Sexta-feira, 30 de Setembro de 2011

Deputado Manuel Tilman apresenta na quarta-feira candidatura às presidenciais de 2012

.

Díli, 30 set (Lusa) -- O deputado timorense Manuel Tilman anunciou hoje à Agência Lusa que apresenta na quarta-feira a sua candidatura às presidenciais de março de 2011 em Timor-Leste.

Segundo Manuel Tilman, a candidatura será apresentada no Suco de Kamea, sub-distrito de Cristo Rei, no distrito de Díli.

Manuel Tilman, licenciado em Direito pela Universidade Clássica de Lisboa e antigo deputado do parlamento português, preside atualmente a Comissão Parlamentar Especializada "C" para a Economia, Finanças e Anti-corrupção.

Líder do partido KOTA (União dos Filhos Heróicos da Montanha), Manuel Tilman concorreu às presidenciais de 2007 em Timor-Leste, tendo obtido na primeira volta 4,09 por cento dos votos.

A imprensa timorense tem avançado com vários possíveis candidatos às presidenciais de 2012, nomeadamente o chefe das Forças Armadas, Taur Matan Ruak, que apresentou demissão do cargo no início de setembro.

O presidente do parlamento timorense, Fernando La Sama Araújo, também tem sido apontado pela imprensa como eventual candidato.

O atual Presidente do país, José Ramos-Horta, afirmou recentemente que anuncia em janeiro se se recandidata.

MSE.

Lusa/Fim
.

Horta: Husu Alkatiri Avansa Ho Planu Estratejia Iha 2013, “Partidu Barak La’os Demokrasia Maibe Karnaval”

.

Jornal Timor Post - Sesta, 30 Setembru 2011

Prezidente da Republika Jose Ramos Horta, tersa-feira, loron (27/9) iha sub distritu Oe-Silo, Distritu Oecusse, bainhira koalia konaba eleisaun 2012, hatete, iha Timor-Leste, to’o agora iha ona Partidu Politiku 22, ne’ebe rejistu tiha ona iha Dili, Balun tau naran Partidu Badiu, Partidu Ai-leba, Mausoko no Partidu seluk tan, ne’e la’os demokrasia maibe ne’e karnaval.

Iha vizita ida ne’e, Horta informa ba povu Sub Distritu Oe-Silo katak, iha fulan Marsu 2012 komesa eleisaun ba Prezidente da Republika no fulan Jullu eleisaun ba Parlamentu Nasional, tanba ne’e Horta husu ba Povu atu halo dadaun resesamentu, liliu hotu-hotu tenki iha kartaun eleitoral para vota.

Partidu Politiku tuir kompara Horta nian, katak, Amerika populasaun barak, iha partidu politiku rua deit, Indonezia iha Partidu Politiku lima de’it mak iha Parlamentu Nasional, Timor Leste iha populasaun oituan maibe Partidu Politiku 22.

Tanba saida mak Partidu Politiku barak loos? Tuir Horta, ne’e signifika ita boot sira fahe votus ba Partidu 22, no sei la iha governu ne’ebe bele iha estabilidade atu ukun, tanba ne’e, ital abele hateten katak demokrasia lao diak, tanba partidu barak demais.

Horta haktuir foin dadauk iha Partidu Lima mak halo koligasaun hodi forma no kaer governu, susar tebes para maun boot Xanana kaer guvernu, tanba nia tenki halo loro-loron hamaus servisu ho partidu lima kedan.

Tuir Horta, sei povu fakar votus ba partidu lubuk ida, povu rasik sei obriga partidu boot hanesan FRETILIN, CNRT, PD no PSD, atu buka tane ho partidu sira selseluk par abele hetan maioria iha Parlamentu, tanba Governu demokratiku mai husi Parlamentu.

Iha sistema Parlamentaria povu la hili Governu, Povu hili deputadu sira, husi asentu iha Parlamentu mak foin forma governu, ne’e konforme numeru asentu deputadu husi Partidu iha Parlamentu Nasional.

