Sábado, 31 de Dezembro de 2011

POIS É...

.
.

EM MEMÓRIA DE NICOLAU LOBATO

.

NICOLAU LOBATO

ITA BELE MATE MOHU
RAN SEI SULIN HUSI FOHO TO'O TASI
MAIBÉ MANU IDA SEI KOKOREK
LORON IDA ITA SEI
UKUN RASIK AN
.

Sexta-feira, 30 de Dezembro de 2011

PM Xanana Rekoinese Frakeza Governasaun AMP “Relatoriu Sei Intrega Ba PR Horta”

.

Jornal Timor Post - Sesta-feira, 30 Dezembru 2011

Antes Governasaun Aliansa Maioria Parlamentar (AMP) nia mandatu atu remata iha tinan 2012, Primeiru Ministru (PM) Xanana Gusmao sei intrega no hato’o relatoriu final ba Prezidenti Republika TRDTL, Jose Ramos Horta.

“Hau mos mai hateten hela ba Prezidenti katak, wainhira remata inkontru TLDPM, hau sei intrega relatoriu final Governu AMP nian ba Prezidenti Republika, hodi taka mandatu governu AMP, nune’e Prezidente simu gali Governu foun iha eleisaun lejislativu mai,” (28/12) ba Jornalista sira iha Plasiu Prezidensial, Dili.

Chefe Governu afirma katak, durante tinan 4 nia laran Governasaun Aliansa Maioria Parlamentar (AMP) ne’ebe harii husi Partidu 5, nebe lakon votu iha eleisaun jeral 2007 hafoin liu husi halo aliansa, hasoru problema barak, maibe, iha mos espektativa ne’ebe mak povu haree ho matan.

Problema ejekusaun orsamentu la tuir planu, Cefe Governu Xanana Gusmao mos rekoinese, tamba, governu mai husi partidu ne’ebe mak la ho programa no politika ne’ebe hanesan, tamba ne’e difikuluta governasaun.

“Rekoinese iha duni frakeija balun, maibe realidade mak dezenvolvimentu la’o dadaun, la’os diak hotu maibe buka meus atu la’o nafatin,” hateten PM Xanana.

Iha okaziaun ne’e, PM xanana Gusmao mos informa katak, iha fulan janeiru 2012 sei hasai regulamentu ida ba membru governu no funsionariu sira ne’ebe mak atu involve hala’o aktividade partidu sei rekoilha hotu patrimonia estadu nian.

“Hau tenki halo nune’e parapatrimonia estadu ne’ebe mak membru Governu no funsionariu sira uza tenki intrega hotu, to’o remata aktividade politika mak hetan fila fali,” haktuir PM xanana Gusmao.

Maske PM xanana Gusmao alerta nune’e, maibe antes ne’e komunidadi iha Sub Distritu Maubisse deklara katak, iha tempo ferias hanesan sabadu no Domingo, membru Governu no membru Parlamentu Nacional balun uza kareta estadu nia hodi hala’o aktividadi privadu no partidu nian.
.

“Mari Alkatiri: Taka Artimarsiais Sei La Rezolve Problema”

.

Jornal Timor Post - Sesta-feira, 30 Dezembru 2011

Sekretariu Jeral Partidu FRETILIN, Mari Alkatiri hateten, desizaun Konsellu Ministru hodi taka provizoriu arte marsiais no jogus ilegais sei la resolve problema.

“Desizaun Governu nian atu taka ka suspende atividade arte marsiais iha Timor Laran tomak durante tinan ida nia laran, sei la resolve problema, tamba ne’e hau husu ba governu atu reafirma autoridade Governu nian hodi atua no kaer ema ne’ebe halo krime lori ba justica,” Mari dehan ba Timor Post, sede Comite Central FRETILIN (CCF), Comoro, Dili, Kinta (29/12).

Eis Primeiru Ministru lakohi atu grupu artimarsiais sai fali hanesan klandestina, tamba nasaun Timor Leste iha regulamentu tuir lei haruka, ema ne’ebe mak halo krimi, nia informa, tenki lori ba justica hodi halo investigasaun.

Ba kestaun ne’e mos, Sekretariu Jeral Federasaun Silat Timor-Leste (FESTIL) Luis da Costa Carvalho triste ho desizaun Governu nian hodi suspende atividade arte marsiais, hanesan lider FESTIL, nia husu ba Governu atu tur hamutuk bolu lider husi grupu artemarsiais nune’e bele rejolve problema.

“Tuir loloos labele taka, Governu rasik tenki bolu atensaun ba grupu lider artemarsiais atu tur hamutuk hodi resolve, husi ami nia parte, ami haree ba iha asepitu rua, aspeitu negativu mak ajuda diminui violensia ne’ebe mosu ho ema balun ne’ebe aproveita membru artemarsiais; aspeitu pozitivu mak artemarsiais hamorin Timor Leste nia naran iha mundu internasional, tamba artemarsiais hanesa modalidade disportu, tinan-tinan prepara nia ema sai hanesan embaixador hodi lori Timor Leste nia naran ba partisipa iha eventu rejional no internasional,” nia esplika.

Iha parte seluk, Koordenador Komite 12 de Novembru, Gregorio saldanha liu husi konferensia ba imprensa iha foin lalais ne’e katak, loloos Governu taka mos atividade protistuisaun la’os fo Suspensaun ba artimarsiais no taka Bola Guling de’it.

“Komite 12 Novembru husu ba Governu atu taka mos atividade prostituisaun iha kapital Dili, tamba protistuisaun mos sai hanesan problema boot ba dedikasaun moral no instabilidade fundamentu familiar, tamba ne’e labele tolera atividade protistuisaun sira iha rai laran,” nia tenik.
.

Deputadu Bancada FRETILIN Ezizi “Deputadu Bancada AMP Rekoinese Dividas Iha AMP Nia Ukun Ho Montante 54 Milloens”

.

Jornal Timor Post - Sesta-feira, 30 Dezembru 2011

Reprezetante Povu iha uma fukun Parlamentu Nascional husi Deputadu Bolku AMP, kontinua rekoinese ba dividas 54 Milloens, ne’ebe halo husi Governasaun AMP nia ukun, tanba divida ne’e rasik la iha klarez klaru, no la liu husi Parlamentu Nasional.

“Dividas 54 milooens ne’e, ba halo saida? i halo ida ne’ebe? Tam saida mak hamosu divida ne’e?, Parlamentu Nasional tenki iha pozisaun ida hadoi halo investigasaun, kona ba dividas 54 miloens ne’e,” dehan deputadu Elizariu Pereira, husi deputadu Bancada FRETILIN, iha Uma Fukun Parlamentu Nasional foin lalais ne’e.

Tanba saida mak hamosudivida ne’e sein liu husi Parlamentu Nasional, tanba Parlamentu Nasional mak orgaun masimu atu aprova divida ba governu atu bele ejekuta, maibe divida ne’ebe iha Governasaun AMP nia ukun ne’e ita le hetan deit iha jornal, no la liu husi lei ruma ne’ebe mak mai husi Parlamentu nasional.

Tanba ne’e, nia tenik, Parlamentu Nasional tenki hola pozisaun hodi halo investigasaun kona ba dividas 54 milloens ne’e, tamba osan ne’e povu nia e nia rejultadu mak saida.

Ba kestaun ne’e, Deputadu husi bancada AMP deputadu Rui Menezes rekoinese katak, dividas hamutuk 54 miloens iha Governasaun AMP nia ukun ne’e iha duni, maibe, ne’e divida interna.

“Kona ba dividas 54 miloens ne’e, divida ida ne’e lolos divida interna, tanba sistema ne’ebe ita kria mai husi (Ajensia Dezenvolvimentu Nasional ) ADN, I depois fo fali dalan ba kada ministeriu ida nia projeitu ne’ebe Parlamentu aprova ona iha montante ne’e, hamutuk ho komisaun supervizaun nasional ne’e, sira bele ba negosio fali kompania sira, entaun folin projeitu id abele sa’e, entaun foti osan ne’e iha ne’ebe……?

Ministeriu A bele foti fali iha Ministeriu B, osan nebe mak la ejekuta hotu, entaun osan ne’ebe foti husi Ministeriu B ne’e foti ba taka iha Ministeriu A ninian, depois orsamentu foun fali, Ministeriu A nia ne’ebe Ministeriu B impresta ne’e, tenki reimpoen fali, ida ne’e mak sistema ne’ebe iha orsamentu ne’e,” esplika Rui.

Nia hatutan, atu hadiak sistema ne’e tenki iha komitmentu politika, iha boa vontade par abele hadia sistema refere.

“Sistema ida ne’e mak fo dalan atu kontrola, karik utiliza sasan osan ne’ebe la los, ka programa ne’ebe mak fiktisiu (Programa ne’ebe laos mai husi Governu), tanba ne’e mak tenki iha komitmentu politika no voa vontade para hadia sistema ne’e, se sistema ne’e menus kontrolu, agora foin 54 karik aban bain rua mai fali, bele liu tan, tanba programa fiktisiu (Programa ne’ebe laos mai husi governu) ne’e mak sei barak,” haktuir nia.

Nia haktuir, kada ves iha plenaria deputadu sira aumenta tan programa ne’ebe mak laos programa husi governu nian, ida ne’e mak ontribui ba fiksiu ne’e, ne’ebe orsamentu tenki ejekuta fali iha fatin seluk, maibe osan ne’e tenki repoin fali.

