Quarta-feira, 29 de Fevereiro de 2012

APOIANTES TAUR MATAN RUAK HO RAMOS-HORTA NIAN KAER LIMAN

.

Husi: Abrao Ximenes

Iha informasaun diak ida maka bele sai exemplu ba kandidatu sira seluk.

Bainhira Kandidatu Taur Matan Ruak ho ekipa susesu no apoiantes balun husi Dili desloka ba Liquisa, hasoru malu kedan ho kandidatu José Ramos-Horta iha Tibar depois halo hotu nia kampanha iha Liquisa.

To'o Tibar kandidatu rua ne'e ho nia apoiantes ida-idak tun kaer liman, hakuak malu no konversa ho hamnasa iha Tibar besik minutu rua nulu.
.

Kampania Iha Ermera, Lu-Olo Husu Lisensa ba Saudozo Nino Konis Santana

.

CJITL - Kuarta-Feira, 29 husi Fevereiru 2012

Kandidatu Prezidenti Republika periodu 2012-2017 husi partidu Fretilin, Francisco Guterres Lu-Olo antes hala’o ninia kampania eleitor prezidensial nian, tuku 9:30 vizita uluk semiteriu saudozo Nino Konis Santana iha Mertutu hodi husu lisensa atu hala’o nia priemiru kampania.

Liu husi diskursu iha primeiru dia kampania eleitoral ne’e, Atual Prezidenti Partidu Fretilin ne’e promete ba povu Ermera katak sei hametin seitor Saude, Edukasaun, tau matan ba ema vuneravel sira, labarik kiak sira inklui sei seluk veteranus no kombatente libertasaun sira nia diretu ne’ebe to’o ohin loron governu seidauk selu.

“Wainhira hau mak eleitu sai prezidenti republika ba tinan ida ne’e, hau sei sai prezidenti ba povu Timor-Leste tomak”, dehan Kandidatu Prezidenti Lu-Olo, iha Ermera, Kuarta, (29/02). “Hau sei hametin unidade nasional no lafahe loro-monu no lorosae”.

Eventu kampania loron primeiru ne’e hetan antusiazmu husi militante no simpatizante hamutuk Rihun Lima (5000) resin ne’ebe mai husi Sub-Distritu Lima mak hanesan, Sub Distritu Letefoho, Atsabe, Railaku, Gleno Kota no Ermera Vila.

Entertantu primeiru kampania kandidatu independente Taur Matan Ruak ne’ebe hala’o iha Komoro-Dili, hetan mos partisipasaun masimu husi ninia simapatizante hamutuk 2000 resin.

Tuir observasaun korepondente Centru Jornalista Investigativu Timor-Leste (CJITL) nota katak situasaun durante kampania la’o normal tanba hetan seguransa masimu husi Falintil Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) inklui United Nation Police (UNPOL). (Ekipa CJITL)
.

Parlamento realiza sessão especial em plena campanha para discutir lei eleitoral

.

Díli, 29 fev (Lusa) - O parlamento nacional de Timor-Leste vai reunir-se quinta-feira em sessão especial para discutir a lei eleitoral para o Presidente da República, disse hoje à agência Lusa a deputada Fernanda Borges, presidente da comissão parlamentar dos Assuntos Constitucionais.

"Os deputados querem assegurar que a eleição do Presidente da República corre dentro do tempo necessário e antes do final do mandato no dia 20 de maio", afirmou a deputado do Partido de Unidade Nacional contactada por telefone pela Lusa.

A deputada negou que esta sessão especial esteja relacionada com o estado de saúde do candidato às presidenciais de 17 de março, Francisco Xavier do Amaral.

Segundo Fernanda Borges, os deputados apenas querem "assegurar que não há nenhum risco" e que as eleições se realizem e os resultados sejam conhecidos antes do dia 20 de maio.

O candidato às eleições presidenciais Francisco Xavier do Amaral está internado no hospital de Díli desde quarta-feira e segundo o representante da sua candidatura, Arlindo Marçal, não vai participar nas atividades da campanha, que começou hoje e termina no dia 14.

A lei eleitoral para o Presidente da República, lei nº7/2006 de 28 de dezembro, determina, nos artigos 25.º e 26.º, que em caso de incapacidade do candidato ou óbito é "reaberto o processo eleitoral" e marcada nova data para a votação.

MSE.

Lusa/Fim
.

Candidato Francisco Xavier do Amaral não vai participar nas atividades de campanha - candidatura

.

Díli, 29 fev (Lusa) - O representante da candidatura de Francisco Xavier do Amaral às presidenciais de 17 de março em Timor-Leste, Arlindo Marçal, disse hoje que o candidato, internado desde terça-feira, "está a melhorar", mas que não vai participar nas atividades de campanha.

"Está em tratamento, no hospital de Díli, e está a melhorar", afirmou Arlindo Marçal.

Francisco Xavier do Amaral foi internado na terça-feira no hospital de Díli, onde já tinha estado em janeiro.

Segundo aquele responsável, Francisco Xavier do Amaral "não vai participar nas atividade de campanha".

"Há candidatos que só vão fazer campanhas de seis dias. Toda a gente sabe quem é Francisco Xavier do Amaral e a sua candidatura vai ter sucesso", disse Arlindo Marçal.

Francisco Xavier do Amaral foi empossado como Presidente de Timor-Leste em 28 de novembro de 1975, quando a Fretilin proclamou a independência do país, uma semana antes da invasão das forças indonésias.

Xavier do Amaral é um dos fundadores da Associação Social-democrata Timorense (ASDT) de 1974 que depois se transformou em Fretilin e que declarou unilateralmente a independência de Timor-Leste em 1975.

A designação ASDT regressou ao país após a consulta popular de 1999 que conduziu à restauração da independência de Timor-Leste.

A campanha eleitoral para as eleições presidenciais timorenses de 17 março começou hoje e acaba no dia 14.

MSE.

Lusa/Fim
.

Lere: Postu F-FDTL iha Distritu La'ós Atu Fo Seguransa ba Eleisaun 2012

.

CJITL - Kuarta-Feira, 29 husi Fevereiru 2012

Komandante Jerál Falintil-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Maijor General Lere Anan Timor hatete postu temporaria F-FDTL ne'ebé monta daudaun iha distritu no sub-distritu la'ós atu fó seguransa ba kampaña kandidatu Prezidente Repúblika no kampaña eleisaun jerál 2112. Maibé, nu'udar servisu rotina ba membru F-FDTL, atu hakbesik an ba povu iha baze.

“Postus hirak ne'ebé mak F-FDTL monta ona iha distritu no Sub-distritu ne’e la'ós atu fó seguransa ba kampaña kandidatu no eleisaun jerál tinan ne’e nian,” dehan Xefe Estadu Maijor General F-FDTL ne'e iha Sentru Formasaun Polisia, Komoro, Sesta semana kotuk. “Postus sira ne’e, monta tanba atividades rotina tuir planu xefe estadu maijor ninian”.

General fitun rua ne’e mós esplika, agora F-FDTL koloka tiha ona postu rua iha área fronteira. Ida iha Tilomár (Suai) no ida tan iha Tunu-Bibi (Maliana). Iha parte rai klaran, monta ida iha Fatubessi (Ermera), ida iha Distritu Same no ida tan iha Ainaru. “Ohin, Kuarta (29/02) ami aloka tan ona postu ida iha Watulari no ida seluk iha Vikeke,” nia hatete.

Eis komandante gerrilleiru iha zona ponta Leste ne’e dehan, objetivu husi monta postu hirak ne'e, hanesan planu normál ne'ebé mak F-FDTL hala’o. “Tanba, ha'u lakohi ita nian forsa sira atu han toba de'it iha Kuartél Jerál. Sira tenke besik ba povu, atu nune’e iha familiariza ho povu hodi rekolla informasaun iha tereinu,” dehan Lere.

Hataan ba perguntas kona ba F-FDTL atu fó seguransa eleisaun, Lere Anan esplika katak ne’e depende ba PNTL husu atu F-FDTL fó kontribuisaun ka lae? Maibé, ne’e la'ós mai husi F-FDTL nia desizaun. “Maski nune'e, sempre mosu desizaun polítika ne'ebé estadu deside hodi haruka F-FDTL bele fó apoiu ba PNTL iha misaun ida ne’e,” nia esplika tan.

Tuir Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste define ona katak F-FDTL nu'udar instituisaun defeza ne'ebé tau matan ba seguransa ka ameasa husi esterna. (CJITL/Lariwa)
.

Taur Matan Ruak halo abertura kampanha iha Kampu Don Bosco Comoro

.

Husi: JOSÉ DA COSTA

Ohin loron 29 Fevereiro 2012, Kandidatura Presidente da Republika Taur Matan Ruak halo nia abertura kampanha iha Kampu Don Bosco Comoro - DIli nebe partisipa husi ema atus ba atus husi entidades oin-oin, husi forsas massa oin-oin, partidu politikos oin-oin, inklui Feto faluk no oan kiak atus ba atus. 

Iha horas tuku 10 lolos, maun Taur Matan Ruak to'o iha fatin kampanha nebe ema atus ba atus hein antes ona iha fatin. Hafoin to'o iha fatin, Simu dansa Tradisional husi Grupu Leoziaval, hafoin kontinua ho Hamular tuir lisan Timor nian husi Sr. Eugenio (Lian Nain).

