu korupsaun, kompetensia KAK maka halo investigasaun ida klean hanesan agora dadauk invetigador sira tuir formasaun hela, maibe nia parte fiar katak sira iha kapasidade no fasilidade naton atu halo investigasaun ba kazu sira ne’ebe iha.

Alende kazu tolu ne’ebe oras ne’e dadauk KAK halo investigasaun hetan ona delegasaun husi Ministeriu Publiku, iha mos balun KAK komesa halo analiza dadaun oinsa atu bele komunika ba iha Ministeriu Publiku.

“Entaun ami iha derefensa bo’ot ida ho identidades PDHJ. Uluk PDHJ halo investigasaun deit, maibe laiha kontaktu diretamente ho Ministeriu Publiku. Ami lae, husi inisiu kedas halo investigasaun kontaktu kedas ho Ministeriu Publiku. Ida ne’e bele ajuda ita nia prosesu investigasaun,” hatete Aderito ba jornalista sira bainhira halao serimonia Planu Estratejiku iha Sentru Formasaun Joao Paulo II, Komoro, Tersa (22/2).

Iha oportunidade ida ne’e mos, Presidente Parlamentu Nasional, Fernando ‘Lasama’ Araujo informa katak, iha tempu badak, sira sei aprova lei KAK balun ne’ebe iha relasaun ho korupsaun. Ho lei ida ne’e bele sai instrumentu ida hodi nune’e KAK bele halo nia servisu.

“Lei KAK agora iha ona iha Parlamentu, hanesan kona ba iha Money Laundry ninian. Ne’eduni antes Junho nia laran, ami bele aprova ona. Hanesan hau nia prezensa iha iha Workshop ida ne’e, atu inkoraja Komisariu KAK ho nia Adjuntu nain rua, ho nia staf tomak atu servisu makaas liu tan atu osan ida povu nian bele too duni ba iha povu, labele maran iha dalan klaran,” hatete Lasama.

Relasiona ho asuntu ida ne’e, liu husi planu estratejiku presiza atu lori diak servisu iha KAK nian atu orienta sira ba iha ne’eba. Buat hotu ne’ebe halo tenke iha objetivu final ne’e maka atu ba hakbesik povu ba dezenvolvementu nasional.

“Hau liga buat rua kuandu iha korupsaun, maka dezenvolvementu lao ladun diak, hanesan dadauk Ban Ki Moon hatete katak korupsaun oho dezenvolvementu, hau fiar kuandu korupsaun ne’e buras ba bebeik dezenvolvementu sei dok husi povu,” nia tenik.

Nia konkorda ho sira katak buat ne’e tenke lao neneik tenki liu husi treinu no forma ema sira ne’e ho diak hatene didiak kona ba iha investigasaun no administrasaun didiak para hanesan asu ida karik husik ba tata kedas.

Iha oportunidade ida ne’e, Vise Ministru Finasans, Rui Hanjam iha nia deskursu mos koalia kona ba Planu Estratejiku Dezenvolvementu Nasional no mos fundus especial iha orsamentu tinan fiskal 2011 nian. Pri
.

ONU Simu Opsaun TL Hakotu Mandatu UNMIT Iha 2012

.
Josefa Parada - Sesta, 25 Fevereiru 2011 - SUARA TIMOR LOROSAE

DILI – Konseillu Siguransa Organizasaun Nasoes Unidas (ONU) simu ona opsaun Estadu Timor Leste hodi hakotu manda United Nations Integrated Mission in Timor Leste (UNMIT) iha tinan 2012.

Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmao iha nia relatoriu hato ba Konseillu Siguransa ONUiha Nova Yorke loron (22/02) katak,Instituisaun Falintil Forsa Defeza Timor Leste (F- FDTL) no Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) prontu ona atu ker rasik lutu siguransa soberania TL.

“UNMIT tenke husik TL iha 2012 tanba F- FDTL ho PNTL preparadu ona hodi simu responsabilidade. Despedida ho misaun UNMIT sei realiza iha 20 de Maio 2012 hodi partisipa ema hotu,” dehan PM Xanana iha nia palavra.