Ne’ebe nia rekoinese mos katak, 54 miloens ne’e laos dividas esterna, mas osan ne’ebe mak desgastus (la tuir planu), tanba ne’e tenki hadia sistema ne’e, se lae osan bele boot, rejultadu sa’e neineik, kualidade mos neineik, susar ita atu kontrola kualidade ne’ebe ita hakarak, osan ne’ebe ita tau ba ne’e mos sei la efikas no efisien.
.

Planu Governu Failla “Vendedor Merkadu Taibesi-Kolmera Tristeza”

.

Jornal Timor Post - Sesta-feira, 30 Dezembru 2011

Vendedores sira ne’ebe durante ne’e halo negosiu iha Merkadu Taibesi no Kolmera oras ne’e halerik tanba sasan ne’ebe sira fa’an ba tinan foun la hetan rendimentu.

“Modo ne’e ami hola tiha ona iha loron tolu liu ba, maibe, to’o agora laiha ema ida mak mai, tamba populasaun sira barak mak halai liu ba merkadu Hali laran,” Pedro Nunes Hornai hateten.

Iha Merkadu Taibesi Vendedores sira ne’ebe fa’an modo ne’e informa liu tan iha (29/12) katak, menus rendimentu ne’e akontese tamba sasan hirak ne’e lahia kopradores sira husi loron ba loron.

Ami mos durante ne’e rona husi parte Governu nian katak, Merkadu Hali-laran atu muda mai Merkadu Taibesi, maibe to’o agora nunka realiza no nunka akontese, ne’e duni hanesan vendedor kiik husu atu tinan foun 2012, Governu bele atinji ona planu hodi muda vendedores husi merkadu Hali-laran mai Taibesi.

Nune’e mos, Vendedor roupa baratu iha Kolmera, Antonio gama hateten,area Kolmera nakonu ho sasan nain, maibe agora atu tama tinan foun rendimentu deit mos laiha.

“Ami kontinua fa’an nafatin tamba hanesan negosiante rendimentu ne’e lao ho ninia tempo, ne’e duni atu iha benefisiu ou lae depende ona ba komprador sira,” Antonio dehan.
.

“Pedro Lay: Ema Haree Ita Ho Matan Sorin De’it”

.

Jornal Timor Post - Sesta-feira, 30 Dezembru 2011

Besik tinan 5 ona, Ministeriu Infraestrutura (MI) esforsa hodi halo servisu lubuk ida ona, maibe ema barak kontinua haree ho matan sorin de’it.

“Tamba ne’e, antes atu remata Governu AMP, husu ba Diretor, diretora no staff tomak mai ita tau ideas hamutuk hodi kontinua hadi’a kulidade servisu, nune’e, hetan hikas konfiansa husi Publiku,” hateten Ministru Infra-estrutura Pedro Lay iha serimonia Natal hamutuk ho funsionariu sira iha edifisiu Ministeriu Infra-strutura, caicoli, kinta (29/12).

Nia informa, sei iha oportunidade fulan hirak nia laran atu hadia kualidade servisu, nune’e labele rai tusan ba Ministru Infraestrutura foun.

Entertantu, Sekretariu Estadu Obras Publiku, Domingos Cairo haklaken, dezafiu ba sira make ma hotu sei hateke ba sira ho matan sorin, maske servisu barak la’o ona, tamba ne’e, nia husu ba ninia staff sira atu muda mentalidade hodi halo servisu ho diak.

“Imi tenki haketa dunsaun politika no funsaun hanesan funsionariu publiku, husu ba imi hotu tenki tau buat rua ne’e ketak, nune’e ema labele hateke beibeik ita ho matan sorin,” Cairo Sujere.

“Imi tenki asegura kualker programa ne’ebe mai husi Governu, hanesan mebrus AMP tenki asegura politika ne’ebe governu halo no tenke hadia mekanizmu ne’ebe implementa husi Governu,” nia hatutan.

Iha avaliasaun ne’ebe Primeiru Ministru xanana Gusmao halo iha semana hirak liu ba hatudu katak, entre Ministeriu sira iha Governu AMP, so Ministeriu Infra-estrutura mak iha dividas boot tebes, Ministeriu infra-estrutura iha dividas U$33,522,414. Dividas ne’e konta husi tinan 2008 to’o 2011.
.

Labarik Dalan Ninin Halerik “Governu La Tau Atensaun”

.

Notisia Husi TVTL - Sesta-feira, 30 Dezembru 2011

Labarik balun iha Dili laran tenki lakon sira nia direitu atu halimar no kontinua sira nia eskola, tamba nesesidade uma laran, sira barak mak fa’an sasan iha dalan ninin atu ajuda inan aman.

Oktaviano Lelan no Cipriano Bolen husik hela sira nia inan-aman iha Wekusse no tun mai Dili atu uza karrosa hodi fa’an sasan hanesan; Bee, Rabisadu, Sigaru, Pulsa no selu-seluk tan, tamba sira nia inan-aman laiha osan atu seluk sira nia eskola no laiha posiblidade atu sustenta sira nia nesesidade loro-loron hanesan labarik sira seluk.

“Iha Wekusse osan laiha atu selu eskola, inan-aman mos laiha osan atu selu eskola, tamba ne’e hau hakarak fa’an sasan hodi ajuda inan-aman, konformi ema hola hau nia sasan, dala ruma hau hetan U$20 ou U$30, osan sira ne’e hau rai hamutuk hodi sosa fos, kafe, masimidar hodi haruka ba hau nia inan-aman sira iha Wekusse,” dehan Wekusse oan ne’e ho tristeza.

Nune’e mos, Faustinho Soares husi Baucau aproveita tempo ferias atu fa’an nu’u iha Tasi-Ibun Lecidere hodi bele sosa materias eskola nian.

“Hau fa’an nu’u, loron ida hau hetan U$ 2 ou U$3, osan sira ne’e hau fo ba hau nia inan aman hodi ajuda kondisaun uma laran no balun hau sosa lapijeira no kadernu hodi ba eskola,” dehan Faustinho ho Halerik.

Entertantu Ezido Sekeira husi Remixio nu’udar estudante eskola presekundaria tenki fa’an ai-fuan hodi hadulas seidadi Dili atu bele sosa kadernu no materiais seluk hodi ba eskola, tamba inan aman laiha kbiit hodi sustenta uma laran.

“Hau husi Remixio leba ai-fuan mai fa’an iha ne’e, hodi sosa kadernu, lapijeira tamba inan-aman sira laiha kbiit atu sustenta ami nia moris loro-lron,” Halerik Remixio ona ne’e.

Iha parte estrada ninin kapital Dili no mos merkadu Hali-Laran, labaraik barak mak hala’o mos aktividade negosiu, ita hare husi labarak la’o dalan sira ne’e, katak, loloos Governu tenki kria programa diak ba labarik sira hodi nune’e, Labarik sira bele aproveita eskola ho diak, se la’e labarik hirak ne’e bele sai fali izoladu ba  eduksaun iha sira nia rain rasik.
.

“Vendedore Fa’an Ai-fuan Iha Lecidere Halerik, Tamba Sasan La Folin”

.

Notisia Husi TVTL - Sesta-feira, 30 Dezembru 2011

Ai-fuan ne’ebe vendedor sira fa’an iha Lecidere ladun folin tamba ema barak mak prefere hola ai-fuan iha lojas, maibe iha ema balun mos prefere hola iha fatin ne’e, tamba ai-fuan hirak ne’e sei fresku.

Domingas hanesan vendedor ne’ebe loro-loron fa’an ai-fuan iha fatin ida ne’e hodi sustenta sira familia, maibe produtu ne’ebe nia fa’an la dun folin.

“Ai-fuan ne’ebe ami fa’an ne’e la dun folin ida, ema barak gosta sosa sasan mai husi rai liur, ne’e mak ami nia sasan la dun folin, loro-loron ami hetan deit U$10 dollar to’o U$20 dollar,” dehan Domingas iha fatin refere.

Produtu hirak ne’e nia folin diferente ho produtu seluk ne’ebe fa’an iha merkadu sira iha Dili laran, tuir komprador Milena Carrascalao hola ai-fuan iha fatin refere, tamba tuir nia, ai-fuan hirak ne’e sei fresku no diak.

Governu harii uma 10 iha Licedere hodi nune’e vendedor sira be;e fa’an sira nia sasan, vendedores ne’ebe uza uma ne’e la selu taxa ba governu.
.

Kazu Artimarsiais No Jogu Bola Guling “PR Horta Konkorda Desizaun KM Hodi Suspende No Taka”

.

Notisia Husi TVTL - Sesta-feira, 30 Dezembru 2011

Prezidenti Republika konkorda desizaun konsellu Ministru hodi suspende atividade artimarsiais ne’ebe involve konflitu iha rai laran, Prezidenti Republika Jose Ramos Horta mos apoiu desizaun Governu hodi taka jogus illegais.

Deklarasaun ne’e fo sai husi Xefe do Estado Jose Ramos Horta iha Studio TVTL Kaikoli, Dili, relasiona ho konflitu artimarsiais ne’ebe rejulta ema ida mate no balun kanek foin lalais ne’e iha rai laran, Jose Ramos Horta konkorda ho desizaun konsellu Ministru hodi fo suspensaun ba atvividades arte marsiais iha rai laran.

