.
29 de Fevereiro de 2012
Ohin, kandidatu na’in sanulu resin-toli hahú hala’o kampaña eleitorál ba terseira eleisaun prezidensiál Timor-Leste nian ne’ebé sei hala’o iha loron 17 fulan Marsu, nó hanesan mós tinan ba Timór hodi selebra ninia festa restaurasaun independénsia ba dala-sanulu nó nu’udar tinan ne’ebé ONU mós termina ninia misaun iha Timór.
Eliesaun ba dahuluk hala’o ona iha fulan Abril tinan 2002 nó kandidatu rua hanesan Xanana Gusmão ne’ebé eleitu hanesan xefe Estadu nó Francisco Xavier do Amaral mak haksumik kna’ar nu’udar xefe Estadu ba dala-uluk iha tinan 1975 mak halo parte iha eleisaun refere, maibé kargu refere Xavier haksumik durante loron sia de’it, molok invazaun Indonézia, nó tanba mós nia tenki bá hala’o tratamentu saúde iha ospitál.
Kandidatu hirak seluk sente preokupa ho prezidente husi partidu Asosiasaun Sosiál Demokrata, ho idade 80 ninia saúde maski lei hateten katak karik durante prosesu eleitorál mak kandidatu ida moras ká laiha kbi’it, entaun bele loke nó marka hikas fali loron seluk ba votasaun.
Partisipasaun husi Taur Matan Ruak nian, mak sai nu’udar surpreza bot ba eleisaun prezidensiál tinan 2012, hafoin iha fulan Agostu tinan kotuk Ruak hato’o ninia karta demisaun, hodi husik hela kna’ar hanesan xefe ba Forsa Armada Timór nó nu’udar kandidatu ne’ebé hetan apoiu husi Congresso Nacional da Reconstrução de Timor-Leste (CNRT).
Iha tinan 2007, atuál primeiru ministru Timór, Xanana Gusmão ninia partidu CNRT fó apoiu ba prezidente José Ramos Horta, ne’ebé foin fó sai kona-ba ninia kandidatura iha eleisaun tinan 2012, iha fulan Janeiru ninia rohan.
Fretilin fó ninia apoiu ba kandidatu Francisco Guterres Lu Olo, hafoin iha fulan Agostu liu ba foti nia sai nu’udar prezidente ba partidu Fretilin nó Lu Olo konkore iha kna’ar ne’e, ba dala-tolu ona.
Kandidatu seluk ne’ebé halo parte hikas fali ba eleisaun prezidensiál, mak prezidente husi Partidu Demokrátiku, nomós prezidente husi parlamentu nasionál, Fernando La Sama de Araújo ne’ebé iha tinan lima liu ba, iha votasaun ikus besik atu halo parte iha segunda volta, maibé José Ramos Horta mak haksumik fali kna’ar nu’udar prezidente, hafoin halo koligasaun ho Lu Olo.
Rogério Lobato, maun husi erói nasionalista Timor-Leste, Nicolau Lobato nó iha tinan 2006 Rogério hato’o ninia demisaun husi kna’ar ministru Interiór, tanba akontese krizi polítika nó seguransa ida iha rai laran hodi ikus mai, iha tinan 2007 hatama nia ba dadur fatin durante tinan hitu ho balun.
Iha tinan 2007, kandidatura feto aumenta ba na’in-rua, maibé atuál ministra Justisa, Lúcia Lobato de’it mak halo parte.
Angelita Pires, nu’udar kompañeira husi majór Alfredo Reinado ne’ebé mate durante halo atake kontra atuál prezidente, José Ramos Horta iha tinan 2008 mós halo parte iha eleisaun ne’ebé sei hala’o iha loron 17 fulan Marsu tinan ne’e, inklui mos Maria do Céu Silva Lopes, nu’udar fundadór husi organizaun Aid Timor.
Ema hirak ne’ebé foin primeira vez hato’o sira ninia kandidatura ba eleisaun tinan ida ne’e mak hanesan, Francisco Gomes, husi partidu Liberta Povu Aileba (PLPA, harii iha fulan Outubro tinan 2010), Lucas da Costa, nu’udar reitór husi Universidade da Paz, Abílio Araújo, hanesan eis-reprezentante husi partidu Fretilin nian iha Europa nó atuál vise-primeiru ministru nó prezidente husi partidu Frente Mudansa, José Luís Guterres.
Alénde Francisco Xavier do Amaral nó Fernando La Sama de Araújo, Manuel Tilman mós aprezenta hikas fali ninia kandidatura ba eleisaun prezidensiál tinan ida ne’e, hafoin iha tinan 2007, sira hotu lakon.
Iha loron 17 fulan Marsu, eleitór timor-oan hamutuk 628.454 sei tuir votasaun nó númeru husi votante ne’e barak liu fali duké iha tinan 2007, tanba iha tinan refere eleitór Timór hamutuk 539.439.
Tuir sSekretáriu Tékniku ba Administrasaun Eleitorál katak, Dili nu’udar distritu ne’ebé ho númeru eleitór barak (123.883), tuir mak Baucau (72.899) nó Eremera (64.191). Karik laiha kandidatu ida mak manan iha primeira volta husi eleisaun ne’e, mak tenko hala’o hikas fali segunda volta iha terseira semana fulan Abril.
Timor-Leste, hala’o eleisaun prezidensiál ne’e ba dala-tolu ona nó iha tempu hanesan Timór mós sei selebra sira ninia festa ba restaurasaun independénsia ba dala-sanulu, ne’eb’e fó sai iha loron 20 fulan Maiu tinan 2002.
Tinan ida ne’e, Misaun Integrada husi Nasoens Unidas mós termina sira ninia kna’ar iha rai laran, hafoin iha loron 23 fulan Fevereiru liu ba, Konsellu Seguransa ONU, hanaruk tan sira ninia misaun ba to’o fulan Dezembru ninia rohan.
.