PM Xanaan hatutan katak, maske UNMIT husu ona ba Estadu Timor Leste atu prolonga tan misaun UNMIT ba tinan ida (1), maibe Estadu TL desidi deit to 2012.

PM dehan, UNMIT sei remata nia mandatu sei halao liu husi fersa independensia 20 de Maio 2012 nebe sei partisipa husi konvidadus internasional no povu TL.

PM Xanana hatutan katak, iha Maio 2006 liu ba Ministro Negosius Estrangeiros Jose Ramos Horta ba ONU hodi halo apelu hodi hanaruk deit mandatu UNMIT to 2012.

Iha okasiaun ne’e Xanana mos hato’o parabens ba Eis Sekretariu Jeral UNMIT Atul Khare no Amera Haq ne’ebe nudar lideransa UNMIT iha Timor-Leste ho sira nia dedikasaun tomak atu oinsa konsolida liu tan relasaun TLho Amerika.

Durante sorumut iha Konseillu Siguransa ONU, alem de koalia kona ba mandatu UNMIT iha TL, PM Xanana mos koalia kona ba kopeerasaun bilateral ne’ebe governu TL hala’o ona ho nasaun barak hanesan Cuba, Brazil, India no koalia mos kona ba preparaun TL tama ba ASEAN iha tinan 2012.

Xefi Governu Xanana mos hatutan katak TL mos kontinua hadia koperasaun ho Uniaun Europeia, CPLP no nasaun sira seluk. Kona ba ASEAN mak liu husi partisipasaun iha Forum Demokrasi Bali no Forum Regional ASEAN. Nomos hala’o kooperasaun diak ho Asia Pasifik inklui China, Japaun Korea Norte.Tanba situasaun TL hetan progressu ona mak iha Abril 2010 TL nudar uma nain ba Dialogu Internasional.

Entertantu hafoin partisipa inkontru Konseillu Siguransa, PM Xanana mos partisipa iha forum investimentu ba Timor Leste ne’ebe organiza husi World Harmony Foundation, iha Nova Yorke.

PM Xanana mos vizita ba Cuba hodi koalia konaba koperasuan bilateral nebe halao ona ho Kuba hodi forma medicina Timor oan 700 liu. Hafoin ida ne’e, PM mos vizita ba Brazili sei hasoru malu ho Presidenti Brazil, Dilma Roussef.

Ikus liu iha visita ofisial iha Reino Unido, PM Xanana sei partisipa iha forum G7+, sei halo sorumutuk ho Sekretariu Coperasaun Desenvolvimentu. Eugenio Pereira
.

Relatoriu La Kompletu, PN-Governu Realiza Audensia

.
Josefa Parada - Sesta, 25 Fevereiru 2011 - SUARA TIMOR LOROSAE

DILI- Komisaun E Palamentu Nasional (PN), Asuntu Eliminasaun da Pobreza, Dezemvolvimentu Rural Regional no igualidade Generu, marka audensia ho governu relasaun fundu sosiedade silvil nebe governu hatama relatoiru ba komisaun la kompletu.

“Atu klarifika deit ezekusaun orsamentu ba fundu Pobreza iha gabinte Prezidente da Republika nian, tamba deputadu barak mak kestiona osan nebe tau iha gabinete prezidente fundu pubreza nian nebe dehan atu halo uma 70, maibe informasaun husi Asesor, uma nebe halo buka tuir mos lahetan,” Prezidente komisaun E Osorio Florindo Costa kasu lia ne’e ba Jornalista iha PN Kinta (24/2).

Nia hatutan, uma nebe halo tuir dadus iha uma 70, uma 2 iha Alas hetan no husi uma 66 la konsege hatama relatoriu ba komisaun, meske oras ne’e foin halo relatoriu 31, tamba ne’e komisaun husu dadus no imformasaun husi parte kompetente.

Iha fatin henesan Maria Rosa da Camara hatete, Orsamentu ba sosiedade sivil ninia gasta la tuir ninia dalan, tamba iha imformasaun katak la justu, ne’e mak komisaun E marka audensia ho governu atu mai halo klarifikasaun .