Depois de hamulak Protoko fo biban ba Sr. Leki-Sera (Koordenador Ekipa Vitoria) hodi fo lia fuan no introdusaun ba ekipa vitoria husi Nasional to'o iha Base. Hafoin de ida ne'e maun Taur Matan Ruak kontinua kedas ho nia diskursu murak ba apoiantes sira.

Jurkam seluk nebe mak fosmos nia liafuan mak hanesan:

1. Antonio Aitahan Matan (Koordenador Geral CPD-RDTL)
2. Jose Fo-Laran (Koordenador Konsolidasaun Distirtu Dili)
3. Antonio Cardoso (Militantes FRETILIN no Membro Konsolidasaun masa0
4. Natalino (Coordenador Associasaun FOK)

Hafoin de Enseramentu iha Kampu Futebol Don Bosco maun Taur Matan Ruak akompanha ho pawai ho motor no kareta atus ba atus to'o iha Kurjamentu Tibar nian.

Agora dadaun iha terenu konfirma katak ema nebe partisipa iha konsolidasan iha Liquisa kampu Futebol mos barak hanesan ohin DIli.

Obrigadu wain.
.

Apoiantes TMR 2000 Resin Doko Kapital Dili

.

CJITL - Kuarta-Feira, 29 husi Fevereiru 2012

Loron primeiru kampaña Kandidatura Independente ba Prezidente Repúblika períodu 2012-2017, Taur Matan Ruak (TMR) hakdoko ninia apoiantes 2000 resin iha Distritu Dili.

Iha primeiru kampaña ne’e, kandidatu prezidente Taur Matan Ruak ko'alia kona ba asuntu unidade nasionál, dezempregu, vida kombatente libertasaun nasionál inklui ekonomia, saúde no seluk-seluk tan.

Eis jenerál F-FDTL fitun rua ne’e dehan, nia sei halo mudansa ba lei kombatentes libertasaun nasionál. Tanba tuir nia, lei ne'ebé refere nakonu ho diskriminasaun. Taur mós sei tau atensaun maka’as ba asuntu dezempregu iha rai laran. Liu-liu ba juventude barak mak la hetan servisu no sai nu'udar bainaka iha nia rai rasik.

“Lei kombatentes ne’e halo diskriminasaun. Tanba, kombatentes ne'ebé luta durante tinan tolu ba kraik la hetan subsidiu husi governo. Lei ne'e so valoriza de'it ba kombatentes sira, ne'ebé luta tinan haat ba leten,” hatete Taur Matan Ruak iha ninia primeiru kampaña ne'ebé hala’o iha kampu futeból Don Bosco, Comoro, Kuarta (29/02).

Iha parte seluk, Partidu Asosiasaun Sosialista Demokrátika Timorense (ASDT) hala’o enkontru iha sede Nasionál ASDT, Bairopité, Dili hodi halo deklara sira nia apoiu polítika ba kandidatu Prezidente Francisco Xavier do Amaral. Enkontru ne'e dirije husi Sekretáriu Jerál Partidu ASDT, Gil Alves. Partisipa iha enkontru ne’e hamutuk ema haat nulu resin.

Observasaun ne'ebé Centru Jornalista Investigativu Timor-Leste (CJITL) hala'o iha kampaña Taur Matan Ruak no mós iha Sede ASDT, Bairopité, situasaun kampaña la’o normál, tanba hetan seguransa másimu husi membru Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL). (Angela Maria da Silva/Amandio Magno/CJITL).
.

Francisco Xavier do Amaral, nu’udar kandidatu ba eleisaun prezidensiál hala’o hela tratamentu saúde iha ospitál nasionál

.

29 de Fevereiro de 2012

Horseik, João Correia, nu’udar sekretáriu jerál interinu husi partidu Asosiasaun Sosiál Demokrátika Timorense (ASDT) haktuir ba ajénsia Lusa katak Francisco Xavier do Amaral hanesan mós kandidatu ida ba eleisaun prezidensiál iha loron 17 fulan Marsu tinan ida ne’e, hala’o hela tratamentu saúde iha ospitál nasionál.

Francisco Xavier do Amaral haksumik kna’ar nu’udar prezidente ASDT.

“Ita hotu hatene katak, Xavier iha hela kondisaun saúde ne’ebé ladun di’ak”, tenik João Correia, hodi hanoin hikas fali katak ida ne’e hanesan kandidatura husi Francisco Xavier do Amaral nian ba dala-tolu iha eleisaun prezidensiál nó povu hothotu hatene see mak Xavier.

João Correia haktuir mós katak, ohin loron Kuarta-feira kandidatu hothotu ofisialmentehahú hala’o ona kampaña eleitorál.

Iha fulan Janeiru liu ba, kandidatu (Xavier) ho idade besik 80 simu tiha ona tratamentu saúde iha ospitál nasionál Guido Valadares.

Bainhira partidu Fretilin proklama ká fó sai Timór ninia independénsia iha loron 28 fulan Novembru tinan 1975, mak fó tomada de pose ba Francisco Xavier Amaral hodi haksumik kna’ar hanesan prezidente Timor-Leste nian, nó serimónia tomada de pose ne’e hala’o semana ida tiha, molok forsa indonézia tama mai invade Timór.

Xavier do Amaral nu’udar fundadór ida husi partidu ASDT iha tinan 1974, ne’ebé depois mak transforma fali partidu refere ba Fretilin nó deklara unilaterlamente Timor-Leste ninia independénsia iha tinan 1975.

Dezignasaun hikas fali naran ASDT hafoin timor-oan halo konsulta popular iha tinan 1999 ne’ebé ikus mai lori Timor-Leste hetan ninia independénsia.

,

ONU konfia katak, eleisaun sei hala’o ho livre nó hakmatek

.

29 de Fevereiro de 2012

Ohin, reprezentante epesiál adjuntu husi Sekretáriu jerál ONU nian iha Timor-Leste, Finn Reske-Nielsen hateten katak, nia konfia ho servisu ne’ebé autoridade timor-oan sira halo, atu nune’e eleisaun prezidensiál iha Timor-Leste sei hala’o ho hakmatek, justu nó livre.

“Ha’u konfia tebtebes katak, Sekretáriu Tékniku husi Adminitrasaun Eleitorál (STAE) nó Komisaun Nasionál ba Eleisaun (CNE) sei hala’o servisu ho di’ak, atu nune’e bele hala’o eleisaun ho livre, justu nó transparente iha ambiente dame nó estabilidade nian laran”, tenik Finn.

Iha konfer’ensia imprensa ida husi Misaun Integrada ONU, iha Timor-Leste mak Finn Reske-Nielsen ko’alia atu aprezenta apoiu ne’ebé mak Nasoens Unidas fó daudaun hela hodi hala’o eleisaun prezidensiál iha loron 17 fulan Marsu.

ONU fó daudaun hela apoiu ba iha nível seguransa, lojístika nó akonsellamentu tékniku nó jurídiku.

Ema husi Nasoens Unidas hamutuk 171 mak hala’o hela servisu ba eleisaun iha distritu 13 iha teritóriu laran, nó husi sira ne’e 129 nu’udar traballadór voluntáriu.

Desde eleisaun parlamentár dahuluk ne’ebé Timór hala’o iha fulan Agostu tinan 2001 mak númeru husi elementu Nasoens Unidas nian, envolveba apoiu eleitorál hahú menus. Iha tinan 2001, númeru husi ekipa sa’e ba to’o 600.

Ohin ba to’o loron 14 fulan Marsu, kandidatu sanulu resin-tolu hahú hala’o kampaña eleitorál.

Lusa/Fim
.

Ohin, kandidatu na’in sanulu resin-tolu hahú hala’o kampaña ba eleisaun prezidensiál iha loron 17 fulan Marsu

.

29 de Fevereiro de 2012

Ohin, kandidatu na’in sanulu resin-toli hahú hala’o kampaña eleitorál ba terseira eleisaun prezidensiál Timor-Leste nian ne’ebé sei hala’o iha loron 17 fulan Marsu, nó hanesan mós tinan ba Timór hodi selebra ninia festa restaurasaun independénsia ba dala-sanulu nó nu’udar tinan ne’ebé ONU mós termina ninia misaun iha Timór.

Eliesaun ba dahuluk hala’o ona iha fulan Abril tinan 2002 nó kandidatu rua hanesan Xanana Gusmão ne’ebé eleitu hanesan xefe Estadu nó Francisco Xavier do Amaral mak haksumik kna’ar nu’udar xefe Estadu ba dala-uluk iha tinan 1975 mak halo parte iha eleisaun refere, maibé kargu refere Xavier haksumik durante loron sia de’it, molok invazaun Indonézia, nó tanba mós nia tenki bá hala’o tratamentu saúde iha ospitál.

Kandidatu hirak seluk sente preokupa ho prezidente husi partidu Asosiasaun Sosiál Demokrata, ho idade 80 ninia saúde maski lei hateten katak karik durante prosesu eleitorál mak kandidatu ida moras ká laiha kbi’it, entaun bele loke nó marka hikas fali loron seluk ba votasaun.

Partisipasaun husi Taur Matan Ruak nian, mak sai nu’udar surpreza bot ba eleisaun prezidensiál tinan 2012, hafoin iha fulan Agostu tinan kotuk Ruak hato’o ninia karta demisaun, hodi husik hela kna’ar hanesan xefe ba Forsa Armada Timór nó nu’udar kandidatu ne’ebé hetan apoiu husi Congresso Nacional da Reconstrução de Timor-Leste (CNRT).