“Hau konkorda Governu atu taka, para sira halo reflesaun, hanoin didiak, Governu no hau rasik halo dialogu para hare oinsa sira lo fila fali, maibe, ho espiritu foun,” dehan PR Horta.

Prezidenti Republika Jose Ramos Horta mos husu ba artimarsiais atu hala’o reflesaun ba sira nia hahalok no halo tuir dutrina artimarsiais hodi salva ema ne’ebe kbiit laek, la’os lori artimarsiais hodi kria fali konflitu iha rai laran.
.

Preparasaun Ba Eleisaun 2012 “Tomas Cabral: Sentru Votasaun 630 Preparadu Ona”

.

Notisia Husi TVTL - Sesta-feira, 30 Dezembru 2011

Diretor Nasional STAE Tomas Cabral iha Kinta-feira ne’e iha STAE Kaikoli, Dili, konvoka reflesaun nasional avaliasaun servisu ho ekipa STAE hahu husi funsionariu, Brigada no motorista sira husi distritu 13 hodi hatene lalaok servisu ne’ebe sira hala’o iha terenu, relasiona ho preparasaun ba eleisaun Jeral 2012.

Diretor Nasional STAE Tomas do Rojario Cabral hateten katak, oras ne’e sentru votasaun 630 preparadu ona no ofisial STAE iha distritu tenki informa ona ba komunidade no lideransa komunitaria hodi partisipa iha eleisaun Jeral 2012.

“Stasaun ita iha ona 630, ofisial sira iha distritu ne’e tenki informa ona ba komunidade ba povu, ba eleitor, ba xefe suku sira atu reuniaun hamutuk, hodi informa ba komunidade dehan katak, 2012 ita rejistu iha ne’ebe? Ita Vota iha ne’eba, ida ne’e importante tebtebes,” deklara Diretor STAE Tomas Cabral.

Diretor STAE sublina liu tan, hahu iha fulna Dezembru ne’e, STAE rekruta ona Brigada hamutuk 630, sira ne’e mak sei sai brigada iha sentru votasaun 630 iha teritoriu Timor laran tomak, ne’ebe sei servisu iha Sentro Votasaun hotu no Brigada hirak ne’e sei hala’o servisu ho neutralidade no imparsialidade, tamba sira sei la imvolve iha Partidu Politiku.

Oras ne’e dadaun Komisaun Nasional da Eleisaun no STAE komesa rejistu ona kandidatu ba Prezidensial hamutuk nain 10 no Partidu Politiku hamutuk 24, ne’ebe sei partisipa iha eleisaun Jeral 2012.
.

Papa Bento XVI Fo Mensazen Ba Povu TL “Husu Atu Moris Iha Unidade, Justica, Paz no Estabilidade Nia Laran”

.

Notisia Husi TVTL - Sesta-feira, 30 Dezembru 2011

Mensazen papa Bento XVI fo mensazen paz no justica ba povu Timor Leste, Papa mos husu ba povu Timor Leste iha Unidade hodi hasoru eleisaun Jeral 2012 mai.

Mensazen Papa Bento XVI ne’e hato’o liu husi Munsinhor Apostoliko ba Prezidenti Republika Kinta-feira (29/12) iha Palasio Prezidensial Aitarak Laran, Dili, Papa hato’o mensazen ne’e tamba hikus-hikus ne’e, hare ba situasaun Timor Leste ne’ebe komesa mosu konflito, tamba ne’e papa Bento XVI husu atu 2012 konsentra liu iha Paz no Justica.

Papa Bento XVI mos hato’o mensazen ba situasaun iha Natal no tinan foun 2012 ba sarani Timor Leste hodi komemora loron boot ne’e ho Paz no estabilidade nia laran.
.

Atendementu Banku La Tuir Dalan - “Funsionariu La Kontenti Ho Gaji 13”

.

Jornal Timor Post - Sesta-feira, 30 Dezembru 2011

Funsionariu Punliku, PNTL no F-FDTL oras ne’e kontinua forma iha Banku hodi hein Bonus (gazi ke 13) ne’ebe hetan jata tinan-tinan, maibe iha Banku Nasional Ultramarinu (BNU) konsege hamosu deskontente husi Funsionariu balun tanba atendementu Banku lao la tuir nia dalan.

“Ohin iha tuku sia ba leten konsege mosu oituan barulho iha ne’e, tamba iha atendementu balun husi Banku mak hatama fali kliente sira husi koruk, tanba ne’e mak halo mak sira ne’ebe antrian iha Banku oin la kontenti,” dehan Funsionariu Publiku Domingos dos Santos depois remata simu nia gaji 13 iha BNU, kinta (29/12).

Nia esplika tan, husi akontesementu ne’e konsege hetan kedas investigasaun husi Polisia Nasional Timor Leste husi Kompania batalaun Ordem Publiku (BOP) iha area refere.

Iha fatin hanesan, Memebrus PNTL husi batalaun Ordem Publiku (BOP) Jose Fernandes informa katak, intervensaun polisia nian iha kualker fatin no importante mak oinsa fo seguransa ba publiku, tan ne’e prejensa polisia nian la’os atu halo tauk.

“Ami hetan ordem husi ami nia komodante konaba situasaun iha BNU, tan ne’e nia delega ami lubuk ida mai iha ne’e para atu asegura situasaun,” katak Jose.

Nune’e mos Jornalista sira tenta atu konfirma ho responsavel BNU kona ba pagamentu gaji 13 ne’e maibe laiha funsionariu ida mak pronto atu fo komentariu.

Alinede iha BNU, Banku seluk hanesan ANZ, Mandiri no BNCTL mos nakonu ho funsionariu Publiku.
.

“Estadu Sei La Tolera Sunu Paison No Lanu Iha Prejeipi Laran”

.

Jornal Timor Post - Sesta-feira, 30 Dezembru 2011

Sekretariu Estadu Seguransa (SES) Francisco Guterres deklara katak Estadu la tolera komunidade iha kapital Dili ne’ebe kontinua sunu paison no kria instabilidade iha komunidade nia leet.

“Ita ninka tolera buat sira ne’ebe tarutu no kestoens sira hanesan violensia ema nia direitu ne’e, ita nia estadu la tolera, ita hanesan sidadaun ita tenki kontribui hodi kria estabilidade no paz iha komunidade nia leet,” Francisco dehan ba Jornalista sira iha Palacio Governu, Kinta (29/12).

Nia realsa,” Hau apela ba komunidade atu koopera desizaun saida dei mak estadu foti no kopera ho polisia atu nune’e situasaun bele la’o kalma iha komunidade nia leet,” nia husu.

Maske nune’e, oras ne’e dadaun komunidade sira liliu joven no labarik sira la rona mensazen husi SES ne’e, tamba iha kapital Dili no Distritu seluk sei kontinua sunu paison no tiru fogetes iha fati-fatin.

Nune’e mos iha parte sluk, Populasaun iha Bairu balun husu ba PNTL atu foti medidas ba grupu ne’ebe mak utiliza prejeipu sai fatin lanu no joga karta.

“Ami hanesan populasaun haree atetude maluk balun ne’ebe utiliza fali prejepiu hodi hemu tua no joga karta, ami la satisfas, tamba ne’e, ami husu polisia atu reforsa seguransa iha Bairo-bairo,” dehan Xefe Suk Bemori afonso da Cruz ba Timor Post iha nia servisu fatin foin lalais ne’e.

Ba kestaun ne’e, iha fatin ketak, membru Policia Tacsk Force Ruben Galucho konfesa katak, sira konsentra hela ba despaixo Konsellu Ministru kona ba atu asegura seguransa iha natal no tinan foun, tanba relasiona ho akontesementu grupu artemarsiais ne’ebe halo konfrontasaun iha Comoro no joga Bola guling.

“Se populasaun sira mak tau fiar ba Polisia atu kontrola tomak iha kapital Dili, Polisia pronto nafatin no sei buat ne’ebe diak iha tinan foun ba populasaun,” nia dehan.
.

Povu lafiar Programa: Povu Kuda, Governu Sosa

.

Josefa Parada - Sesta, 30 Dezembru 2011 - SUARA TIMOR LOROSAE

AINARO- Povu la fiar ona planu governu neebe trasa husi Menisteriu Turismu Comersio Indunstria (MTCI) hanaran Povu Kuda Governu Sosa. Nee signifika katak governu liu husi MTCI sei sosa produtu local nebe mak produs husi agrikultoris rai laran maibe realidade laiha.

Tamba nee povu konsedera katak programa neebe governu lansa povu kuda governu sosa to oras ne povu iha area rural sedauk senta programa refere tanba sedauk kobre to area rural sira hodi sosa produtu local nebe povu sira kuda.

“Ami la fiar programa povu kuda governu sosa tanba iha tinan 2009 liu ba too mai tinan 2011, ami nia povu agrikultur sira produs batar barak maibe realidade governu la sosa batar fohuk hotu. Tan nee povu konsedera katak, programa ne laos povu kuda governu sosa maibe povu kuda governu budu halo fohuk “dehan Xefi Suku Foho Ailiku Eduardo Galhardo ba STL,iha nia servisu fatin Hato’udo, Distrito Ainaro,foin lalais ne’e.