Entertantu Asesor PM ba Asuntu Sosiedade Sivil Joaquim Dos Santos Hatete, Deputadu sira husi komisaun E konvida atu fo imformasaun, relasaun ho ezekusaun fundu sosiedade sivil iha tinan 2010 nian, no enkontru ne’e mos fo informasaun iha juszestaun, nebe mak suzere husi deputadu sira atu hadia kriteria nebe mak iha, atu bele atende organizasaun sosiedade sivil hotu.
Nia hatutan, orsamentu ba prezidente nian iha tinan 2010 miliaun 1, no total fundus sosiedade sivil iha tinan 2010 nian miliaun 10.650, kuaze ezekuta to’o hotu 98 % no 2011 ba sosiedade sivil miliaun 8.800 dolar. Timotio Soares
.

UN council highlights E. Timor police 'credibility' concerns

.
(AFP)

UNITED NATIONS — The UN Security Council on Thursday called on East Timor to take action to strengthen the "credibility" of its police force as it extended the stay of the UN mission in the fledgling Asian nation.

The United Nations wants to end its peacekeeping mission in East Timor but is wary of fallout from the 2006 unrest that led to the creation of the international force which is now about 1,500 strong. East Timor is also to hold a presidential election in 2012.

More than 50 officers in the East Timorese police, the PNTL, face criminal or disciplinary charges but have still been allowed into the new post-independence force.

Concerns were raised by a UN envoy and some of East Timor's main aid partners at a UN Security Council debate this week attended by Prime Minister Xanana Gusmao.

"I trust the government will find no reason to exempt the 52 officers who face serious disciplinary and criminal charges," said Tsuneo Nishida, the UN ambassador for Japan, a key donor to East Timor.

Gusmao, one of the leaders of East Timor's fight for independence from Indonesia, acknowledged the concerns which have also been raised by UN Secretary General Ban Ki-moon.

A UN Security Council resolution passed on Thursday "emphasizes the importance of taking all measures necessary to ensure the credibility and integrity of the PNTL, including resolving any outstanding disciplinary and criminal charges faced by PNTL officers."

The resolution recognised political progress since the 2006 unrest but said East Timor "still faces many challenges in areas related to the underlying factors of the 2006 crisis."

On top of concerns about security and the judiciary, international observers have also raised concerns about East Timor's economy.

The Japanese envoy noted that East Timor's budget now exceeds one billion dollars and its population is now above one million and called for greater emphasis on job creation.

"While we commend the work of the government, it is worrisome to note that many young people remain unemployed and large numbers of youth are joining the labor market every year with limited opportunities for employment," said Nishida.

The Security Council resolution also highlighted the need for "sustainable growth".
.

Quinta-feira, 24 de Fevereiro de 2011

Governu Tenke Subtitui Roo Nakroma Imidiatamente

.
Povu Oecusse Transporte Truck Ba Oecusse husi Dili

Josefa Parada - Kinta, 24 Fevereiru 2011 - SUARA TIMOR LOROSAE

DILI-Estudantes Oecusse nebe hamahon-an iha Forum Solidaridade Estudantes Oec usse (FOSEO) ejiji ba governu atu subtitui lalais Roo Nakroma iha tempu badak nia laran.

Ejencia ne’e halao relasiona ho roo Nakroma nebe too’ oras ne’e paradu total, tanba la iha esforsu governu atu subtitui roo ne’e. Tan ne’e, iha Kuarta feira (23/2) horsehik, FOSEO lansa konferensia imprensa hodi hato’o sira nia ejijensia ba governu.

“Ami husu ba Ministeriu kompetente atu foti medidas ou desizaun lalais kona ba trasporte maritime ba povu Oecusse hodi halo movimentu viazem Dili-Oecusse no Oecusse-Dili, tanba to’o oras ne’e roo nakroma at,” hatete Domingos Ulan Taela, nudar Porta Voz FOSEO, kasu lia hirak ne’e liu husi konferensia imprensa nebe halao iha Centru Informasaun Dormitoriu Oecu sse, Kampung Merdeka, Comoro, Dili.

Ministeriu kompetenti tuir Domingos katak, tenki kria politika ida hodi resolve trasporte maritima nudar problema seriu no importante ba povu oecusse, nune povu oecusse uja halo viajem hodi halao negociu tuir nesesidade seluk nebe importante.