Iha tinan 2007, atuál primeiru ministru Timór, Xanana Gusmão ninia partidu CNRT fó apoiu ba prezidente José Ramos Horta, ne’ebé foin fó sai kona-ba ninia kandidatura iha eleisaun tinan 2012, iha fulan Janeiru ninia rohan.

Fretilin fó ninia apoiu ba kandidatu Francisco Guterres Lu Olo, hafoin iha fulan Agostu liu ba foti nia sai nu’udar prezidente ba partidu Fretilin nó Lu Olo konkore iha kna’ar ne’e, ba dala-tolu ona.

Kandidatu seluk ne’ebé halo parte hikas fali ba eleisaun prezidensiál, mak prezidente husi Partidu Demokrátiku, nomós prezidente husi parlamentu nasionál, Fernando La Sama de Araújo ne’ebé iha tinan lima liu ba, iha votasaun ikus besik atu halo parte iha segunda volta, maibé José Ramos Horta mak haksumik fali kna’ar nu’udar prezidente, hafoin halo koligasaun ho Lu Olo.

Rogério Lobato, maun husi erói nasionalista Timor-Leste, Nicolau Lobato nó iha tinan 2006 Rogério hato’o ninia demisaun husi kna’ar ministru Interiór, tanba akontese krizi polítika nó seguransa ida iha rai laran hodi ikus mai, iha tinan 2007 hatama nia ba dadur fatin durante tinan hitu ho balun.

Iha tinan 2007, kandidatura feto aumenta ba na’in-rua, maibé atuál ministra Justisa, Lúcia Lobato de’it mak halo parte.

Angelita Pires, nu’udar kompañeira husi majór Alfredo Reinado ne’ebé mate durante halo atake kontra atuál prezidente, José Ramos Horta iha tinan 2008 mós halo parte iha eleisaun ne’ebé sei hala’o iha loron 17 fulan Marsu tinan ne’e, inklui mos Maria do Céu Silva Lopes, nu’udar fundadór husi organizaun Aid Timor.

Ema hirak ne’ebé foin primeira vez hato’o sira ninia kandidatura ba eleisaun tinan ida ne’e mak hanesan, Francisco Gomes, husi partidu Liberta Povu Aileba (PLPA, harii iha fulan Outubro tinan 2010), Lucas da Costa, nu’udar reitór husi Universidade da Paz, Abílio Araújo, hanesan eis-reprezentante husi partidu Fretilin nian iha Europa nó atuál vise-primeiru ministru nó prezidente husi partidu Frente Mudansa, José Luís Guterres.

Alénde Francisco Xavier do Amaral nó Fernando La Sama de Araújo, Manuel Tilman mós aprezenta hikas fali ninia kandidatura ba eleisaun prezidensiál tinan ida ne’e, hafoin iha tinan 2007, sira hotu lakon.

Iha loron 17 fulan Marsu, eleitór timor-oan hamutuk 628.454 sei tuir votasaun nó númeru husi votante ne’e barak liu fali duké iha tinan 2007, tanba iha tinan refere eleitór Timór hamutuk 539.439.

Tuir sSekretáriu Tékniku ba Administrasaun Eleitorál katak, Dili nu’udar distritu ne’ebé ho númeru eleitór barak (123.883), tuir mak Baucau (72.899) nó Eremera (64.191). Karik laiha kandidatu ida mak manan iha primeira volta husi eleisaun ne’e, mak tenko hala’o hikas fali segunda volta iha terseira semana fulan Abril.

Timor-Leste, hala’o eleisaun prezidensiál ne’e ba dala-tolu ona nó iha tempu hanesan Timór mós sei selebra sira ninia festa ba restaurasaun independénsia ba dala-sanulu, ne’eb’e fó sai iha loron 20 fulan Maiu tinan 2002.

Tinan ida ne’e, Misaun Integrada husi Nasoens Unidas mós termina sira ninia kna’ar iha rai laran, hafoin iha loron 23 fulan Fevereiru liu ba, Konsellu Seguransa ONU, hanaruk tan sira ninia misaun ba to’o fulan Dezembru ninia rohan.

.

Lian no Orazaun Feto Faluk ba Kandidatu Prezidente TMR

.
Sra. Noemia, rai fotografia TMR iha oratóriu hodi reza. (Photo,Bella)


Iha loron hirak liu ba,ha’u ba vizita kolega ida iha nia uma no istória tuirmai mak ha’u hatene. Kolega nia inan ho naran Noemia Guterres faluk ho idade besik hitu nulu ona. Sra. Noemia la’ós ema mak ho eskola boot, la’ós ema mak ne’ebé mak la’o dook hosi nia uma fatin. Sra. Noemia, nu’udár feto faluk, moris ho aihan ne’ebé nia rasik kuda iha kintál laran no haki’ak nia animál rasik hodi sustante nia moris loroloron. Nia moris loroloron nia rasik sutante an.

Sra.Noemia nia lala’ok moris, refleta prinsípiu ne’ebé Kandidatu TMR hakarak hari’i iha rai iha ne’e nia laran. TMR beibeik ona, repete prinsípiu atu mós independente no hadook an hosi tabele no tuir he’in de’it. Haktuir istória ha’u nia sorumotuk ho Sra.Noemia. Iha dader ida ha’u ba vizita kolega Sra. Noemia nia oan iha uma, iha odamatan ha’u haree Sra. Noemmia haknehak reza hela iha oratóriu nian. Ho nonook ha’u fó de’it sinál ba ha’u nia amiga. Maibé hosi dook ha’u haree fotografia Taur Matan Ruak iha hela oratóriu nia oin, iha Sra Noemia nia oin.

Ho ida ne’e ha’u kurioza tebes no he’in Sra.Noemia reza hotu. Hafoin nia reza hotu, ha’u hakbesik ba hodi husu tansá nia rai maun Taur Matan Ruak nia fotografia iha ne’ebá. Ho laran ksolok tebes, Sra. Noemia hato’o mai ha’u nia razaun. “Ha’u desde kedas senhor Taur Matan Ruak husik hela nia knar nu’udár komandante F‐FDTL no deklara an atu sai Prezidente ba rai ida ne’e, ha’u kontente tebes, no hahú kedas reza atu tulun susesu senhor TMR nian” tenik Sra. Noemia. Nia hatutan tan nune’e; “rai ida ne’e presiza duni ema hanesan senhor Taur Matan Ruak. Iha ha’u nia matan, nu’udár feto faluk no ki’ak, ha’u presiza duni Prezidente ne’ebé laran luak, laran moos no brani atu lori nasaun ida ne’e bá oin”. Sra. Noemia ko’alia ho matan been nakonu, maibé nia tenta hamnasa hodi kontinua nia liafuan. “Se rai ida ne’e la hetan lideransa ne’ebé brani, forte, no hakarak duni hadi’a povu nia moris maka, ami ne’ebé ki’ak moris maka nune’e de’it ona, la iha mudansa.”

Ba dala ikus, Sra.Noemia haktuir tan katak, “senhor Taur Matan Ruak horik ho ami, hatene ami nia terus, ami la ko’alia mós senhor TMR hatene. No ha’u fiar katak nia sei la haluha ami no mós ki’ik sira ne’ebé tuir mai. Ha’u fiar katak senhor Taur Matan Ruak sei lori dunik rai no povu ida ne’e bá oin. Ho razaun sira ne’e hotu ha’u loron no kalan reza ba senhor Taur Matan Ruak atu hetan susesu iha festa demokrasia ida ne’e, no ikus sai dunik matadalan povu rai ida ne’e nian.” Dala ita tan, Sra Noemia kontinua hasai liafuan ne’ebé refleta preokupasaun TMR relasiona ho nia mehi atu sai nu’udár ponte hodi prepara lideransa foun rai ida ne’e nian. Sra. Noemia nia liafuan haforsa tan preokupasaun TMR ne’ebé sei realize dunik.
.
Sra. Noemia ho fotografia TMR. (Photo, Bella)

Hanesan membrus ekipa susesu Taur Matan Ruak nian, ha’u sente ksolok boot atu hatene katak povu ki’ak no mukit mós iha esperansa boot katak Taur Matan Ruak sei sai dunik mata dalan rai ida ne’e nian. Ha’u rasik nia esperiencia durante hakbesik an no tenta haree no aprende didi’ak programa maun TMR nian ne’ebé nia planu atu implementa iha rai ida ne’e, ha’u sente kontente no laran kmaan. Ha’u mós iha konfiansa boot katak abilidade pratika, estratejiku, hanoin/matenek no konsiénsia ne’ebé maun TMR iha sei lori dunik povu bá oin.

Refleta liafuan ne’ebé Sra. Noemia ko’alia, nia ko’alia tuir experiensia moris durante ne’e, nia ko’alia tuir sasukat ne’ebé nia iha nu’udár povu baibain. Lian povu nu’udár sinu ne’ebé fanun ita nia lider sira. Ho Taur Matan Ruak, lian sira ne’e sei fanun dunik nia. Halerik feto faluk no ki’ak sira nian, hahú fanun tiha ona TMR. Realidade sei hatudu dunik TMR ruak la’ós lider ne’ebé ko’alia mak barak ka ko’alia de’it.

TMR sei sai dunik dalan ba dezenvolvimentu no progresu. TMR sei fó importansia dunik ba juventude no desenvolvimentu feto rai ida ne’e nian. Lider ne’ebé di’ak no efetivu mak nia iha susesu atu prepara no kria lideransa foun, lider ne’ebé demokratiku nia la’ós kria apoiantes hanesan ita haree durante ne’e, maibé kria lider foun. Orazaun no mehi Sra.Noemia nian sei sai dunik realidade.
.

