.
Husi: JOÃOZITO VIANA
Ikus-ikus ne’e, aktu korrupsaun ne’ebe mak involve ukun-nain balun nomos funsionariu publiku balun komesa reporta abertamente ona iha seminariu, workshop, jornal, radio, rede sosial, televizaun nomos sai ai-kanonik iha tempu misa no diskusaun iha tempu hemu kafé lokoraik. La hanesan tinan hirak liu ba, tanba tempu ne’eba ema barak senti tauk no duvida katak iha duni korrupsaun ka lae…?!
Agora, autoridades kompetenti sira mos koalia konaba korrupsaun; KAK ne’ebe halo levantamentu kazu, Governu rasik, preokupa mos husi Presidente da Republica, Parlamento Nasional, husi igreja, emprezariu sira, povu rasik no sosiedade sivil sira; husi osan lakon iha gaveta ukun-nain sira, simu prosen projeto “penyuapan” nian, mark-up folin sasan, simu grativikasaun to’o manipulasaun impostu. Pesoalmente, hau apresia bainhira hau akompanha progressu ne’e, minimu ema hotu komesa konsiente katak ita iha problema ho korrupsaun mak akontese iha ita ninia instituisaun estadu. Hanesan povu ida ne’ebe mak hamrok mos ba justisa sosial e ekonomia, hau senti hanesan simu “udan iha bailoron naruk”, tanba sei husik aktu korrupsaun buras ba beibeik, povu sei kiak ba beibeik no rai doben ne’e sei lakon ninia dignidade no soberania rasik.
Ema barak komesa konsiente mos katak, iha indiksaun forte ba korrupsaun ne’ebe mak rezulta ona buat barak: laiha kualidade ba projeto sira, espasu entre kiak no riku sira bo’ot ba beibeik, kualidade moris povu konaba fasilidades publiku sei hanesan mehi, valores justisa sosial e ekonomia komesa kanek no instituisaun estadu fraku ba beibeik. Tanba-ne’e, bainhira ema hotu konsiente katak iha duni korrupsaun, no komesa inisia asaun hasoru, hanesan povu ida senti orgulho tanba naroman lia los no prosperiedade komesa mai dadaun. Espera…!!!
Tanba-ne’e, ita hotu hakarak atu mosu atuasaun ida ne’e mak extraordinariu hasoru korruptor sira, implementa lei ho rigorozu, presiza iha kontrollu internal mak diak, jere osan estadu tuir prosidementu legal sira, nune’e labele to’o deit ba akuzasaun ka bazeia ba iha rumoris, maibe tenki halo dadaun ona prosekusaun ba se deit mak halo korrupsaun hanesan lider nasional sira hateten ho lian murak rai. Iha kestaun ne’e; instituisaun estadu sira, papel Ministeriu Publiku, polisia no Tribunal importante hodi aseleira prosesu kooperasaun, investigasaun no prosekusaun, nune’e povu bele iha espektasaun ba estadu no rai ida ne’e ninia futuru. Parte ida mos, sei lori ona korruptor sira ba iha prizaun bele hanesan meus shock-therapy balun hodi prevene aktu korrupsaun ne’ebe komete husi ukun-nain ka funsionariu publiku sira iha futuru.
Halolon didiak, aktu korrupsaun ne’ebe rekomenda husi KAK, PDHJ (lee: antes KAK hari’i) no sosiedade sivil ba iha Ministeriu Publiku seidauk konsege halo akuzasaun ne’ebe ho montante osan ne’ebe bo’ot, tanba hasoru limitasaun oioin konaba aprezentasaun materia evidensia, laiha lei konaba komprovasaun inversa, difisil atu hasai ukun-nain iha imunidade, iha indikasaun korrupsaun ne’ebe legaliza husi lei nomos orgaun estadu sira seidauk hatudu vontade diak atu koopera ho instituisaun kombate korrupsaun. Hodi nune’e, prevene no kombate korrupsaun hanesan la’o neneik liu, iha tempu mak hanesan orsamentu estadu bo’ot ba beibeik no iha indikasaun forte loke dalan barak liu tan iha ba aktu korrupsaun.
Hau atu dehan katak, maske buat balun komesa nakloke, kazu ki’ik balun komesa levanta no mosu ona konseinsia publiku ba impaktu husi korrupsaun ba dezenvolvimentu iha ita nia rai maibe atu kombate korrupsaun dalan sei naruk. Ita hein…!!!
Obrigado wain!!!
.