“Ami hare katak, problema roo Nakroma, paradu halo folin fos sae iha distritu Oecusse, povu kbit laek labele hola tanba rendimentu sira nian kik atu sosa fos 30kg ho folin U$ 36. Husu ba MTCI atu ofrese fos ba povu Oecuse iha tempu badak tanba dadaun ne’e povu sira susar ba ai han,” Domingos sujere.

Dehan Domingos katak, sei waihira Governu la responde ejijensias hirak ne’e estudantes nebe halibur an iha FOSEO, sei halo asaun hasoru governu liu-liu ba Ministeriu kompetenti.

Vicenti Ulan, no Domingos Mala Falo, nudar Estudantes universitariu iha Dili, senti triste ho kondisaun roo nebe pradu total difikulta sira atu hetan ai han husi familia sira husi Oecusse mai Dili, tamba trasporte nebe subtitui roo nakroma governu so troka deit ho kareta pasculante, maibe kareta truc sampah hirak ne’e la kondis atu tula ai han iha tempu udan hanesan ne’e.

“Ami husu Governu atu ajuda ai han ba estudante nebe agora hela iha Centru Infor masaun Dormitoriu Oecusse iha Comoro no estudantes Oecusse tomak nebe buka matenek iha Kapital Dili, tamba ho roo nebe mak paradu halo hahan menus tamba inan aman sira susar atu haruka aihan mai ami,” tenik estudante rua ne’e.

Deputadu Arao Noe, husi komisaun G, Asuntu infrastrutura, iha PN husu ba Ministeriu kompetenti atu atendi imidiatamente ba problema roo nebe to’o agora sidauk subtitui roo nakroma, tanba povu Oecusse to’o oras ne’e hein hela atu uja hanesan uniku transporte ba distritu ne’e.

Deputadu Manuel Tilman, Bankada ASDT, deklara katak, povu oe Cusse laos lixu tamba ne’e mak husu ba sekretariu regional autonomia Oecusse kruvidensia nia promesa kareta diak atu ba foti ema Oecusse enkuantu roo laiha. “Hau laos ema Oecusse maibe atu fo solidaridade ba povu Oecusse labele tau fali kareta lixu atu ba tula povu Oecusse”. Tilman sujere atu SERAO Teme diak liu muda tiha sekretariu estadu tau fali ema seluk nebe hadomi ema no hadomi povu Oecosse tamba Oecusse mos povu Timor, SERAO laiha programa atu kontinua oferese tranposte komunidade Oecuse. Fal
.

Seguransa Rai Laran Problematiku, F-FDTL Prontu Kolabora ho Komunidade

.
Josefa Parada - Kinta, 24 Fevereiru 2011 - SUARA TIMOR LOROSAE

DILI – Situasaun seguransa iha rai laran komesa sai preokupasaun ema hotu nian. Komunidade barak mak trauma wainhira hare konfrontu entre joven sira iha bairo laran. Tuir Komandante Jeral F-FDTL, Maior Jeneral Taur Matan Ruak, kazu hirak ne’e mosu ho tendensoens oi-oin. Balun dehan problema rai, balun dehan problema arte marsiais, problema geng nomos problema dezempregu.

Nia rasik konsidera katak problema seguransa nee komesa sai ona preokupasaun ema hotu nian. Tanba nee, nudar instituisaun estadu nian ne’ebe toma responsabilidade ba kestaun nee, F-FDTL hala’o ona inkontru ho Sekretariu Estadu Defeza no Seguransa hamutuk ho Komandante Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) hodi analiza situasaun refere.

Bainhira analiza hotu tiha situasaun, Taur hatuatn, karik iha medidas ruma maka sira sei foti tuir lei ne’ebe iha. F-FDTL hamutuk ho instituisoens relevantes seluk, sei koopera ho komunidade, halo diskusaun hamutuk, atu nune’e bele hatene lo-loos kauza husi problema hirak ne’ebe oras nee mosu iha komunidade nia leet.