Nia haktuir tan katak durante ne’e governu dehan ita tenke sosa produto rai laran nian maibe, produto local nebe mak povu kuda to ohin loron, govrnu sedauk tun deretamenta hodi ba sosa povu nia produto local,

Entretanto agrikultor Fernando da Costa realsa tan katak programa povo kuda governu sosa iha suku ne’e seidauk realize tanba governu sedauk fo informasaun atu sosa povu nia produto local.

“ Hau rona programa povu kuda governu sosa ne maibe, hare informasaun nebe mak governu sira tiding ho papan iha estrada ninin katak “povu kuda governu sosa” maibe programa nee sedauk realize to iha ami nia suku, Tanba nee mak iha tinan kotuk liu ba ami produs batar koileta ba koileta maibe nia rejultado l mak batar fohuk, Fernando akresenta.

Bernardo Branco hanesan agrikultor reforsa tan katak programa povu kuda governu sosa ba oras ne’e sai impaktu bo’ot tanba dala barak ona, Governu kolia kona ba produto local maibe governu rasik latun ba baze hodi sosa,Bernardo salienta.Cax
.

Diarea No Malaria Mosu Maka’as Iha Suku Becora

.

Josefa Parada - Sesta, 30 Dezembru 2011 - SUARA TIMOR LOROSAE

DILI – Udan komesa tau dadaun ona hodi halo bee nalihun iha fatin-fatin no lisu mos namkari iha fatin-fatin hodi hamosu moras oin-oin liu-liu moras moras malaria no diarea.

Tuir Xefe Saude Becora, Adelina Pinto hateten, moras diarea no malaria oras ne’e dadaun hahu domina iha sentru saude Becora, hateten Adelina ba STL iha ninia servisu fatin, Becora, Kinta (22/12).

“Agora dadaun moras diarea no malaria komesa domina iha sentru saude ne’e tanba tempu udan no komonidade sira consume hahan arbiru deit ho uda ne’e fasil atu hetan moras oin rua ne’e” dehan Adelina.

Nia mos hatutan maske moras rua ne’e komesa domina iha klinaka sentru saude Becora maibe moras ispa respitorio mos sei kontinua unvade invade populasaun ne’ebe hela iha area Becora.

“Hau apela ba komonidade tomak, liu liu komonidade parte Becoora atu hamos lixu, soe foer iha ninia fatin, taka be nalihun, consume hahan ne’ebe siguru atu nune’e bele hadok an hosi moras hirak ne’ebe mak fasil mosu iha tempo udan” hatutan Adelina.

Nune’e mos ho Miguel Moreira, unfermeiru ne ebe servisu iha sentru saude Becora ne’e hateten, moras oin rua ne’e ataka barak liu ba labarik ki’ik ho idade tinan 10 ba kraik tanba laiha atensaun hosi inan aman no han arbiru deit.

“Moras ne’e barak liu ataka labarik ku’ik ho idade tinan 10 ba kraik tanba han hahan arbiru deit no laiha atensaun hosu inan aman ida ne’e mak fasil atu hetan moras ne’e” haktuir Miguel. Nune’e mos ho Rozita M. Fatima(pasiente) hateten, nia hetan moras diarea tanba han aifuan hanesan has matak.ato/lay
.

Populasaun Dili Trauma ho Fugetes Iha Tempu Natal

.

CJITL - Kinta-Feira, 29 husi Dezembru 2011

Paixon ou fugetes ne'ebe tarutu iha tempu kalan durante semana natal no tinan foun ne'e halo populasaun barak mak trauma no tauk.

Joao Carlos, populasaun ida iha Pantai Kelapa ba CJITL online haktuir katak Polisia Nasional Timor Lorosa'e – PNTL tenki foti medidas forti hodi hapara jovem sira n'eebe tiru fugestes kalan – kalan.

Antes ne'e, Komandante Distritu Dili, Pedro Belo iha intervista ho jornalistas halo apelo makas atu hapara tarutus iha tempu kalan.

Tuir observasaun CJITL iha bairo – bairo hatudu katak fugetes kontinua tarutu maske patrolia PNTL la'o makas liu tan. (Amandio Magno/CJITL)
.

Kandidatura Fretilin Sei Manan

.

Josefa Parada - Kinta, 29 Dezembru 2011 - SUARA TIMOR LOROSAE

DILI- Sekretariu Jeral Partidu Fretilin, Mari Alkatiri, fiar katak iha elisaun Presidensial 2012, kandidatura partidu Fretelin sei manan, maske ema balun dehan Fretilin sei fahe votus.

“Los fretilin atu fahe votus ka la fahe votus, hau hatene katak kandidatu Fretilin nian maka sei manan, Rogerio Lobato nian laos problema, nia ema iha 74 no 75 komesa hahu, nia maun alin sira mate mos hotu, nia mesak maka moris. Entaun prontu nia senti katak nia iha direitu hanesan sidadaun, hasai kandidatu independent,” hateten Sekjen Mari ba STL iha Comite Central Fretilin, Comoro, Dili, Kuarta (28/12).

CCF rasik katak Mari sei buka atu rezolve problema sira hanesan ne’e, problema kuandu mai, tenki buka para rezolve, labele buka fali problema ida, hanesan fali inan hahoris problema foun.

Iha fatin seluk, Deputadu husi bankada CNRT, Araõ Noe, afirma Partidu Congresu Nasional Rekonstrusaun Timorense ( CNRT) fiar an bele manan iha elisaun jeral 2012.

Deputadu ne’e hateten, mehi para manan iha 2012, partidu hotu-hotu nia mehi, partidu nebe’e ke nia hari ninia komprimisiu mak ne’e, tenki manan iha elisaun para bele implementa ninia programa.

Deputadu bankada Fretilin, Inacio Morreira, hateten, ho prestasaun servisu governu Aliansa Maioria Parlamentar (AMP) durante tinan haat, ambisaun lideransa partidu CNRT nian atu ukun mesak iha 2012 sei sai hanesan mehi deit.
.

Veteranus Sei La Faan Sira Nia Klamar Ba Partidu Seluk

.

SAPO TL ho STL - 30 de Dezembro de 2011

Relasaun ho politika neebe Governu Aliansa Maioria Parlamentar halo, hodi fo subsidiu ba Ferik, Katuas inklui fo Pensaun ba Veteranus sira, nee hanesan Passu ida atu sosa votus, tuir Sekretariu Jeral Partidu Fretilin Mari Alkatiri garantia katak Veteranus sira sei la faan sira nia klamar, tanba Pensaun nee sira nia direitu.

“Agora hein too Junho, hau rona ona veteranus sira, iha Julho 2012 maka atu simu, nee duni hau husu ba sira atu simu tanba nee sira nian duni, maibe tenki hatudu lolos imi nia matenek katak labele faan imi nia klamar ba ema seluk,” hatete Alkatiri ba STL iha iha Nia servisu fatin Comite Central Fretilin Cumoro, foin lalais nee.

Eis Primeiru Ministru, Premeiru Governu Konstitusional hatete tan katak, Veteranus sira hetene no sira luta para laos faan sira nia klamar.

Tuir Nia se sira faan sira nia klamar nusa sira barak mate tanba rai ida nee.

Sekjer Fretilin Mari hatete tan katak, fo deit subsidiu ba Ferik, katuas no fo pensaun ba veteranus sira, maibe kondisoens ba sira atu uza no haburas osan nee iha sira nia liman laiha.

Tuir Alkatiri katak ho ida nee maka dehan liberta povu, laos fo izmola fulan-fulan, advezes suspende tiha fulan neen no la hatene ema haan ka lahaan durante fulan neen la simu subsidiu.
.

Quinta-feira, 29 de Dezembro de 2011

”Funsioanriu Publiku Haburas Korupsaun”

.

Jornal Timor Post - Kinta-feira, 29 Dezembru 2011

Maske Timor Leste neébe foin ukun an iha tinan 10 nia laran, maibe, Funsionariu Publiku (FP) kontinua haburas korupsaun indireta iha tempu Natal, tanba, la halaó servisu tuir loron no uza kareta estadu la tuir lei neébe estadu deside ona.

Tuir observasaun TP, Tersa (27/12) iha funsionariu balun husi Ministeriu sira barak mak latama servisu tuir data neébe determina no uza kareta estadu iha tempu servisu hodi tula familia, nuneé iha kuarta-feira (28/12) mos funsionariu balun kontinua feriadu, maski ponto toleransia ba funsionariu loron ida deít.

Tuir kalendariu neébe estadu deside katak, funsionariu publiku iha pontu de toleransia ba selebrasaun Natal mak loron 26 Dezembru 2011 no loron 2 Janeiru tinan 2012.

Maibe ba data neébe determina ona la akontese iha terenu, tamba Funsionariu Publiku barak mak tama servisu la tuir loron neébe determina ona husi estadu rasik, maski la halo korupsaun direta, maibe korupsaun neébe mosu barak iha nasaun TL neé hanesan korupsaun indireta neébe mosu iha instituisaun no ministeriu sira.

Lalaok Funsioneriu Publiku neé, konsidera nudar aktu korupsaun ba tempu servisu no uza fasilidade estadu ba interese privadu (Familia), kuaze fatin paseu (piknik) iha area Dili nian movimentu kareta no motor sapa G (Governu) lao hela.

