.
Notisia Husi TVTL - Kuarta Kalan, 01 Fevereiru 2012
Bispo Dioseze Baucau Dom Basilio do Nascimento duvida ho implementasaun lian maternal iha eskola, tamba lian maternal seidauk iha estrutura halo konfunzaun iha rai laran.
Asuntu ne’e hato’o husi Bispu Dioseze Baucau Dom Basilio do Nascimentu, Kuarta-feira ne’e iha seminariu maior Fatumeta, Dili, relasiona ho programa husi UNESCO hamutuk ho Governu Timor Leste atu implementa lian maternal iha eskola laran.
“Hau hanoin idea ema hotu-hotu iha liberdade atu hateten katak, lingua ida ne’e mak diak ka lingua ida ne’eba mak diak, bah au liu-liu kriteriu ne’e, buat ne’ebe ita hato’o ne’e halo diak ba ita nia rain ka lae? Halo diak ba Timor ka lae?, iha momentu ida ne’e, hau hanoin realidade aprende lingua maternal ne’e atu halo saida? hau rona dehan aprende lingua maternal para ida valoriza ita nia kultura, maibe hau hanoin labarik mambae ida, hau mamabae ida, labarik ne’e bo’ot mai lalika aprende buat barak tamba mamabae ne’e nia koalia kedas iha ninia uma laran, bunak mos nia koalia bunak iha uma laran, ne’eduni se dehan lingua maternal ne’e atu forma labarik nia hanoin, hau deskonfia oituan, tamba ita nia lingua maternal ne’e seidauk iha estrutura atu forma ema nia hanoin, agora se lingua maternal iha hodi dehan katak prevalese kultura defende kultura, muito bom, maibe problema mak ne’e, se mak atu hanorin? Tamba to’o agora seidauk iha professor ba lingua maternal ne’e, hau mos haree seidauk iha professor mamba’e ida atu hanorin lingua mamba’e, livru atu hanorin ne’e iha ne’ebe? Ne’e duni hau nia hanoin katak, buat hirak ne’e idea mesak kapas, maibe ita tenki hare mos realidade ohin loron nian,” lamenta Dom Basilio.
Dom Basilio do Nascimento informa katak, implementasaun lian maternal sei halo konfunzaun no seidauk tempo hodi implementa iha eskola.
“Agora ema ne’ebe fo buat ne’e mai, hau nia pergunta ne’e mak ne’e, halo buat ne’e ho intensaun diak ka halo buat ne’e para konfuzaun tan iha ita nia rain? Ne’ebe horibainhira hau hare Sra. sira Rede Feto, sira feto ho feto be husik sira tau malu oituan, maibe hau nia hanoin tuir realidade iha reasaun husi universitariu Lautem nian, reazen maka’as hasoru idea ne’e, ne’ebe hau nia hanoin katak, hau pelomenus hau seidauk hare buat ne’e nia utilidade mak ida ne’ebe? Uza lingua maternal sira iha eskola hodi halo saida? se projeitu pesoal entaun ida-idak halo nia projeitu pesoal ba, keta mai mangame fali e kria fali konfuzaun iha Timor,” haklaken Dom Basilio.
.

0 comentários:
Enviar um comentário