“Ami foin dadauk ne’e iha reuniaun ida, analiza uitoan situasaun, no foti ne’e hanesan preokupasaun. Se iha medidas ruma ke persiza ita lao, kontaktu ho populasaun, involve sira iha diskusaun, ita bele hatene lolos kauza problema ne’e saida,” Matan Ruak hateten ba jornalista sira, hafoin hala’o inkontru semanal ho Prezidenti Republika, Jose Ramos Horta iha Palacio Prezidenti Nicolao Lobato, Kuarta (23/02).

Hatan kona ba objetivu husi inkontru ho PR Horta, Taur hateten, ne’e hanesan inkontru semanal, hodi mai hato’o situasaun rai laran nomos aktividade F-FDTL nian ba Xefi Estadu.

Kestaun seguransa iha rai laran mos sai preokupasaun ba deputadu sira iha Uma Fukun Parlamentu Nasional. Foin lalais ne’e, Deputadu Aderito Hugo da Costa husi Bankada CNRT informa katak kondisoens nebe Parlamentu Nasional ejiji maka tenki halo seguransa makaas, tanba atividade krime homesidu oras nee dadaun akontese hodi rezulta ema mate.

Deputadu ne’e rasik sei duvida, motivu saida maka akontese oho malu no konflitu bebeik iha bairo-bairo, la hatene loos atividade durante ne’e keta iha unsur politika ka motiva politika ruma karik. Tanba nee husu ba polisia atu halo investigasaun.

“Hau kestiona kontrolu seguransa nian maka la para, nune’e polisia tenki halo investigasaun no identifika loloos,” Aderito hateten. Par
.

Intervensaun Fos MTCI Habosu Se’e?

.
Josefa Parada - Kinta, 24 Fevereiru 2011 - SUARA TIMOR LOROSAE

DILI-Intervensaun governu ba fos iha merkadu lao ona, hafoin komunidade sira, liu-liu iha Kapital Dili, halerik konaba folin fos Globus ne’ebe sae maka’as. Maibe, to’o ohin loron intervensaun refere seidauk konsege fo impaktu pozitivu ba povu.

Intervensaun fos ho marka Ministeriu Turizmu, Comersiu no Industria (MTCI) ho objektivu atu hafasil asesu ba fos ba povu kbiit laek, katak povu sira ne’ebe la iha kbiit atu sosa fos ho folin ne’ebe a’as.

MTCI distribui ona fos ba loza We Food-Audian, Sinal Sould-Kuluhun no Josebel-Akadiru-hun. Distribusaun ne’e, tuir planu halo kada etapa no fo ba kada loza fos 25kg 120 sakas ho folin USD $15.

Direitur Organizasaun Naun-Govermental (ONG) Luta Hamutuk, Mericio Akara, hatete, governu iha objektivu diak atu ajuda povu sira ne’ebe la iha kbiit.

Maibe, nia dehan, intervensaun governu ne’e la akompania ho mekanizmu kontrolu ne’ebe diak.

Akara esklarese katak, lolos governu tenki identifika intervensaun fos MTCI ne’e atu benefisia se’e, laos taka matan deit hodi husik ba loza sira mak fa’an.

Tanba, nia fo razaun, objektivu husi intervensaun governu mak atu ajuda povu kbiit laek, laos jeneraliza ba ema hotu-hotu.

“Diak liu intervensaun ba ema ne’ebe mak presiza hanesan ema mak la iha osan, labele jeneraliza ba hotu. Halo intervensaun ho taka-matan deit,” deklara nia ba STL iha ninia servisu fatin, Farol, Kuarta, (23/02).

Direitur LH ne’e hatete, ba Funsionariu, Direitor, Ministru ka Emprezariu ruma labele hetan fos MTCI tanba ema hirak ne’e iha kapasidade kompras tanba iha rendimentu ne’ebe diak.

Mekanizmu ne’ebe diak, Akara dehan, governu presiza kria sentru fa’an fos ida no tenki identifika estatutu husi ema sira ne’ebe mak hakarak mai sosa fos MTCI.

“Se povu baibain nia bele sosa, se lae nia bele ba sosa fos seluk hanesan globus,” hatete Akara.

Tanba, nia fo razaun katak, numeru kiak iha Timor Leste, bazeia ba dadus ne’ebe ninia parte hetan sei maka’as, mais ou menus 80%.