Maske nuneé Polisia Nasional la atua atetude korupsaun neé, ho ida neé Funsionariu neébe lakohi publika nia naran ba Timor Post horsehik, (27/12) rekuinese katak, Funsionariu Publiku barak mak tempu feriadu loron ida rua, maibe, barak mak feriadu loron tolu hat mak foin tama servisu.

“Ami nia kolega barak mak servisu neé la tuir oras, feriadu mos la tuir lei, tamba tenpu feriadu hanesan neé barak mak sei iha foho, hate toó loron tolu hat mak foin tama servisu,”tenik fonts neé.

Atetude Funsionariu Publiku neé laos foin mak akontese, maibe akontese bei-beik ona, laós mos foin mak sira la tama servisu neé, maibe durante neé ita haree durante kuandu toó tempo loron bot hotu-hotu feriadu rame-rame, se imi hakarak haree realidade, diak liu toó loron bot hanesan neé ba chek iha ida-idak nia servisu fatin,” dehan funsionariu Publiku neébe lakohi publika nia naran neé.
.

”Kondisaun PM Xanana Gusmao Fraku Iha Mandatu Ikus Governasaun AMP”

.

Jornal Timor Post - Kinta-feira, 29 Dezembru 2011

Sura fulan deit ba mandate Primeiru Ministru (PM) Xanana Gusmao neébe lidera Governasaun Aliansa maioria Parlamentar (AMP) besik atu remata, maibe kondisaun Xefe Governu neé komesa fraku ona, tanba hetan moras ataka bebeik.

Tuir notas Timor Post iha loron, Tersa (27/12) PM xanana hetan tan atakasaun moras no fila kedas ba uma hafoin husi uma mai rezidensia Palasiu Governu hodi halo servisu, maibe la konsege no fila kedan ba uma tanba hetan atakasaun moras.

PM Xanana neébe sai moras atán iha mandate hikus Governasaun AMP nian neé, konsege hetan evakuasaun ba iha estranzeiru hodi halo tratamentu saude, tamba impaktu husi problema neébe durante neé mosu iha rai laran no iha Governasaun AMP nia ukun, neébe nia parte mak lidera.

Xefi Governu neébe durante neé afeita beibeik moras henesan hetan ataksaun moras iha ulun wainhira halaó diskusaun namanas hela orsamentu estadu iha uma Fukun Parlamentu Nasional hodi desloka ba halaó tratamentu iha Singapura antes neé.

Fila husi ospital Nasaun Singapura doutor hameno atu xanana presija tempu barak deskansa, maibe nia kontinua halao servisu hanesan baibain no la hanoin ba moras neébe afeita ba nia an.

Nuneé mak hafoin fila husi lansamentu sentral eletrisidade ba Distritu Baucau, Lautem, no vizita servisu ba Aileu, xefi Governu hetan atakasaun iha nia kotuk laran no senti moras, tamba kondisaun Estrada maske tinan-tinan aprova osan boot maibe, Estrada iha fatin refere kontinua kuak, kareta doko makaás maka provoka Xefi Governu moras fali.

Antes neé mos PM xanana Gusmao dehan, nia parte durante neé “Strees” ituan ba problema barak neébe mosu iha nasaun laran neébe seidauk rejolvidu, komunidade balun mos kontinua hakilar ba dezenvolvimentu.

“Hau nia ulun todan ituan ona, hau iha hela S3 (Stres) nia laran, hau stress tanba tinan besik atu hotu ona, hau tenki konfesa Governu deve deit, ohin hau ba hare mak dividas deit,” deklara PM Xanana Gusmao antes neé.

PM Xanana Gusmao haktuir tan katak,”Agora ita iha tempo neébe todan, estadu iha hela konstrusaun nia laran, neébe husi Governu mos susar atu hadia problema sira neébe mak akontese,” tenik xanana.

Hafoin liu husi vizita servisu durante semana hirak nia laran iha distritu, PM Xanana Gusmao hetan atakasaun hodi provoka nia moras fali iha koruk laran.
.

”Faán Ilegal Jerador 6 Iha EDTL Kaikoli”

.

Jornal Timor Post - Kinta-feira, 29 Dezembru 2011

Eis Kordenador Funsaun Eletrisidade Dili, Antonio da Costa Dias Ximenes husu ba Governu no Komisaun Anti Kosupsaun (KAK) atu halo investigasaun ba jerador 6 neébe lakon iha sentru EDTL Kaikoli, Dili.

Eis kordenador neé, bainhira dada lia ho Jornalista Timor Post iha Tersa (27/12) hateten katak, jerador sira neé hanesan patrimonia estadu nian, tanba eziste dezde okupasaun Indonesia.

Nuneé iha tinan 2000 neé jerador sira neé balun avaria, Antonio esplika katak, nia nudar klordenador Funsaun eletrisidade Dili iha tinan 1999, iha momentu neéba ema neébe mai servisu iha misaun Nasoens Unidas nian nudar xefi Infraestrutura mak faán jerador sira neé tanba ninia interese privadu.

Tuir kronologia neébe nia konta katak, iha tinan 2000 Xefi infraestrutura misaun nasoens unidas nian, Bob Churcher obriga nia atu faán material sira neé, neébe rai hela iha sentru EDTL, maibe tamba lakonsege konvense nia nudar kordenador maka xefe refere uja nia poder hodi hasai nia ho forsa husi sentru eletrisidade Dili, seim liu husi prosesu legal ruma.

Wainhira sai husi sentru eletrisidade Dili, jerador 6 mak rasi hela iha sentru EDTL, 2 kondisaun avaria no 4 seluk sei funsiona ho diak, maibe hikus mai nia simu informasaun husi staf balun katak jerador 6 inklui material saukata seluk Iha PLN neé Xefe neé faán hotu ona.

Nia haktuir, nudar Timor oan nia senti laran moras, tamba actual Presidenti republika Jose Ramos Horta altura tinan 2000 hanesan vice Prezidenti CNRT mos asina dokumentu ONU nian, hodi reforsa desizaun ONU nian hodi hasai nia husi sentru eletrisidade Dili.

Bazeia ba faktus hirak neé, nia haruka ona kart aba Parlamentu Nasional atu halo investigasaun ba kazu refere molok mandatu remata iha tinan 2012.

Maibe karik Parlamentu Nasional lakonsidera nia karta mak, dalan diak liu nia sei divulga informasaun refere liu husi media, atu nuneé publika bele hatene katak prejensa ONU iha TL halo mos viaolasaun direitus humanus ba Timor oan sira.

“Hau sei fo sai informasaun neé husi media atu ema hotu hatene, nasoens unidas nia prejensa iha Timor Leste hanesan dominiu, halo mafia hamutuk ho lideransa sira atu naok riku soin Tl nian,” dehan nia ho tristeza.
.

Rejolusaun KM La Vale ”Aktividade Arte Marsiais No Jogus Kontinua Buras”

.

Jornal Timor Post - Kinta-feira, 29 Dezembru 2011

Maski iha semana liu ba, Estadu hasai ona desizaun liu husi Konsellu Ministru hodi taka jogus Bola Guling no arte marsiais, maibe realidade neébe iha, artemarsiais balun kontinua halaó treinamentu hodi kontra desizaun estadu liu Husi Konsellu Ministru.

Aleinde neé, jogus sira hanesan Bola Guling, futu manu, kuru-kuru no joga karta sei akontese iha fatin balun hanesan Suku Lauana, Sub Distritu Letefoho, Distritu Ermera.

Tamba neé, Sekretariu estadu seguransa (SES), Francisco Guterres hateten Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) sei implementa rejolusaun neébe aprova ona iha Konsellu ministru (KM).

“Hau hanoin Polisia Kontinua koália ho grupo artemarsiais no jogus Bola Guling neébe kontinua laó atu para iha tinan ida nia laran,” SES Francisco dehan ba jornalista sira, Kuarta horisehik.
.

”Komite 12 Novembro Lamenta Ba Oknum Arte Marsiais”

.

Jornal Timor Post - Kinta-feira, 29 Dezembru 2011

Komite 12 de Novembro lamenta tebes ho hahalok oknum arte marsiais neébe durante Nasaun Timor Leste hetan nia independensia sempre hamosu konflitu iha nasaun ida neébe ema barak fo nia an hodi mate ba ukun rasik an.

“Hau konvida povu tomak atu hamriik hamutuk hodi hametin estabilidade nasional husi ameasa hotu neébe tenta atu haraun nasaun independensia Timor Leste,” Prezidenti Komite 12 Novembro, Gregorio Saldanha ba
jornalista sira liu husi konferensia ba imprensa iha Balide, Kuarta horsehik.

Tuir nia katak, nasaun ida neé ultrapassa terus no susar barak ona antes hetan nia roman ukun rasik an, tamba neé, tuir nia, lamerese tebes ba povu ho nasaun ida neé tenki monu ba nakukun laran, tamba deit interese ou ideologia grupu balun nian neébe direta no indereta kontribui ba distribuisaun hodi hamosu instabilidade nasional.

Tamba ida neé, nia informa, Komite 12 de novembro apoiu tebes desizaun Governu Timor Leste atu foti medidas hodi prevene atividades hotu neébe orient aba konflitu orizontal hodi hamosu krize no instabilidade
nasional.
.

”Lider Arte Marsiais Konkorda Desizaun Konsellu Ministru”

.