TAUR MATAN RUAK - CAMPANHA ELEITORAL, 29 DE FEVEREIRO

.

Campanha - 29 Fevereiro 2012

8:00 - 10:00 - Caravana Dili.

10:00 - 12:00 - Campo Futebol D. Bosco, Comoro, Díli.

Loraik / Tarde - Liquiça.
.

Terça-feira, 28 de Fevereiro de 2012

Comemorasaun Loron Falintil iha Operasaun - Asalaitula

.


VIVA O HERÓI TAUR MATAN RUAK!!!

VOTA Nº 2, VOTA TAUR MATAN RUAK!!!

.

“Lere Anan Timur: Koloka Ona Membru F-FDTL Segredu”

.

Jornal Timor Post - Tersa-feira, 28 Fevereiru 2012

Maijor Jeneral (Maijer) Falintil-Forsa Defesa Timor-Leste (F-FDTL) Lere Anan Timur afirma, nia parte koloka dadaun ninia membru ba iha Postu sira ne’ebe identifika ona, maibe kona ba total hira, ne’e segredu.

Lere hateten, objetivu kolokasaun membru F-FDTL ne’e la’os tamba informasaun balun ne’ebe hateten sei mosu problema iha eleisaun laran, maibe kolokasaun ne’e la’o hanesan planu normal instituisaun nian, tanba tuir nia, atu asegura seguransa durante periodu kampania no eleisaun ne’e knaar Polisia nian.

“Postus hirak ne’ebe maka ami monta ona iha Distritu no Sub-Distritu hirak ne’e la’os atu fo seguransa ba kampania kandidatu no eleisaun jerais tinan ne’e nian, maibe postus sira ne’ebe maka ami monta ne’e aktividades rutina,” esplika Lere.

Maijer Fitun rua ne’e informa, oras ne’e nia parte koloka ona nia membrus iha fronteira, postu rua, ida iha Tiliomar Suai, Ida iha Tunu-Bibi, Maliana, mai iha rai klaran, Distritu Ermera, iha Fatubesi, postu rua iha distritu Same no Ainaru, no iha loron 29 Fevereiru naton loron hahu kampania, sei koloka mos postu rua, ida ba Uatulari no ida ba Viqueque.
.

“Governu La Kria Kondisaun Ba Eskola EEB”

.

Jornal INDEPENDENTE - Tersa-feira, 28 Fevereiru 2012

Ministeriu edukasaun implementa ona eskola ensino baziku tinan 9, maibe governu la kria planu diak hodi prepara kondisaun ba eskola Ensino baziku hodi hala’o sira nia prosesu aprendizazen.

Governu iha tinan 2012 hahu implementa ona eskola tinan 9, maibe problema infraestrutura kontinua grave, laiha fasilidade aprendizazen ne’ebe sufisiente, laiha kurikulu no rekursu umanu ne’ebe sufisiente,” dehan Diretor eskola Ensino baziko 10 Dezembru, Petrus Kanisius Alegria hateten.

Eskola Ensino baziku 10 Dezembru akumula estudante husi eskola Filial Ai-Mutin, Hudi laran no Bebonuk hamutuk estudante rihun ida resin, maibe total estudante EEB 10 hamutuk rihun tolu liu ho nia professor hamutuk 53 liu.

“Ami sei falta kadeira, meja, Biblioteka, laiha laboratoriu no kurikulu, oinsa ita atu hasa’e kualidade edukasaun,” dehan nia iha nia servisu fatin, horsehik.

Tanba ne’e, Diretor eskola ne’e husu ba governu atu fo atensaun seriu hodi prepara kondisaun ba eskola ensino baziku sira atu bele garantia kualidade edukasaun Timor Leste iha futuru.
.

“Kondisaun Estrada Ba Suku Muapitine Grave, Komunidade Lamenta”

.

Jornal INDEPENDENTE - Tersa-feira, 28 Fevereiru 2012

Durante tinan barak nia laran komunidade sira iha Suku Muapitine moris iha kondisaun difisil no senti aan izoladu, tanba kondisaun estrada ne’ebe liga suku ne’e ho Lospalos Vila grave.

Iha tempu ukun rasik aan ne’e, komunidade sira iha Suku Muapitine seidauk asesu ba estrada to’o agora.

Situasaun ne’e halo komunidade sira iha suku ne’e lamenta no dezvia hodi husu ba governu, liu husi Ministeriu Infraestrutura, atu toma atensaun ba problema ne’e.

Komunidade suku Muapitine, Aida samora, hateten, problema ne’e nia parte kestiaona dala barak ona, maibe to’o ohin loron laiha resposta husi governu.

“Ami nia estrada ne’e aat nafatin, ne’ebe hau husu ba governu se bele tau matan lalais, tanba durante ukun AMP nia ami nia estrada ne’e laiha mudansa,” dehan nia ho tristeza.

Nia mos dehan, problema ne’e difikulta komunidade sira ne’ebe budar moris iha agrikultor atu fa’an sira nia sasan iha merkadu Lospalos Vila labele asesu lori fa’an produtu lokal.
.

“Francisco Branco: Bancada Opozisaun FRETILIN Iha PN Tristi Ho Situasaun HNGV”

.

Jornal Timor Post - Tersa-feira, 28 Fevereiru 2012

Reprezetante povu iha uma fukun Parlamentu Nasional husi bancada FRETILIN, triste ho situasaun jeral nebe mak la augenta.

Prekupasaun ne’e hato’o husi deputadu Francisco Miranda Branco, liu husi deklarasaun Politika iha Plenaria, Segunda-feira (27/02).

“HANG la augenta atu simu moras dengue, situasaun jeral iha ne’eba, halo ita tristi, tamba HNGV fatin la sufisiente atu halo tratamentu ba pasiente,” dehan Branco.

Branco foti kestaun ne’e, tuir informasaun nebe simu dereta husi funsionariu Hospital refere, no haree rasik familia pasiente sira nia halerik, wainhira kandidatu Prezidenti Republika Dr. Francisco Guterres Lu-Olo ho Eis Primeiru Ministru Dr. Mari Alkatiri, halo vizita iha semana kotuk.

“Foin lalais ne’e ita nia eis titulares halo vizita ba iha ne’eba, hare deretamente kondisaun hospital nasional, moras sira nia familia barak mos halerik, kona ba kondisaun liu-liu fatin atu hela, situasaun jeral iha ne’eba ne’e halo ita triste, tanba la sufisiente atu halo tratamentu ba pasiente sira,” haktuir Branco.

Entertantu hare konaba kondisaun hirak ne’e, sai preokupasaun no husu atu governu utilija orsamentu ne’ebe aprova hodi halo antisipasaun ba moras sira.

“Tuir lolos governu kria sistema nebe diak hodi fo prevensaun, governu tenki foti lalais medidas kona ba kondisaun ne’e, tanba Politika FRETILIN hakarak halo tratamentu ba moras sira ho diak,” nia esplika.

FRETILIN konsidera governu nia planu seidauk diak, tanba ne’e afeita ba problema rekursu umanu no problema fasilidade.
.

“Misa Ba Kandidatu PR Dr. Francisco Guterres Lu-Olo”

.

Jornal Timor Post - Tersa-feira, 28 Fevereiru 2012

Amu Paroku Catedral, Pe. Antonio da Costa, iha igreja Catedral, Dili, Segunda (27/02), prizidi deretamente misa hanesan bensaun tulun ida ba kandidatu Prezidenti Republika (KAPREZ), Dr. Francisco Guterres Lu-Olo molok tama ba kampania no eleisaun Prezidensial.

Pe. Antonio iha nia homilia sublina, husu ba kandidatu hotu, liuliu kandidatu Lu-Olo atu tau interese nasional iha leten a’as, duke interese grupu ida de’it.

“Nai maromak ida de’it ho nia reinu, hakarak kontente, hadame malu, paz no estabilidade, tanba ne’e banate iha lideransa hodi hatutan nai maromak nia dutrina, dehan Pe. Antonio.

Antes ne’e, Lu-Olo vizita ba eskola pre-sekundariu Fatumeta hodi hare liu tan kondisaun eskola refere, iha nia vizita ne’e, sente triste tebes, tanba eskola nia kondisaun afeita tebes ba alunus sira, iha biban ne’e Lu-Olo vizita mos ba eskola ensino Primaria Manleuana molok hakat ba Kampo Ai-Mutin hodi halo esklaresementu knaba nia kandidatu ba Presidenti Republika.

Iha biban ne’e, Lu-Olo garante katak, iha eleisaun jeral ne’ebe sei hala’o iha loron 17 fulan Marsu, nia sei avansa ba segundu ronde.

“Hau fiar sei ba segundu ronda, tamba ita prepara ho diak, baze militante partidu merin nafatin, ho tan ema ne’ebe la’o ho hau maske balun la’os militante FRETILIN, no Partidu seluk mos apoiu hau nia kandidatura tanba ne’e garante atu manan,” dehan Lu-olo.
.

PNTL Ezizi “Durante Fulan Rua Polisia Seidauk Simu Osa Ba Han Nian”

.

Notisia Husi TVTL - Segunda Kalan, 27 Fevereiru 2012

Polisia Nasional Timor-Leste, liu husi patroliamentu Unidade Marina, durante fulan janeiru no Fevereiru ne’e seidauk simu sira nia osan ba han nian, osan ne’ebe sira simu sura husi loron segunda to’o Sexta, maibe sabadu no domingu la sura.