Komunidade ida, Manuel Soares, hatete katak, to’o ohin loron nia seidauk hetan asesu hodi sosa fos MTCI, maske husi parte MTCI dehan halo ona intervensaun.

Tuir nia, diak liu MTCI halo intervensaun hanesan buat ne’ebe akontese iha tinan kotuk, maibe importante tenki kria mekanizmu kontrolu ne’ebe diak liu.

“Ami rona deit dehan governu halo ona intervensaun, maibe fos MTCI ne’e fa’an iha ne’ebe ami lahatene,” deklara Manuel.

Estudante Fakuldade Ekonomia-UNTL, Erlindo, dehan, intervensaun governu ba fos ne’e diak ona, maibe governu ladauk kria mekanizmu diak ida hodi bele hatene fos refere fo duni impaktu pozitivu ba povu, liu-liu ema kiak sira ka lae.

Nia dehan, lolos governu labele soe deit fos ba emprezariu sira nia liman tanba media publika katak ema barak halerik konaba folin fos globus.

Importante mak tenki iha sistema kontrolu nune’e fos MTCI labele habokur fali emprezariu sira no povu kiak sira kontinua hamlaha.

Iha fatin ketak, Jestor Interino-MTCI, Sancho da Silva, hatete, fos MTCI ne’ebe distribui ona ba loza 3 iha Dili laran ho objektivu atu ajuda ema ne’ebe la iha kbiit hodi bele hetan asesu ba fos.

Bazeia ba kontratu ne’ebe MTCI halo ona ho loza nain sira katak sira sei fa’an fos MTCI 25kg ho folin USD $15 no kada ema ida bele sosa deit fos karon 1.

Sancho dehan katak, ninia parte kontinua esforsu a’an hodi hadia diak liu tan mekanizmu intervensaun no kontrolu hodi nune’e fos MTCI bele duni fo benefisia ba povu kbiit laek.

Nia husu ba publiku atu tau-matan mos ba emprezariu balun ne’ebe halo fali manipulasaun ba folin fos MTCI no hare mos ema iresponsabilidade ne’ebe hafoin sosa fos iha loza sira ba fa’an fali iha Estrada ibun.

Jestor ne’e fiar katak loza ne’ebe MTCI fiar atu faan fos sei la halo manipulasaun, tanba MTCI estabelese kontratu ne’ebe forti.

“Se la fa’an tuir presu ne’ebe termina ona, sei la fiar tan atu fa’an fos MTCI no tenki selu multa,” deklara Jestor MTCI ne’e. gin
.

Numeru Kiak Iha TL Aumenta

.
Josefa Parada - Kinta, 24 Fevereiru 2011 - SUARA TIMOR LOROSAE

DILI - Maske Govenu ho Prezidenti Republika sempre halo promesa iha distritu no sub-distritu katak tenki kombate kiak iha nasaun ida ne’e ho Programa Luta Kontra Pobreza, maibe realidade populasaun iha Dili laran sei kontinua moris iha kiak nia laran.

Xefi Suku Caicoli Hepolito Marques hatete, to’o oras ne’e numeru kiak iha nasun Timor Leste sei a’as, tamba povu sira ne’ebe mak hela iha distrito, sub distrito, suku no to’o ba aldeia, seidauk hetan asesu ba eduka saun, be’e mos, eletrisidade no estrada.

Bele dehan ho problema sira ne’e maka impede dezenvolv imentu, li-liu ba povu kiik sira ne’ebe lor-loron buka moris ho fila-liman. Atu hamenus kiak iha nasaun ida ne’e, governu tenki kria kondisaun diak ba popul saun iha Area remotas, nomos sira ne’ebe maka oras ne’e dadaun hela kapital.

“Maske iha Dili ema dehan povu sira hahu moris diak, tamba iha investidores barak maka komesa investe iha ita nia rai hodi fo oportunidade ba ema Timor oan atu bele hetan servisu, maibe realidade populsaun iha Dili laran mos oras ne’e dadaun balu sei hela iha uma tali ka sei iha kiak nia laran. Sa-tan ba area rural ne’ebe maka to’o agora sei asesu ba be’e mos, eletrisidade halo kompanhia hirak ne’e la brani atu ba loke sira nia per usahanan, tamba kondisaun la permiti,” hatete Hipolito ba ba STL iha nia servisu fatin, Kaicol- Dili.