Jornal Timor Post - Kinta-feira, 29 Dezembru 2011

Lideransa arte marsiais konkorda desizaun konsellu Ministru hodi suspende atividade arte marsiais iha teritoriu Timor laran.

“Hafoin Konsellu Ministru foti desizaun hodi suspende atividade arte marsiais, ami bolu lideransa artemarsiais hotu iha Dili hodi halo inkontru hamutuk ho Sekretariu Estadu Joventude no Desportu atu haree rejolusaun neé, iha hanoin balun defirensia oituan husi lideransa artemarsiais haqnesan karate, Kempo, Tae-Kwondo, no silat, maibe, sira hotu aseita no koopera desizaun altu husi Konsellu Ministru,” Fermino Dias Quintas dehan.

Prezidenti Komisaun Regulador Arte Marsiais (KRAM) hatoó informasaun neé ba Timor Post iha Edefisiu Sekretariu Estadu Joventude no Desportu, Dili, Kuarta (28/12), relasiona ho inkontru neébe Sekretariu Estadu Juventude no Desportu no KRAM halo ho lideransa arte marsiais, foin lalais neé.

Durante inkontru, Fernando haktuir, mosu kontradisaun hanoin no lamentasaun husi lideransa arte marsiais balu tamba desizaun neébe Konsellu Ministru foti fo impaktu ba arte marsiais sira neébe involve iha konflitu.

“Lideransa artimarsiais sira mos husu atu bele hetan rejolusaun neébe fo sai husi Konsellu Ministru no mos konvoka fali inkontru tuir mai, atu nuneé sir abele forma ekipa ida hodi halo investigasaun klean ba kazu neébe envolve elementus arte marsiais,” nia preokupa.
.

”PR Horta Nega Pedidu Indultu Dadur”

.

Jornal Timor Post - Kinta-feira, 29 Dezembru 2011

Prezidenti da Republika Jose Ramos Horta nega katak nia la haruka Ministra Justica hodi prepara lista dadur nain 100 atu hetan indultu iha Natal.

Horta Rekoinese iha loron 01 Dezembru, nia sujere Cefe caza Civil Prezidenti Republika nian haruka karta ida ba Ministra Justisa hodi hatete deit,” hare ba preparasaun ba prosesu indultu nian iha tinan 2011 no lista ida atualizada kona-ba dadur sira neébe kumpri hela sira nia sentensa iha uma dadur nian iha Timor Leste, surat ida neé nunka temi numeru,” informa karta komunikadu neébe diariu neé asesu husi Gabinete prezidenti Republika (27/12).

Xefe Estado ho nia prerrogativa institusional husu ba Governu informasaun no rekomendasaun konaba dadur sira neébe bele hetan perdaun, maibe, laós atu indika numeru neébe kompletamente falsus iha notisias hirak neébe fo-sai ona iha inprensa local.

Antes neé iha loron 12 Dezembru, diariu Suara Timor Lososaé publika notisia katak, Ministra justisa simu ona instrusaun husi prezidenti Republika atu prepara list aba dadur nain 100 atu hetan perdaun.

Media ida neé hateten tan katak, Lucia Lobato kontaktu ona director servisu prizionais atu submete lista ba Primeiru Ministru molok hatoó ba altu majistradu nasaun nian.

Nuneé mos, Diariu Timor Post hateten liu tan hodi explika katak,” Ministra da Justica simu ona karta ofisial ida husi gabinete Prezidenti da Republika nian atu husu naran ema dadur sira nian, tamba hakarak fo perdaun ba nain 100 husi Becora no Gleno.

“Hau simu karta ofisial ida husi Gabinete Prezidenti republika nian atu husu naran dadur sira nian neébe bele hetan perdaun iha Natal,” Lucia Lobato hateten ba Timor Post.

Estabelesementu Prizional Becora iha dadur besik nain 80 neébe hein hela julgamentu no dadur nain 90 kumpri hela sentensa total iha 170, iha Gleno kumpri sentensa dezena tolu no nain rua deit mak hein julgamentu.
.

Lei Trabalador Kontinua Budu Hela “Trabalador Timoroan Sai Atan Ba Kompania”

.

Notisia Husi TVTL - Kinta-feira, 29 Dezembru 2011

Trabailador Timoroan husu ba Governu atu estabelese lei hodi garante sira nia nesesidade, tamba durante ne’e trabalador sira hetan salariu husi kompania la tuir estandar ne’ebe iha.

Tinan-tinan trabalador Timoroan sira sempre sai vitima ba kompania nasional no internasional, tamba Governu la dun tau atensaun ba distinu trabalador sira nian, wainhira hala’o servisu iha kompania, ezizensia husi trabaladores sira, husu ba governu no Parlamentu Nasional katak, tenki halo lei kona ba standarte salariu no osan ba segiransa iha tempo servisu.

“Kompania selu ami loron ida U$5 dollar, ne’e hau senti kiik liu, husu ba governu atu tau atensaun ba kompania sira atu nune’e halo lei ida ba standar salariu trabalador sira nian,” dehan trabalador Timor oan.

Tinan 2011 remata ona, oinsa servisu sekretariu de Estadu Firmasaun Profisional do Empregu ne’ebe halo konta kona ba destinu trabalador sira, importante liu oinsa Governu tau matan ba Timor oan sira ne’ebe servisu iha Timor laran se kudandu laiha lei hodi garante trabalador sira nia vensimentu servisu nian.
.

Povu Halerik ba Infra-estrutura “Estrada Iha Bairo Kaikoli Governu La Tau Matan no Kontinua aat”

.

Notisia Husi TVTL - Kinta-feira, 29 Dezembru 2011

Komunidadi bairo kaikoli Distrtiru Dili, lamenta ho kondisaun estrada ne’ebe grave no maske durante ne’e Governu ba hare beibeik ona, maibe to’o agora seidauk iha resposta.

Kondisaun estrada iha bairo kaikoli to’o oras ne’e sei iha kondisaun ne’ebe grave kompara ho estrada husi bairo seluk iha kapital Dili, dala barak estrada ne’ebe at difikuluta transporte privadu hanesan taxi atu tama sai iha bairo refere, inklui mos trasnporte publiku.

Komunidadi sira lamenta tebes ho kondisaun estrada, tamba tinan ba tinan maske governu aprova osan bot ba infraestrutura maibe iha sentru kapital Dili deit mos laiha mudansa estrada hodi asesu ba komunidadi.

“Estrada ida ne’e governu rasik mai haree ona, liu husi Primeiru Ministru xanana Gusmao no Ministru infraestrutura mai hare ona no governu nia mandatu besik atu hotu oan maibe to’o agora laiha rejultadu,” dehan komunidadi ne’ebe hela iha fatin refere.

Alinede kondisaun estrada at no valeta ne’ebe hetan konstrusaun husi governu nakonu ho bee foer hodi kria susuk, bee ne’ebe naliun halo labarik balun uza hodi halimar no kail ikan, maibe sira rasik la senti katak bee ne’ebe foer bele fo moras ba sira.

Ba kestaun ne’e Sekretariu Estadu Infra-strutura Domingos Cairo rasik rekoinese katak, kondisaun estrada ne’ebe aat la’os iha Bairo kaikoli deit no ida ne’e governu reokinese duni, no hanesan ita hatene katak osan ne’e bot duni, maibe osan sira ne’e ita aloka ba parte barak hanesan sentru eletrisidade no seluseluk tan, no osan sira ne’e ita taka kuak balun iha Dili laran, hau hanoin tinan oin Bairo kaikoli ita seidauk responde, tamba husi Ministeriu infrastrutura iha kategoria perioridade.” Dehan Domingos cairo.
.

”Promete PM Xanana No Buti Butaun Eletrisidade”

.

Jornal Timor Post - Kuarta-feira, 28 Dezembru 2011

Primeiru Ministru Xanana Gusmao hateten, eletrisidade importante ba povo tomak, tamba ho eletrisidade saida mak ita hakarak produs iha rai laran ita bele ona.

“Ho eletrisidade neineik-neineik saida mak ita hakarak atu produs hodi evita sasan mai husi rai liur, importante mak governu hare katak, ho partisipasaun parlamentu tamba sira mak aprova osan,” PM Xanana haktuir iha Serimonia inagurasaun eletrisidade sub estasaun, Sesta (23/12) iha Gimnaziu Baucau.

Iha okaziaun neé mos, xefi do Governu hatoó agradesementu ba kontribuisaun komunidade neébe oferese nia ai-horis hodi harii tore no ai riin eletrisidade, se kompara ho eis ministru balun iha capital Dili neébe lakohi fo ninia kintal hodi hari poste.

“Kaer konstituisaun RDTL dehan, neé dereitu, ami hakruuk ba konstituisaun, dehan ba eis senor Ministru neé, ami halo liu tiha, mais laiha buat ida, ida neé hatu hatudu katak, bainhira ita ukun an tiha ona, ita iha direitu maibe iha mos dever,” xanana informa iha nia deskursu.

Nia dehan tan, riku soin neébe mak iha Timor-Leste iha benefisia ba povu laos ba ema balun deit, tamba neé estadu maka iha obrigasaun atu jere didiak riku soin neébe iha hodi fo benefisiu ba povo.

Xanana dehan, atu halo dezenvolvimentu tenke hare saida mak importante ba povo, labele halo buat ida dala ida deit, maibe eletrisidade importante.