Hatan ba problemas ne’e, Adjunto Komisariu PNTL Afonso de Jesus hateten, tuir ordem ne’ebe iha, Polisia Fronteira no marina no unidade sira seluk hala’o kna’ar loron lima i la’os loron hitu, tamba ne’e afeta ba orsamentu ne’ebe aprova ba instituisaun PNTL.

“Sira tau iha lista ne’e sete (7) dias, ne’e ami hanesan komando tenta ona, halo ona karta haruka ba Sekretariu estadu Seguransa, maibe hateten dehan, tenki mantein ho orsamentu estadu ne’ebe maka iha, ho ida ne’e mak to’o ohin loron sira seidauk simu osan ba fulan rua nia laran,” dehan Afonso de Jesus.

Adjunto Komisaun ne’e promete ba membru Polisia ne’ebe hasoru problema ba osan han, sei responde iha tempo besik, nune’e labele prejudika servisu liuliu tama ba iha kampania Prezidensial no Parlamentar.
.

“TL Press Club Rejeita Sansaun Ne’ebe Fo Sai Husi CNE No STAE Ba Jornalista Sira”

.
Notisia Husi TVTL - Segunda Kalan, 27 Fevereiru 2012

Organizasaun Timor-Leste Pres Club promete, sei respeita kodiku konduta ne’ebe fo sai husi CNE no STAE atu regula servbiso Jornalista durante kampania eleitoral no eleisoens jerais, maibe Press Club mos rejeita sansaun ne’ebe fo sai husi CNE no STAE ba Jornalista sira.

Timor-Leste Press Club nu’udar mahon ba jornalista, estabelese ona ekipa monitorizasaun ne’ebe sei monitoriza servisu membrus Press Club durante periodu kampania eleitoral no mos eleisoens Jerais.

“Iha ne’e ami hakarak hateten ba Publiku katak, Press Club ne’ebe forma ekipa monitorizasaun ne’e, ami respeita kodiku konduta ne’ebe fo sai husi CNE no STAE, maibe ami rejeita total sansaun ne’ebe fo sai husi CNE ho STAE, tamba ami hatene katak, jornalista mos iha nia etika ptofesionalizmu wainhira hala’o nia kna’ar iha terenu,” dehan Porta Vos ne’e.

Timor-Leste Press Club husu ba CNE no STAE inklui Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) atu serviso hamutuk ho jornalista hotu atu garante susesu ba eleisaun jerais, organizasaun ne’e sei garante katak, Jornalista Timoroan sira sei serviso ho professional tuir kodiku etika jornalizmu nian.
.

Preparsaun Kandidatu PR Iha Kampania “PR Horta: Kandidatu PR Ne’ebe Ho Lian Kroat, Povu Sei La Hili”

.

Notisia Husi TVTL - Segunda Kalan, 27 Fevereiru 2012

Atual Prezidenti da Republika ne’ebe mos sai kandidatu ba Prezidenti da Republika Jose Ramos Horta sei garante hodi la kahor kargu Prezidenti nia ho atividades politika.

Jose Ramos Horta mos lamenta ho diskursu husi kandidatu balun ne’ebe oras ne’e hatudu lia fuan kroat ba povu Timor-Leste.

Lia hirak ne’e hato’o husi atual Prezidenti Republika Jose Ramos Horta ne’ebe sai mos nudar kandidatu ba Prezidenti. Parante nia ekipa susesu iha Bairo Pite, Dili, Ramos Horta hateten, nia parte sei la halo kampania hodi asegura servisu Prezidenti nian.

Aliende ne’e, Ramos Horta mos konsidera kandidatu ne’ebe maka hala’o deskursu ne’ebe bele hamosu hahalok violensia la merese sai Prezidenti da Republika.

“La bele iha ameasa, labele iha violensia, portantu se mak halo ameasa, halo violensia, kandidatu ne’ebe mak la kontrola nia elementus, ne’e hatudu katak nia laiha kualidade atu sai Prezidenti da Republika, kandidatu ba Prezidente Republika ou ba Parlamentu Nasional komportamentu tenki 100% (sem Porsentu),” deklara Horta.

Tuir planu, kampania husi kandidatura sira sei hala’o iha loron 29 Fulan Fevereiru to’o loron 14 Fulan Marsu.
.

‘Vizita Delegasaun Rai Liur Iha CCF, Preokupa Eleisaun Iha TL La’o Diak Ka La’e’ “Dr. Mari Alkatiri: Ba FRETILIN Rejeita Violensia No Eperensia, FRETILIN Hatudu Ona Iha 2007”

.

Notisia Husi TVTL - Segunda Kalan, 27 Fevereiru 2012

Sekretariu Jeral partidu FRETILIN Dr. Mari Alkatiri hasoru malu ho delegasaun Embaixador no Sekretariu Estadu husi Suwiza iha Sede Comite Central FRETILIN (CCF) Comoro, Dili, sorumutu ne’e, delegasaun sira hakarak hatene kona ba situasaun jeral iha Timor-Leste relasiona ho eleisaun jeral.

Sekretariu Jeral Partidu FRETILIN Dr. Mari Alkatiri sengunda-feira ne’e iha CCF Comoro, Dili simu delegasaun, Embaixador, Sekretariu Estadu, asistente sekretariu Estadu ba asia Faizifiku no koordenador politika ba sudeste aziatiku hodi deskute kona ba situasaun seguransa no politika ba preparsaun eleisaun jeral.

Hafoin enkontru durante oras ida, Sekretariu Jeral Partidu FRETILIN Dr. Mari Alkatiri hateten, situasaun agora dadaun iha Timor-Leste konduzivu, tamba partidu FRETILIN sempre kolabora ho diak hodi hasoru eleisaun Prezidensial tinan 2012.

“Sira mai para atu haree no hatene loloos situasaun ba oin halo nusa, sira nia preokupasaun barak liu maka eleisaun ne’e la’o ho diak ka la la’o ho diak, se rejultadu eleisaun mai hotu-hotu simu ka lae?, klaru, ba FRETILIN hateten ona katak, esperensia hatudu iha eleisaun 2007 FRETILIN manan, biar FRETILIN la ukun maibe simu nafatin, koopera nafatin, halo opozisaun ida ke rejeita violensia,” deklara Dr. Mari Alkatiri.

Sekretariu Jeral Partidu FRETILIN, hanesan mos eis Primeiru Ministru Dr. Mari Alkatiri garante katak, eleisaun sei la’o diak tamba PNTL, F-FDTL no UNpol sei fo seguransa masimu durante prosesu kampania no eleisaun.
.

Molok Kampanye, Taur Matan Ruak Halo Vizita Dala 118 Iha Timor Tomak

.

CJITL - Tersa-Feira, 28 husi Fevereiru 2012

Kalendariu kampanye ba eleisaun prezidensial sei hahu Kuarta feira aban (29/2) maibe kandidatu Independente Taur Matan Ruak halo tiha ona vizita dala 118 iha Timor laran tomak molok hahu kampanye ofisial aban.

Hanesan haktuir husi Jose Costa, ekipa suseso ida husi Taur Matan Ruak nian katak hafoin husik vida militar ba civil iha tinan kotuk, Ruak haleu tiha ona Timor dala ida tan hodi sosializa nia kandidatura.

“Maun Taur Matan Ruak, halo Visita haleu TImor tomak hamutuk dala 118. Visita ida ne'e hetan antusiasmu makas husi entidade no Grupu Oin-oin husi nivel oin-oin, Laiha Kandidatu ida mak halo ida ne'e. Sira nebe ba Visita tamba Serbisu estadu nian, maun TMR ba Visita hanesan ema civil bai-bain nebe buka atu koalia ho nia povo sira, Visita ida ne'e, halo depois de sai husi Militar ba Vida Civil." hateten Jose iha pagina kampanye Taur nian.

Matan Ruak rasik hetan tiha ona apoiu husi organizasaun klandestina oin – oin, petisionariu, CPD RDTL inklui mos partidu CNRT – Conselhu Nasional Rekonstrusuan Timor ne'ebe lidera husi Xanana Gusmao. (CJITL)
.

LÚ-OLO CONDECORADO COM A MEDALHA DE MÉRITO

.

Timor Hau Nian Doben - 28 de fevereiro de 2012

O candidato presidencial da Fretilin, Dr. Francisco Guterres Lú-Olo, foi hoje condecorado com a Medalha de Mérito pelo Presidente da República, Ramos Horta, numa cerimónia solene no Palácio Presidente Nicolau Lobato, em Díli.

Lú-Olo foi honorificado pelo Chefe de Estado pela sua enorme contribuição na luta de libertação nacional e também pelo seu tributo para a paz e estabilidade em Timor Leste, enquanto presidente da Fretilin, o maior partido político do país.

Ramos Horta enalteceu ainda o sucesso académico de Francisco Guterres, que apesar dos seus 57 anos de idade, Lú-Olo completou o curso de Direito lecionado pela Universidade Nacional de Timor Leste, no ano passado.

Entre outros convidados desta cerimónia solene estiveram presentes membros do governo e do corpo diplomático, o candidato presidencial Manuel Tilman e o Chefe das Forças Armadas Timorense, General Lere Anan Timor.

Francisco Guterres, um ex-guerrelheiro das FALINTIL,  foi Presidente do Parlamento Nacional durante a primeira legislatura e  também Presidente da Assembleia Constituinte. Lú-Olo descreve-se a si próprio como sendo " filho de uma família pobre e humilde".
.