Iha parte seluk Xefi Aldeia Suhu Rama, Suku Lahane Oriental, Antonio Rodrigues haktuir, mesmu populasaun barak mak sei moris iha terus nia laran, maibe realidade hatudu agora dadaun iha populasaun barak mak komesa muda sira nia vida moris, bele dehan nineik-nineik numeru kiak.

“Maibe ne’e la signifika katak numeru kiak iha Nasaun Timor Leste semakin buras, tamba tuir ami nia vizaun agora ne’e populasaun barak mak komesa halo mudansa ba sira nia moris, liu-liu husi parte negosiu iha merkadu,” hatete Antonio.

Tamba ne’e, nia husu ba governu atu iha osanmentu geral estado tinan ne’e, governu presiza tau atensaun ba estrada ne’ebe mak a’at iha distrito sanulu resin tolu, atu nune’e pupulasaun bele lori sira nia aihan lokal ba fa’an iha merkadu, para bele hetan rendimentu diak hodi atende nesesidade lor-loron iha uma laran.

Alende ne’e komunidade Aldeia Suhu Rama, Maria Soares realsa katak to’o ohin loron povu barak mak sei moris iha susar nia laran, tamba rendimentu ne’ebe komunidade sira hetan kada lor-loron minimu liu no labele hodi atende familia uma laran. Tan ne’e relatoriu dehan povu kuaze rihun ida sai husi Risku Kiak ne’e dala ruma imajina deit.

“Durante ne’e, ita nia populasaun sira ne’ebe iha distrito no sub distrito araska tebes atu hetan lalais osan, tamba laiha ema ida mak hakarak sosa sira nia aihan tradisional. Tamba ne’e ami husu ba governu atu iha Osanmentu Jeral Estadu 2011 ne’e, governu fo atensaun maximu hodi hadia infrastrutura, liu-liu estrada no ponte, para nune’e populasaun bele lori sira nia produtu lokal ba hetan asesu iha merkadoria distritu no nasional,” nia hatete.

Hatan kona ba problema populsaun sira nian, Premeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hatete, programa redusaun probreza ka hamenus kiak ne’ebe halao husi Ministeriu Solidaridade Sosial sei kontinua hela, no neneik-neneik numeru kiak sei menus, maibe ida ne’e mos presiza tempu.

Kona ba infraestrutura hanesan estrada no ponte katak Xefi Governu, tinan ida ne’e hanesan tinan infraestrutura. Ne’eduni lalika hakfodak tanba saida mak oras ne’e sai preokupasaun ema barak nian, governu sei tau prioridade.

“Ita hotu hatene katak estrada, eletrisidade no ponte importante, tanba ne’e ita mos tenki hare didiak kompania ne’ebe iha responsabilidade ka nia servisu ne’e iha duni kualidade ka professional duni ba iha area refere. Tanba ne’e maka tenki halo espesializa saun, se mak kaer ponte hare deit ba ponte, se mak kaer estrada hare deit ba estrada, se mak kaer uma hare deit uma. Lae ita baku ba baku mai ita laiha solusaun, ne‘e ladun furak,” tenik PM Xanana. Jin
.

Arendamentu Rai Estadu Ba Ensul Demais Liu

.
Josefa Parada - Kinta, 24 Fevereiru 2011 - SUARA TIMOR LOROSAE

DILI – Arendamentu rai estadu nian ba Kompania Ensul demais liu. Tuir projetu lei numero 24/II ne’ebe elabora husi Ministeriu Ekonomia no Dezenvolvementu (MED), governu fo kedas arendamentu tinan 100 ida ba kompania ne’e ho opsaun revizaun kada tinan 50.

Asuntu ida ne’e sai preokupasaun boot ba reprezentante povu nian iha Uma Fukun Parlamentu Nasional. “Kona ba rai arendamentu rai estadu, hau hein katak MED bele halo estandarizasaun ba ita nia imoves estadu nian, ho kategorizasaun ho ninia kustu de arendementu. Hau foti ezemplu hanesan propriedades estadu ninian ha-nesan Ensul,” dehan Deputadu Aderito Hugo da Costa wainhira halo intervensaun iha Plenaria PN, Tersa (22/02).