Ho inagurasaun neé, xanana husu ba povu atu uza eletrisidade laos ba naroman deit, maibe halo netik negosiu,tekniku no karpintaria ruma no buat seluk.

Xanana mos promote katak, governu neé kontribuisaun ba povu atu selu.

Tuir obesrvasaun Jornalista, molok PM Xanana hatoó nia deskursu, dala uluk liu PM xanana hamutuk ho membru Parlamentu nasional, autoridade local, populasaun no reprejetante Igreja katolik, ba iha sub-estasaun hodi buti butaun enerjia eletrisidade nian hatudu katak oliu pezadu funsiona durante 24 oras hodi fo naroman ba povo.

Maibe, iha serimonia inagurasaun neé balun lakontenti ramba, udan boot durante loron ida tomak, neébe halo dalan ba sub estasaun rai dodok, maibe komitiva PM obriga ba toó duni iha fatin refere hodi buti butaun energia eletrika.
.

”PR Horta: Kansela Data Eleisaun Prezidensial”

.

Jornal Timor Post - Kuarta-feira, 28 Dezembru 2011

Prezidenti Republika Jose Ramos Horta hateten posiblidade eleisaun segunda ronda monu iha tempo paskua, tamba neé, Xefe estadu, sei deside atu eleisaun Presidensial la monu iha 10 marsu 2012.

“Inkontru ohin (horsehik-red) ami koalia kona ba kalendariu eleitoral antes atu lori ba Konsellu Ministru deskute depois sira main koalia ho hau para haree didiak antes hau anunsia data eleisaun prezidensial no ajenda hotu-hotu,”Horta tenik.

Horta hatoó informasaun neé ba jornalista sira iha Palasiu Prezidenti, bairu Pite, Dili, Tersa (27/12), relasiona ho konsultasaun neébe Prezidenti halo ho Primeiru Ministru Xanana Gusmao no Diretor Sekretariu Tekniku Administrasaun eleitoral (STAE), Tomas Cabral kona-ba kalendariu eleisaun.

Nia esplika tan, iha lista pakote prezidenti barak tebes mak halo ona kampana, tamba neé, posiblidade sei akontese eleisaun segunda ronde, Xefe estadu hare katak, segunda ronde nian sei monu iha fulan Abril iha semana santa paskoa nian, neéduni mak Prezidenti la deside primeira eleisaun fulan marsu ba eleisaun presidensial.

Horta informa, governu aprejenta ona kalendariu eleisaun ba nia, nuneé fo espasu ba nia atu estuda nuneé bele publika sai ona iha Jornal Republika, data formal eleisaun prezidesial prezidenti sei anunsia iha tempu badak.

Iha semana hirak liu-ba, hafoin konsulta ho lider partidus politikus, prezidenti Horta deklara katak, eleisaun ba prezidensial iha 10 Marsu 2012.
.

”Moras Ataka Xanana”

.

Jornal Timor Post - Kuarta-feira, 28 Dezembru 2011

Primeiru Ministru (PM) Xanana Gusmao hetan atakasaun hikas tamba infrenta moras iha kotuk laran, hafoin halaó servisu durante semana hirak nia laran iha distritu.

“Ohin dader hau ba toó iha nia (PM Xanana-red) uma tamba horseik PM ba vizita servisu toó Aileu hetan tan fali atakasaun moras iha nia koruk laran, ohin hau ba vizita nia diak oituan ona, tamba neé hau aproveita koalia nia durante oras rua nia laran,” Prezidenti da Republika Jose Ramos Horta haktuir ba Jornalista sira, iha Palasiu Prezidensial, Bairu-Pite, Dili Tersa (27/12).

Nia esklarese, Xefe Governu nia kotuk laran moras tamba karte tatidik neébe impaktu husi Estrada aat.

Antes neé, xanana Gusmao hetan atakasaun moras iha ulun, wainhira halaó diskusaun namanas hela OJE 2012 iha parlamentu Nasional, impaktu husi moras neé, lori xanana Baixa toó iha ospital Singapura.

Depois fila husi ospital Singapura, doutor sira hameno katak, Primeiru Ministru xanana Gusmao presiza deskansa barak, maibe, realidade xefe Governu neé lakohi interese doutor sira nia liamenon neé no kontinua obriga an halo servisu, tamba neé mak moras neé mosu fali.
.

Problema Bee Moos Iha Kapital Dili “Bombeiros Fahe Be Ba Komunidade Becusse”

.

Jornal Timor Post - Tersa-feira, 27 Dezembru 2011

Bombeiros lori bee moos fahe ba komunidade sira iha Beccusse kraik tamba durante neé komunidade iha fatin refere la asesu ba bee moos, relasiona ba kazu neébe akontese iha be matan Taibesi tamba estraga kanu bee moos.

“Ami fahe bee mos ba komunidadi sira komesa iha Domingu mai, tamba komunidade sira iha area neé maioria la hetan hotu bee mos,” katak bombeiros terseira klasse, Eugenio Dias Barreto, iha Beccuse kraik, Segunda (26/12).

Ajuda fahe bee mos neé hanesan solidaridade social ba komunidade durante neé toó konstrusaun tenki neébe mak iha bee matan remata.

Iha fatin hanesan, komunidade Maria do Rego dehan, nudar ida ida, nia senti triste tamba bee mos laiha no foin hetan ajuda husi Bombeiros, maibe suar oituan tamba bee neébe ajuda neé dok husi sira nia hela fatin.

“Maski ami lori dook mos ami tenki pasensia deit hodi lori bah an no hemu, maibe atu haris no fase ropa bee la toó ba ami, tamba ema barak mak presija bee refere.

Entertantu Antonio Pires mos hatutan katak,” maske Bombeiros ajuda ona, maibe bee refere la toó ba ami, tamba neé ami sei husu nafatin ba estadu hodi ajuda ami, se lae ami povu neé la terus ba hamlaha, maibe ami sei terus ba bee mos hodi sustenta ami nia moris loro-loron nia,” dehan nia.
.

OJE 2012 ”PR Horta Dezamina Tempu Ezekuta OJE 2012”

.

Jornal Timor Post - Tersa-feira, 27 Dezembru 2011

Prezidenti da Republika (PR) Jose Ramos Horta, dezamina tempu ba Governu atu ezekuta orsamentu jeral estadu 2012 neébe maka nia promulga ona.

Liu husi OJE 2012 neébe mak prezidenti da Republika promulga ona foin lalais neé, ho montante billlaun U$1.7, hafoin estuda deit semana ida nia laran hodi promulga OJE refere, maibe maske PR Horta rasik promulga ona maibe, nia ho dubidas ba orsamentu nia tempu atu ezekuta, tamba sei hasoru pesta demokrasia iha tinan 2012.

“Hau la fiar ke orsamentu jeral estadu (OJE) 2012 ezekuta hotu iha tinan ida, tanba membru governu sira neébe mak iha partidu, sei fo prioridade liu atu halo kampania ba eleisaun presidensial no lejislativu,” hateten PR Horta, Kinta (22/12) hafoin partisipa serimonia partidu PST iha CCD, eis merkadu Lama.

Liu husi aktividade partidu politikus neébe mak halo namanas iha tinan 2012 governu sei asoru ejekusaun orsamentu jeral estadu.

“Hau la fiar ke Governu konsege atu implementa i osan neé sei fila ba tizoru,” koalia PR Horta.

Ba kestaun neé, PR Horta mos husu ba governu foun mai, iha tinan 2012atu prepara ninia planu didiak, nuneé OJE 2012 sira bele ezekuta deit ona.
.

Afonso “Rekuinese” ”Membru PNTL Backing Bola Guling”

.

Jornal Nacional Diario - Tersa-feira, 27 Dezembru 2011

Komandante Jeral Interinu PNTL, Komsiariu Afonsu de jesus “Rekiunese” iha membru PNTL balun nebe beccking hodi involve iha atividade jogos Bola Guling iha capital Dili.

Tamba neé, deskonfia involvimentu membru PNTL balun, husu atu jogus Bola Guling diak liu taka.

“Jogu Bola Guling illegais sira tenki taka, tanba deskonfia realidade membru PNTL balun involve iha kotuk,” informa Komisariu Afonso de Jesus liu husi nia diskursu hodi alerta ba membru PNTL, Sesta (23/12), iha kuartel jeral PNTL caicoli, Dili.

Ho involvimentu membru PNTL nebe beccing jogus Bola Guling, nia husu ba komodante hotu atu konsidera buat hirak neé importante no presiza duni atu haree.

Komisariu Afonso mos bandu atu labele lori kilat ba ida-idak nia uma, wainhira fila husi servisu fatin no husu ba komodante hotu atu kontrola nia membru sira nebe utiliza armas iha tempun servisu.

“Iha ita nia lei hateten ona, oras servisu remata, kilat tenki hatama, labele lori fila fali ba uma, ita boot sira ameasa saida? Hau halo hela karta id aba ita boot sira para komodante sira kontrola kilat, laiha ema ida lori kilat sai husi neé, hotu-hotub tau iha neé,” deklara Komisariu Afonso.

Nia hatutan tan,” kaer kilat atu defende ema, laos atu hatauk fali ema,” nia dehan.

Komisariu Afonso mos lamenta ho atetude membru PNTL balun nebe lori kilat sikat iha kanotak kotuk lao hatudu ba mai, atu bele dehan nia ema polisia.
.