TAUR MATAN RUAK - KAMPANHA HAHU ABAN IHA DILI

.

KAMPANHA HAHU ABAN IHA DILI:

TUKU 9:00 - 12:00 - 29 FEVEREIRU, 4ª FEIRA - CAMPU FUTEBOL DOM BOSCO, KOMORO, DILI

ABERTURA CAMPANHA ELEITORAL, AMANHÃ, EM DÍLI:

DAS 9:00 - 12:00 - 29 FEVEREIRO, 4ª  FEIRA - CAMPO FUTEBOL DOM BOSCO, COMORO, DILI
.

Ohin kanidatu hirak ne’ebé konkore ba eleisaun prezidensiál, sei asina akordu ba “eleisaun pasífika

.

28 de Fevereiro de 2012

Atu evita hodi la mosu problema durante atividade eleitorál, mak ohin loron Tersa-feira kandidatu hirak ne’ebé konkore ba eleisaun prezidensiál iha loron 17 fulan Marsu tinan ne’e hamutuk ho Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE) sei asina akordu “eleisaun pasífika tinan 2012”.

“Objetivu husi asina akordu ne’e ho objetivu atu lori prosesu eleitorál ba ninia na’in sira, mak povu”, esplika prezidente CNE Timor-Leste, Faustino Cardoso ba ajénsia Lusa.

Tuir responsável ne’e “povu tenki iha konsiénsia katak prosesu ne’e sira nian, tenki hatene kona-ba regra nomós tenki halo parte iha prosesu ne’e nia laran”. Desde loron 10 liu ba, CNE hahú la’o haleu distritu hothotu iha rai laran hodi asina akordu ba “eleisaun pasífika”.

“Ema hothotu ne’ebé hela iha distritu hato’o sira ninia lia menon katak sira lakohi violénsia, maibé sira hakarak liu mak dame, unidade nó futuru ida ne’ebé di’ak”, tenik Fasutino Cardoso hodi subliña liu tan katak ida ne’e mak sei sai nu’udar lia menon ida ne’ebé sei hato’o ba kandidatu prezidensiál 13 iha loron Tersa-feira, ohin.

Violénsia polítika maka’as ne’ebé akontese ikus durante kampaña eleitorál iha Timor-Leste akontese iha Viqueque, bainhira iha loron 3 fulan Juñu tinan 2007, Afonso Kudalai, nu’udar seguransa sivil husi kanidatu Xanana Gusmão ninia komitiva, ema tiru mate.

Ema hirak ne’eb’e konkore ba eleisaun prezidensiál tinan ida ne’e mak hanesan Taur Matan Ruak, Francisco Gomes, Angelita Maria Francisca Pires, Rogério Lobato, Lucas da Costa, Francisco Guterres Lu Olo, Abílio Araújo, José Ramos-Horta, Francisco Xavier Amaral, Fernando La Sama de Araújo, Manuel Tilman, Maria do Céu da Silva Lopes nó José Luís Guterres. Kampaña eleitorál sei hala’o iha loron Quarta-feira ba to’o loron 14 fulan Marsu.

Lusa/Fim
.

Tribunal Notifika fo Orden PNTL Sobu Uma Kain 3 Iha Kolmera

.

RADIO LIBERDADE - Monday, 27 February 2012 - Written by Wihelmina Lika

Radio, online – Tribunal hasai karta notifikasaun ba advogadu uma kain 3 iha Kolmera (besik restorante mama restu nia sorin) hodi fo orden ba Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) sobu uma no tenki husik mamuk fatin refere.

Polisia Distritu Dili, unidade Nasional Task Force obrigatoriu sobu komunidade uma kain tolu ne’ebe hela iha rai estado iha colmera, Segunda/27/02/12.

Maria da Silva hanesan komunidade ne’ebe hela kleur ona iha rai ne’e hateten katak. “ami rekoinese, rai ne’e laos ami nia rai privado maibe rai estado nian. Ami la konkorda mak estado duni sai ami depois haruka ema estranjeiru mak atu okupa rai dia ne’e. Tamba ema estrangeiru la iha direitu atu hetan rai iha nasaun ne’e,”Maria dehan ho trsiti.

Maria ho nia familia hela iha Komera laos iha 1999 mak okupa rai mamuk ne’e, maibe hela iha rai ne’e desde tinan 1984.

“Ami sei la fo rai ne’e hodi ba ema estranjeiru uza hodi halao aktividade negosiu, iha ami nia terus leten. Ami mos terus ba rai ida ne’e iha prosesu ukun-an ne’e,”Maria dehan ho ran nakali.

Maria hatutan, problema rai ne’e ho Sugiono ema Indonezia, ne’ebe okupa rai ne’e. Kazu ne’e Sugiono ba lori to’o iha tribunal hodi halao prosesu maibe to’o loron ikus atu fo sai resultado tribunal la bolu vitima uma kain tolu ne’e. Tribunal seidauk foti dezisaun fo karta notifikasaun maibe derepente deit tribunal haruka PNTL mai sobu uma kain 3, ne’e signifika katak tribunal servisu lalos.

Rai ne’ebe agora Sugiono okupa ne’e uluk tempu Indonesia hanesan fatin Xefi Sede Suku depois Timor ukun an mak nia sosa iha ema ida maibe la iha dokumentus rai ninian. Iha deit mak surat jual beli.

“Ami la hatente tamba saida mak estado duni sai husi fatin ne’e ne’e signifika manipula husi Sugiono,”Maria kestiona.

Maria salienta liu tan katak,tribunal labele uza forsa hasoran povo no PNTL tamba ita mesak Timor oan laos ema seluk uluk iha funu laran mate ka moris ita hamutuk ukun an agora ita ukun an labele soran Timor oan ho Timor oan.

Nia esklarese liu tan katak, estado duni uma kain 3 ne’e hodi nune’e haruk ema estranjeiru atu halo loja bo’ot. Iha prosesu hasai sasan husi uma laran ne’e, Sugiono ne’ebe sosa rai ne’e la marka prezensa.

“Ami la sai husi fatin ne’e tamba ami sidadaun Timor oan mos iha direitu atu hela iha rai estado laos ema estrangeiru mak atu okupa rai estado ida ne’e signifika estado manipula,” Maria komenta.

Iha prosesu hasai obrigatoriu ba uma kain 3 ne’e halo transporte hotu si paradu (macet-red).
.

Segunda-feira, 27 de Fevereiro de 2012

VIVA TAUR MATAN RUAK!!!

.

VOTA TAUR MATAN RUAK!!!

.

Reprezenta Petisionariu Hasoru TMR, Eis Kapitaun Pilotu, Sira Apoiu Ba Taur

.

Josefa Parada - Segunda, 27 Fevereiru 2012 - SUARA TIMOR LOROSAE

DILI—Reprezentante Petisionariu ne’ebe lidera husi, Eis Alferis, Antonio Savio ho Eis Kapitaun Pilotu, Segunda (27/2) hasoru malu iha Sede, Taibese, Dili hodi fo apoiu ba Kandidatu Prezidente (Kanprez), Taur Matan Ruak (TMR).

Tuir, Eis Kapitaun Pilotu, nudar seidadaun ema timor oan ne’ebe ho kualidade diak hakarak hamrik iha rai ne’e, atu fo kontribui ba nasaun no povu, laos halo ba ema ida nia an.

“Ita hakarak hari estadu ida ne’e ho abut forte hodi tane hanesan be ida iha talas tahan. Ami eis military ne’e mos hakarak hola parte iha seidadaun, ami hakarak uza ami nia papel lori prosesu, hari estadilidade ida bele moris ba povu nia interese. Ami mos hakarak kontribui ba ami nia segundu Komandante das Falintil Taur Matan Ruak para lori nia ba tu’ur iha kadeira prezidente atu tau matan ba promesa ne’ebe durante tinan 24 nia laran halo hela ba povu ida ne’e,” hatete Pilotu ba jurnalita iha Sede, TMR, Dili, Segunda (27/2).

Nune’e mos Eis Alferis, Antonio Savio hamutuk ho ninia kolega nain 12 hasoru malu ho Taur Matan Ruak hodi deklara katak sira prontu atu fo apoiu ba iha TMR. Tanba durante TMR maka sira nia komandante no sira nia mestre, ne’eduni ho ninia kandidatura sira presiza atu fo apoiu.

Antonio ne’ebe reprezenta maluk petisisionariu tomak, pronto atu fo apoiu, tamba sira iha esperansa katak Taur Matan Ruak sei manan iha eleisaun prezidensial. Oscar Salsinha
.

TMR Lansa Programa Kampainha

.

Josefa Parada - Segunda, 27 Fevereiru 2012 - SUARA TIMOR LOROSAE

DILI—Kandidatu Prezidente (Kanprez), Republik, Taur Matan Ruak (TMR), Segunda (27/2), lansa ninia progama kona ba vizaun no misaun prezidensial bainhira nia eleitu maka nia sei halo ba iha nasaun no povu ne’e.

Vizaun ho misaun ne’ebe sei lori ba hato iha komunidade liu husi ninia kampainha maka ho poin inportante hanesan Kaer metin independensia nasional, garante integridade nasional, hari no dezenvolve sistema ekonomiku ne’ebe kontente no sustentavel, kaer metin unidade no koresaun nasional no moris iha demokrasia nia laran, integrasaun rejiaun ho internasional.