Tuir nia hanoin, estadu ida ne’e lakon maka’as fo arendamentu ba kompania ida ne’e. Tanba kompania ne’e utiliza rai ne’ebe pronto kedas ho uma. Kompania ne’e la halo rekonstrusaun foun, maibe hein uza deit fasilidade ne’ebe iha ona.

“Tuir infomasaun nebe ami rona katak arendamentu ba Ensul ne’e mak 60 mil por ano. Ho rai ida nebe boot hanesan Ensul agora dadaun okupa, hau senti estadu lakon boot. Hau hein katak ita tenki estandariza kona klasifikasaun rai ninian,” dehan Hugo.

Xefi Bankada CNRT ne’e hatutan, governu Timor-Leste iha propriedade estadu barak tebes alende rai mamuk, iha mos propriedade uma nebe mak sai potensia teb-tebes atu bele halo arendamentu. Maibe se kontinua deit ho situasaun agora, sei la fo vantajen ba estadu.

Nune mos Deputadu Rui Menezes hatete, deputadu barak mak kestiona karik Ensul hetan tratamentu especial ruma hodi hetan too besik tinan hatus ida (100) depois tinan 50 no 50 mak foin halo revizaun.

“Hau hakrak foka uitoan kona ba rai estadu nian nebe durante ne’e ita nia governu fo aluga rai ba investidor sira. Hau la hatene ema sira ne’e investidor ka lae. Tamba ita seidauk hatene lolos capital hira mak sira lori mai investe iha ita nia rai,” Rui hateten.

Rui kestiona, tamba sa mak governu tenki fo tinan naruk ba Ensul. Agora iha projetu lei nebe mak ligasaun ba insentivu nebe iha bele halo husi parte rai nian sira (Ensul, red) hetan tiha ona, lei nia ligasaun lei ida nebe mak akontese dadauk iha balun individual fo aluga rai ba ema barak la harimar hodi faan kareta besi tua sira iha Dili laran, nebe mak halo too tinan 10 liu.

Iha fatin hanesan Deputada Carmelita Moniz hateten, liga ba arendamentu ho imoves sira nebe mak hetan tinan 50 too 100, tenki hare didiak no tetu didiak atu nene’e desizaun nebe mak foti bele fo beneifisiu ba nasaun ne’e.

“Ba artigu 24/II nebe mak maluk deputadu sira foti ona katak arendamento de moves do estado por o maximo de 50 anos e renovavel igual por uma unica vez. Ida ne’e fo vantajen saida ba ita nia rain ho mos vantajen saida ba iha investidores estranjeiru sira, kuandu ita liga fali ba iha izensaun taxa 5 e 10 anos,” dehan Carmelita.

Nia hatutan, arendamentu nebe governu fo ba Kompania Ensul tau kedas tinan 50 – 100, nusa mak la tau tinan 25, foti kedas metade tinan 50 no renova dala ida deit too tinan 100 ida ne’e tempu nebe naruk teb-tebes.

Hatan ba kestaun ne’e, Ministru Ekonomia no Dezenvolvimentu, João Gonçalves hatete, Projetu Ensul nudar projetu ida nebe importante tebes ba nasaun TL, agora deputadus sira dehan katak faan tua, MED fo setifikadu ba Ensul sira atu loke planeamentu nebe boot atu halo hotel.

“Ami fo sertifikadu ida hodi investimentu ba Ensul hodi sira loke no halo planeamentu ida nebe mak boot tebes atu halo hotel boot ida. Investimentu Ensul iha 375 mil Dolares no fo servisu ba ema Timor oan barak iha projetu investimentu ida ne’e, estimativa mak 2 mil bele liu tan iha benefisiu barak ba ita nia estadu,”dehan João.

Nia hatutan, Ensul mos fo treinamentu ba Timor oan barak atu hetan skill hodi bele hetan servisu, governu fo ona aprovasaun ba sira nia projetu konserteza sira prepara arkitetu hodi prepara dezeinu no foin dadaun sira mai tiha ona ho livru bar-barak no dezenhus kompletu ba faze tolu nebe Ensul atu implementa. Lay
.