Quarta-feira, 28 de Dezembro de 2011

FELIZ ANO NOVO!

.

Carlos Drummond de Andrade

"Para sonhar um ano novo que mereça este nome, você, meu caro, tem de merecê-lo, tem de fazê-lo novo, eu sei que não é fácil, mas tente, experimente, consciente. É dentro de você que o Ano Novo cochila e espera desde sempre."
.

Segunda-feira, 26 de Dezembro de 2011

POPULASAUN PERSIZA LOKE MATAN BA LIAN RESISTENSIA

.

SUARA TIMOR LOROSAE - Opini ho Editorial - Reposição

Mapa politika nasional agora persiza tebes figura konsiensus, figura democrata, kalma, no hatene diak situasaun no kondisaun populasaun tomak nian luta, terus no susar durante tinan 24 nia laran.

Figura Taur Matan Ruak hatan duni kriteria hirak nee. Situasaun politika nasional hein nia duni. Desde nia hato’o karta rezignasaun ba Komandante Suprior F-FDTL no PM Xanana Gusmao, fulan Agustu 2011, no hasai deklarasaun ba publiku katak, nia hakarak kandidata a’an ba kadeira Presidenti da Republika (PR) periodu 2012-2017, pentas politika nasional simu tomak.

Potensia joventude teritoriu tomak simu kontenti. Sira prontu fo apoiu ba Taur. Apoiu politika hanesan, hato’o aberta husi veteranus da libertasaun nasional (kompostu husi Regiaun I, II, IV, no Regiaun Otonom).

Liuhusi re-enkontru iha Dare, Kinta (27/10), sira hotu aseita ba eis Chefe Estado Maior General F-FDTL, Taur Matan Ruak atu kandidata a’an ba PR. Iha biban vital nee partisipa mos membru Bankada Fretilin Antonio Cardoso, Presidente Partidu UNDERTIM, Cornelio Gama alias L-7, Vise Ministru Ekonomia no Dezenvolvementu (MED), Dr. Critiano da Costa, inklui kuadru veteranus husi distritu 13.

Objectivu reenkontru nee halibur veteranus no kombatentes libertasaun tomak. Mesmu re-enkontru nee laos kampainha politika maibe nudar forum politika entre membru veteranus ba Taur. “Agora ne’e tempo re-enkontru. Tempo hodi simu fali ita bo’ot sira, hafanun fali ita nia lulik sira para hader hotu. Hafanun fali matebian sira para hader hotu, para ita hamrik hotu hodi determina dala ida tan, futuru Timor nian,” Taur esplika.

Ho “biru” ne’ebe uluk iha no uza durante funu naruk, tenki hamanas fila fali. Lulik hirak ne’ebe uluk luta nain sira uza, to’o manan ukun an, persiza uza fali para lori nasaun ida ne’e, sai nasaun ida forte no moris diak. “Ita nia servisu seidauk hotu,” reforsa Taur.

“Ukun a’an, laos buat nebe ema hotu oras nee goza dadaun. Laos ida ne’e deit maka ita dehan ukun a’an. Iha buat seluk ita seidauk hetan. Agora ita bo’ot sira hamanas fila fali biru atu lao ba oin. Labele sai penonton deit, tenki servisu maka’as nafatin, hanesan uluk ita bo’ot sira ema se’e kilat ba imi nia ibun maibe ita bo’ot sira barani hasoru hodi duni sai Indonezia. Tamba saida maka agora ita bo’ot sai falin penonton!,” reforsa Taur.

Ho situasaun sira hanesan nee, eis general fitun rua nee bolu sira: mai hamutuk fila fali ho povu tomak ne’ebe uluk servisu hamutuk. Agora mai ita servisu hamutuk tan dala ida, para lori povu nasaun ida ne’e ba dalan los.

“Ohin hau jura servisu deit ba imi. See hau buka diak, hau buka tan bintang haat tan. Agora hau hasai tiha bintang. Mai hamutuk fali ho imi iha ne’e. Ba oin, hau nia mehi ida deit: fila imi. Sai ema importante iha imi nian rai, laos orang kedua iha imi nia rai, mai imi ema ke satu iha TL,” hateten Taur.
,

Sábado, 24 de Dezembro de 2011

NATAL ÉS TU E SOMOS NÓS

.

Clube dos poetas vivos

Natal és tu
Natal sou eu
Natal somos nós
E eles, e eles…
Natal é sempre que dás a mão
Natal é perdão
É Amor, alegria, sofrimento e dor...
Natal é sempre que ajudas alguém
aquele com um andar oscilante,
com uma lágrima constante,
por um caminho diferente…
Natal foi ontem
Natal é hoje
E, será amanhã…
.

Quinta-feira, 22 de Dezembro de 2011

FELIZ NATAL E UM BOM ANO NOVO!

.

Feliz Natal e um Próspero Ano Novo para todos os leitores e amigos do Timor Hau Nian Doben.

Aproveito esta oportunidade para agradecer a todas as pessoas que colaboraram comigo este ano, sem a vossa cooperação seria impossível a existência deste blogue. A todos vocês, o meu MUITO OBRIGADA!

"Last but not least", umas palavras especiais para o PATRÃO deste blogue, o Povo Maubere! Para vocês, meus queridos irmãos, eu desejo-vos do fundo do meu coração um Santo Natal e que o ano de 2012 vos traga ventos de mudança, para que, finalmente, comecem a ter a vida decente e justa que tanto MERECEM.

Que Deus vos proteja, não só no Natal, mas todos os dias da vossa vida.

BOAS FESTAS!

Zizi Pedruco
.

BLOGUE FECHADO TEMPORARIAMENTE

.

Gostaria de informar aos estimados leitores do Timor Hau Nian Doben que este blogue irá fechar temporariamente para férias.

Agradeço e retribuo os votos de Boas Festas que foram enviados ao Timor Hau Nian Doben.

Conto estar de regresso no princípio de janeiro e até lá...Festas Felizes!

Zizi Pedruco
.

Artemarsiais Kria Konflitus Taka ”Lere: Taka Rai La Nabeen”

.

Jornal Nacional Diario - Kinta-feira, 22 Dezembru 2011

Prezidenti da Republika (PR), Jose Ramos Horta husu atu taka artemarsiais ne’ebe sai kriminozu hodi kria konflitu iha Timor Leste.

Deklarasaun Presidenti da Republika nian ne’e, Komodante Jeral F-FDTL, Maijor Jeneral, Lere Anan Timor reforsa liu tan katak, rai sei la naben kuandu taka artemarsiais sira ne’e. “Hau dehan artemarsiais ne’e taka ne’e taka, kuandu taka artemarsiais ne’ebe mak atu halo rai Timor ne’e sai nabeen, kuandu demais ona ita
tenki toma medidas, artemarsiais ne’e krime, artemarsiais ne’e akontese bei-beik, tamba demokrasia mak barak liu, liberade mak barak liu, dala barak hakat liu demokrasia nia limitasoens, hakat liu liberade ninia limitasoens,” koalia Maijor Jeneral Lere Anan Timor.

Lere mos hatutan tan katak, kontinua mosu ktimi iha rai laran, tamba sistema ne’ebe ke implementa mamar liu, tamba ne’e susar atu alakon konflitu iha rai laran ke artimarsiais kria dadaun.

“Ita nia lei ka sistema ne’e mamar liu, ita buka hamaus malu deit, ema kuandu komete krime ona, ne’e violensia, entaun tenki simu ho violensia, tamba violensia ne’e laos Aldeia ida nia ka suku ida nia, maibe ne’e problema nasaun nian, problema ne’ebe artemarsiais sira halo, ne’e afeita ba estabilidade nacional,” dehan Lere.

Ba problema ne’e, PNTL maka tenke toma responsablidade no toma desizaun ne’ebe maka forte hodi nune’e problemas refere labele kontinua ba beibeik.

“Hau nia pozisaun hatete ona ba Sr. Prezidenti da Republika katak, labele preokupa ho sartimarsiais ne’ebe baku malu ne’eba, lolos ba kaer ninia Xefe lori mai detein nia, porke nia maka loke artemarsiais, nia tenki responsabliza,” koalia Lere.

Lere mos hatutan tan katak,” Artemarsiais mai husi Indonesia, tantu artemarsiais mai husi Indonesia no tamba saida maka iha Timor mosu deit mak problema artemarsiais, it abele deskonfia, uluk hau esperensia gerilia, esperensia ho estratejia halo funu, hau kria inimigu e inimigu nia laran ida ne’e hamosu problema boot,” koalia Lere.

Ba kestaun ne’e Chefe Estadu Jose Ramos Horta hateten, artemarsiais ne’ebe krime ne’e, sira nia lider tenki prosesa ba Becora, tamba tinan barak ona nia (Ramos Horta-red) rasik, Primeiru Ministru ho komando PNTL halo ona dialogu ho artimarsiais sira ne’e, maibe lamuda, signifika sira hakarak sobu duni dame iha nasaun ida ne’e nia laran.

Ramos Horta mos hatutan tan, tempu ona para Parlamentu Nacional halo lei hodi labele konsidera artimarsiais ke buka hakarak kria konflitus ne’e, hodi konsidera sira illegal, tantu Polisia mos tenki halo intervensaun maka’as.
.