Nia sei tau matan no fo atensaun ba iha veteranus no antigu kombatentes, joventudi, ferik-katuas sira, faluk oan kiak, organizasaun estadu, governasaun diak, edukasaun, dezenvolvimentu produtivu, dezenvolvementu fiziku/infra-estrutura, no ordenamentu teritoriu, teras no propriedade/justisa, ikus liu maka jeneru ka jender. Oscar Salsinha
.

OPJLATIL Apoiu TMR

.

Josefa Parada - Segunda, 27 Fevereiru 2012 - SUARA TIMOR LOROSAE

DILI—Organizasaun Popular da Joventude Louriku Assuain de Timor Leste (OPJLATIL), Segunda (27/2), iha Sede, Taibesi, Dili, fo deklarasaun politika hodi apoiu ba iha Kandidatu Prezidenti Taur Matan Ruak (TMR).

Sekretariu Jeral, OPJLATIL, Vasco da Gama alias Criado, no mos reprezentante delegasaun sentral, Juliao Mausiri (metan Zebra), ho Cesaltino Fatima de Sausa (mau-Coli), fo desizaun katak OPJLATIL ofisial fo apoiu tomak ba iha TMR.

OPJLATIL ho nia kuadru tomak ne’ebe kompostu husi Kaixa, Estafeta, Delegasaun Sentral, Delegasaun Rejional, delegasaun baze no delegasaun Zona tomak fo apoiu ba iha Eis Komandante F-FDTL, Maior Jeneral, Taur Matan Ruak ninia kandidatu independesia ba iha Presidente Republika periodu 2012-2017.

OPJLATIL hanesan organizasaun resistensia no hanesan seidadaun, pronto durante oras 24 nia laran, kumpri orden husi prezidente republika TL foun, ne’ebe sei kontribui tuir kbit organizasaun no hakruk ba konstituisaun RDTL. Oscar Salsinha
,

“ PR Horta: Subsidiu KAPREZ Ki’ik Liu”

.

Jornal Timor Post - Segunda-feira, 27 Fevereiru 2012

Kandidatu Prezidenti Republika (PR) Jose Ramos Horta hateten subsidiu ba kandidatu Prezidenti Republika (KAPREZ) ne’ebe ho montante US$10 mil ne’e ki’ik liu atu hala’o atividades.

“Se Governu fo US$ 10 Mill, bah au sei haree, kuerensia ho hau nia hanoin karik US$10 Mill ne’e ita hatu ba halo saida loos? Atu sosa buat ruam ba ita nia apoiante sira ne’e mos la to’o tan,” KAPREZ Ramos Horta tenik ba Jornalista sira iha Aeroportu Internasional Prezidenti Nicolao Lobato, Dili, Comoro Sabadu 925/02).

Horta lembra katak, iha tinan 2007, subsidiu ne’ebe aloka ba nia (Horta) ne’e fob a grupu suku, kuligasaun nian iha Tasi-Tolu, Dili.

“Agora ida ne’e hau lahatene, US$10 mill ne’e ita hemu kafe oan ida mos la to’o,” atual Xefe Estado ne’e triste.

Antes ne’e, Konsellu Ministru liu husi reuniaun extraordinariu iha Palacio Governu, Kinta (16/02), deside fo subsidiu KAPREZ, kada kandidatu sei simu US$10.000.00.

Apoiu ne’ebe governu deside ona ne’e, tanba iha nesesidade atu asegura kandidatu hotu ba eleisaun Prezidenti republika.

Total orsamentu ne’ebe governu prepara ba KAPREZ hamutuk US$120.000.00 orsamentu refere ba eleisaun primeira volta nian.

Maske nune’e, Governu mos deside hodi prepara orsamentu ba KAPREZ ba segunda volta nian, osan ba eleisaun segundu volta, kada kandidatu sei simu ho valor hanesan iha primeiru volta (US$10.000.00).
.

Tiru Mate Fatin “Bispu Basilio: Ne’e Ultimu Rekursu”

.

Jornal Timor Post - Segunda-feira, 27 Fevereiru 2012

Amo Bispo Diocese Baucau, Dom Basilio do Nascimento hateten deklarasaun Komisariu PNTL Longuinhos Monteiru katak, Tiru mate iha fatin ne’e los, maibe ne’e nudar ultimo rekursu ka depende ba nesesidades bele uza tuir buat nebe lei no ordem haruka.

Amo Basilio koalia lia hirak ne’e, relasiona ho Bomba rakitan nebe ema deskoinesidu soe ba edefisiu STAE, tanba tuir Bispo nia haree, sidadaun sira emvesde kontribui ba pas, kontrariu kontribui fali ba violensia.

“Ema ne’e halo tamba nia hakarak halimar, halimar ba soe Bomba, iha eskritoriu rua nia oin, organizasaun rua ke importante ba eleisoens iha Timor, STAE ho CNE, bele halimar ba, mais la’os halimar be’e diak nian,” hateten Bispo Basilio ba Timor Post, (24/02).

Tamba ne’e, Amo nia hanoin, la iha tan dalan, kuando Polisia dehan, tiru mate iha fatin, tamba tuir Amo Basilio katak, ne’e rekursu ne’ebe hikus liu ona, Polisia tenki uza kbiit ne’ebe ke estadu fob a nia, lei fo ba nia hodi mantein ordem i displina iha rai ida.

“Agora Polisia los duni, Polisia nia servisu ida maka dehan, tau lei ho ordem, agora hau hanoin Polisia sira mos lakohi halo violensia, polisia sira mos lakohi tiru mate ema, maibe se agora sidadaun sira la tuir buat ne’ebele pais ida husu,” hatutan Amo Basilio.

Tamba ne’e, Amo Bispo Dom Basilio Konsidera, halimar ne’ebe fo konsekuensia a’at, Agora ema hotu nu’udar Timor oan tenki defende ita nia rai ida ne’e, biar kiak, biar a’at hela ba, biar kikoan, maibe, pelo menus ita hotu tenki defende buat ida ke vale osan mean ho naran paz no estabilidade ne’e.

Maibe ami iha opiniaun seluk mos dehan, Komando PNTL hateten, Tiru Mate, ne’e ema ida sempre halo ita terus, depois mos sempre fo imazen a’at bam undo, maibe, atu buat hotu lao los, ema hotu tenki koalia deit lian ida, sei hakarak moris ho pas, ita hotu-hotu tenki halo no moris ho pas, ita hotu-hotu tenki defende pas.

Bainhira Jornalista sira husu, kerdizer Amo konkorda ho atuasaun atu oho, Amo hatan katak, nia parte la’os konkorda atu oho, maibe hanesan principiu sim, kuandu autoridade laiha ona kbiit, okaziaun la iha ona biban atu tau ordem ho meos pazifikos, Polisia tenki uza meus ida hodi tau ordem, atu hanesan ne’e ema hotu-hotu tenke lao los, tanba ema ida deit labele estraga fali nasaun tomak nia vida.
.

“Dr. Francisco Guterres Lu-Olo: FRETILIN Garantia Laiha Violensia Tamba FRETILIN Hakarak Pas no Estabilidade”

.

Jornal Timor Post - Segunda-feira, 27 Fevereiru 2012

Esperensia Povu Timor-Leste iha tinan hirak liuba, wainhira atu ba hili sira nia nain ulun sempre hetan ameasas, violensia oi-oin ne’ebe obriga sira atu ba hili, nune’e nalun mos trauma no tauk atu ba hili sira nia lideransa ba rai ida ne’e.

“Atu iha eleisaun ne’e nia laran labele iha intimidasaun, labele iha ameasa, labele iha tan rungu-ranga maka liu husi jornada ho reza hodi halo reflesaun ba orasaun 11, diak tebe-tebes para atu apela ba povu hotu-hotu mai tuir eleisaun,” Lia fuan hirak ne’e hato’o husi Prezidenti partidu FRETILIN, Francisco Guterres ‘Lu-Olo’ ba Timor Post iha licidere-Dili, Tersa, (21/02) wainhira remata tuir Reflesaun
Jornada ne’ebe ho tema “Muda O Nia Fuan, Muda O Nia Mundu”.

Nia hatutan, Reflesaun Jornada Muda O nia Fuan Muda Mundu, ne’e hanesan Programa ida ne’ebe halo husi Komisaun Justica e Paz (CJP) sira halo hodi konvida sarani Timor laran tomak hodi apela ba sarani hotu-hotu iha Timor-Leste (TL) laran neebe atu tuir eleisaun tinan 2012 ho dame no hakmatek.

Hanesan Timor oan no sarani oan, katak Lu-Olo orasaun ne’ebe maka halo hamutuk ho Jornada ne’e nia kontiudu nakonu ho valores demokrasia, FRETILIN fo garantia katak, eleisaun tinan ne’e sei la’o ho Paz no Estabilidade.

“Ami (FRETILIN-red) fo garantia, tamba horiuluk kedas FRETILIN hala’o no garantia ona paz, estabilidadeida ne’e ba ita nia rai, hau (Lu-Olo) rasik hala’o aktividade ida ba paz no domin nian durante tinan 5 nia laran,” hateten Lu-Olo hodi hatutan.

FRETILIN sei la halo, nein minima violensia, mesmu dehan katak ema hakarak halo violensia mai FRETILIN, sei la simu ho vilensia, tamba FRETILIN hakarak mak paz, estabilidade hodi haburas demokrasia iha Timor-Leste, garantia ne’e ne’e sei ba to’o iha eleisaun hotu ne’ebe mai.

Hanesan realidade hatudu liu ba katak, FRETILIN manan tiha mak lakon fila fali mos nein minima violensia ida hasoru ema ruma iha luron ou iha Palacio Governu, no mos sei la halo violensia ba ukun nain sira ne’ebe hakarak hadau poder, FRETILIN sei la halo violensia.
.

“PR Horta: KS-ONU Aseita UNMIT Sai Husi TL”

.

Jornal INDEPENDENTE - Segunda-feira, 27 Fevereiru 2012

Prezidenti Republiak (PR) Jose Ramos Horta hatete, konsellu seguransa organizasaun Nasoens Unidas (ONU) aseita misaun UNMIT bele remata iha fulan dezembru tinan ida ne’e.

Fexe estadu informa ida ne’e, hafoin enkontru ho konsellu seguransa no Sekretariu Jeral ONU Ban Ki-Moon iha Nova Iorke foin lalais.

“Desizaun ne’e Konsellu Seguransa fo elojia maka’as ba lideransa, ba situasaun seguransa iha Timor-leste ne’ebe pozitivu tebes,” dehan Horta iha Aeroportu Internasional, Comoro hafoin fila husi Nova Iorke.

Misaun ONU iha Timor-Leste hahu iha tinan 1999, no sei remata iha fulan dezembru tinan ida ne’e.

UNMIT no UNpol mak sei remata nia misaun, no azensia espesializada hanesan UNICEF no organizasaun internasional sira seluk, sei kontinua iha TL ho sira nia programa 40 resin ne’ebe maka estadu ho duadores sira deside tiha ona.

Maibe, misaun Politika ne’e, Horta dehan, depende ba Governu no prezidenti foun mai depois de eleisaun.

Tanba ne’e, Xefe Estadu ne’e dehan, eleisaun Prezidenti no Parlamentar hanesan teste boot ida ba Timor-Leste.

Timor oan hotu tenki fo nia kontribuisaun hodi kria paz no estabilidade.
.

Ospital Nasional Uza Kontentor Ba Pasiente “Lu-Olo: Ne’e Tamba Inkapasidade Husi Governu, FRETILIN sei Hadia Bainhira Fila Ba Ukun”

.

Jornal INDEPENDENTE - Segunda-feira, 27 Fevereiru 2012

Ospital Nasional Guido valadares (ONGV) oras ne’e dadaun utiliza kontentor ida inklui uza sala reuniaun ba atendementu pasiente, tanba sala ospital no’ot nakonu ho pasiente.

Diretor Ospital Nasional Odete da Silva Viegas hateten, oras ne’e dadaun Ospital infrenta difikuldade barak, liliu prosesu atendementu emerjensia.

“Dezafiu boot maka espasu atu fo atendementu, agora ami uza kontainer ida iha liur, inklui sala reuniaun, ne’ebe uza hotu ba pasiente sira moras, tanba sala laiha ona,” deklara nia foin lalais ne’e, hafoin simu vizita husi lideransa FRETILIN iha Ospital.

Ba kestaun ne’e, Prezidenti Partidu FRETILIN atual Kandidatu Prezidenti Republika, Dr. Francisco Guterres Lu-Olo kestiaona kondisaun ospital infrenta, tanba lolos situasaun refere laakontese, relasiona ho orsamentu ne’ebe tinan-tinan aprova husi parlamentu nasional sufisiente hodi responde difikuldade hirak ne’e, maibe parte Governu mak laiha planu.

“Ne’e hatudu, inkapasidade husi governu, kada tinan sempre aloka orsamentu barak maibe realidade oin seluk, hospital rasik halerik,” lamenta Lu-Olo.

“Ne’e faille jestaun, tanba ita iha osan, so ked ala barak osan ba fali fatin seluk, ne’e planu no programa mak la diak,” tenik Kandidatu prezidenti Republika ‘Lu-Olo’.

Nu’udar partidu Politiku hare’e ba situasaun ne’e, promete sei hadia kondisaun bainhira FRETILIN fila ba ukun iha tinan ne’e (2012-2017).
.

“Dr. Mari Alkatiri: Dezenvolvimentu Governu AMP Tuir Gostu Xanana”

.

Jornal INDEPENDENTE - Segunda-feira, 27 Fevereiru 2012

Sekretariu Jeral Partidu FRETILIN, Mari Alkatiri hatete, dezenvolvimentu infraestrutura iha Governasaun Aliansa maioria Parlamentar (AMP) laiha rejultadu diak, tanba buat hotu halo tuir vontade Ptimeiru Ministru (PM) Xanana Gusmao nia hakarak.

Antes ne’e, PM xanana hafoin fila husi Australia, orienta keda atu emprezariu sira ne’ebe hamutuk iha CNT hodi hadia estrada kuak sira iha kapital Dili, molok 20 maiu tinan ne’e.

Haree ba kestaun ne’e, Eis Primeiru Ministru Dr. Mari Alkatiri hateten, durante tinan haat nia laran dezenvolvementu infraestrutura tuir de’it gostu PM Xanana nian, hodi halo Projeitu hotu sai emerjensia.

“Xanana nia estilu! Nia mehi, nia mai haree luron ida ne’ebe aat nia haruka tesi, suru tiha, foho sira ne’e suru narnaran de’it, agora udan mai, foho sira ne’e, monu tun hotu mai luron fali, Xanana laiha estudu, halo tuir deit nia vontade,” dehan nia, bainhira vizita ba Hospital Nasional Guido valadares (HNGV), sesta (24/02).

Ho planu hanesan ne’e, tuir Alkatiri, realidade tinan haat atu ba lima ona kada tinan AMP konsidera hanesan tinan infraestrutura, maibe rejultadu maka estrada kontinua aat.

“Laiha kapasidade atu implementa, servisu sira ne’e hotu-hotu sei emerjensia de’it,” tenik Alkatiri.

Maski Primeiru Ministru (PM) xanana Gusmao kria ona Planu Estratezia Dezenvolvimentu Nasional (PEDN) maibe, Dr. Mari Alkatiri fiar katak, planu ne’e sei la implementa.

“Ohin halo buat ida, aban nia sobu, nia (Xanana) la hatene servisu ho planu, nia hatene servisu ho tatika de’it,” dehan Alkatiri.

Aat, liu tan, nia dehan, PEDN ne’e ema seluk mak halo fo ba Primeiru Ministru Xanana, depois mak nia implementa deit.

Tuir Mari Alkatiri, atu hadia dezenvolvimentu Timor-Leste liuliu iha area infraestrutura hanesan estrada, Governu ne’ebe ukun tenki tuir planu no programa, la’os ukun hanesan komandu.

Ba kestaun ne’e, Eis Primeiru Ministru Mari Alkatiri hatutan tan katak, iha 2012 nu’udar tinan vitoria ba FRETILIN atu ka’er ukun, hodi hadia sasan ne’ebe la’o sala dalan ona husi Governu AMP nia ukun.

“Tinan 2012 nu’udar tinan vitoria ba FRETILIN, tanba ne’e FRETILIN manan iha eleisaun sei la fo governu ba ema seluk atu kaer, tanba ami pasiensia demais ona iha 2007, Ramos Horta fo Governu ba Partidu ne’ebe lakon hodi kaer fali ukun, agora lae, ami manan, ami mak sei kaer,” dehan Alkatiri foin lalais ne’e iha fatin seluk.
.

Moras Denge Invade Dili “Dr. Francisco Guterres Lu-Olo Husu MS Labele Toba Hamutuk Ho Susuk”

.

Jornal INDEPENDENTE - Segunda-feira, 27 Fevereiru 2012

Presidenti Partidu FRETILIN, Dr. Farncisco Guterres Lu-Olo, enkoraja no sujere maka’as ba Ministeriu Saude (MS) hodi halo prevensaun ba moras dengue, liuliu rega susuk iha komunidade nia leet.

Foin lalais ne’e, lideransa FRETILIN hala’o Vizita ba Hospital Nasional Guido Valadares (HNGV) hodi haree diretamente situasaun ne’ebe Hospital infrenta.

Iha enkontru ho Diretor HNGV ho xefe seksaun sira, kandidatu Prezidenti Lu-olo husu konaba lala’ok no prosesu atendementu no dezafiu ne’ebe HNGV infrenta durante ne’e.

Iha enkontru ho diretor HNGV ho xefe seksaun sira, Prezidenti Lu-Olo husu konaba lalaok no prosesu atendementu no dezafiu ne’ebe ONGV enfrenta durante ne’e.

Nune’e, preokupasaun seluk ne’ebe Presidenti Partidu FRETILIN ne’e, kestiaona maka ezistensia moras denge ne’ebe aumenta no apeita ba populasaun Timor-Leste.

“Hau enkoraza nafatin ita nia doutor no enfremeira sira hodi halo prevensaun, hanesan rega susuk hodi hadook komunidade husi moras,” dehan nia.

Atutal kandidatu Prezidenti Republika ba Periodu 2012-2017 ne’e hateten tan katak, enkoraza atu professional saude sira kontinua mantein profisaun hodi salva populasaun husi moras oioin, tanba, husi moras denge ne’ebe rejista barak liu iha kapital Dili.

Lideransa opozisaun FRETILIN ne’e hateten, situasaun hirak ne’e mosu, tanba Governu rasik laiha planu ne’ebe klaru, tanba kada tinan iha orsamentu ne’ebe sufisiente hodi resolve problema ne’ebe akontese.
.