Guvernu mai husi Parlamentu, hanesan iha 2001, povu fo votus ba FRETILIN 57%, ida ne’e, iha momentu ne’eba FRETILIN konsege halo governasaun mesak, la presiza halo koligasaun, iha 2007, laiha partidu ida ke hetan maioria para halo governasaun mesak, tanba ne’e mak koligasaun mosu.

“Hau preokupadu ho estabilidade nasional no estabilidade governativu no hau iha esperensia iha mundu no rai bar-barak, liliu iha rai ne’ebe hanesan ita nian, sei governu laiha maioria, klaru la bele halo governu loloos, no difisil atu halo dezenvolvimentu.

Maibe hau sei hato’o ba Primeiru Ministru,” ita sei hetan mudansa barak liu husi planu estratejia Guvernu nian, bainhira eleisaun 2012 CNRT la manan, hau hateten ona ba Mari Alkatiri, atu avansa ho programa planu estratejia no sira (FRETILIN) konkorda maske sei iha mudansa iha ne’e ka iha ne’eba, maibe ita lalika demora tan,” dehan Horta.
.

“Kilat PNTL Balun Sei Lakon”

.

Jornal Nacional Diario - Sesta, 30 Setembru 2011

Oras ne’e dadaun, Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) buka tuir hela kilat ho marka AK33 bot 4 (hat) ho Pistola balun sei lakon.

“Kilat ne’ebe lakon iha 2006, depois ita iha ekipa ida atu halo identifikasaun ba armas PNTL ninian ne’ebe utiliza iha parte operasional ninian, depois ami konsege halao fali, ami iha ekipa ida kontinua buka tuir kilat sira ne’ebe kee PNTL sira iha i balun sei lakon iha krizi 2006,” koalia segundu komodante Jeral PNTL, Komisariu Afonso de Jesus iha forum governasaun demokratiku ba asegura paz no seguransa iha eleisaun 2012, Kinta loron (29/09) iha Hotel Timor, Dili.

Tuir Afonso katak, oras ne’e dadaun iha ekipa ida husi PNTL no F-FDTL sei buka nafatin konaba kilat PNTL nian ne’ebe sei lakon.

“Ami nia elementus sira ne’ebe kaer kilat, sira oras ne’e dadaun ami bolu hodi submete ba prosesu hodi sira deklara kilat, kilat ne’e lakon iha ne’ebe, no tamba saida mak lakon, prosesu ida ne’e ami hala’o dadaun, i ami hatene ami nia kilat bot balun sai lakon, kilat ne’e mak hanesan AK33 hamutuk 4, ne’e hau deklara sei lakon, ne’e tamba desizaun politika ne’ebe balun foti husi fronteira mai fob a grupu balun ne’ebe mak fo apoiu, ida ne’e mak sei lakon nafatin,” hateten Afonso de Jesus.

Nia realsa, laos deit kilat ne’e mak lakon, maibe sei iha mos Pistola balun ke’e lakon, ne’e duni sira tenta nafatin hodi buka kilat sira ne’e, hodi hatene ninia paraderu ne’e iha ne’ebe.

Entertantu, eis Vice Ministru Interior, Alcino Baris hateten, altura ne’eba politika fo sala, iha Liquisa kilat sira ne’e rekolhadu hotu, komplikadu oituan fali maka, Alfredu ho nia grupu foti tiha fali iha Tunu Bibi ho Salele, kilat ne’e ho Marka AK33.

Husi rekoilamentu ne’ebe komando konjunta halo, oras ne’e falta kilat hat mak seidauk rekoilha ho mos Pistola balun.

“Pistola sira ne’e atu dehan katak, momentu konfrontasaun PNTL ho F-FDTL, i UNMIT hasai PNTL sira, entaun iha kontainer ida, entaun iha ne’e mak pistola lakon iha ne’e,” katak Alcino Baris.
.

Eletrisidade Kontinua Mate-Lakan “Komunidade Dili Sai Vitima”

.

Jornal Nacional Diario - Sesta, 30 Setembru 2011

Komunidade Dili laran tantu ba povu kiik no mos estudante sira senti triste no sai vitima ba eletrisidade ne’ebe kontinua mate-lakan tanba estraga hotu sasan eletronika sira nian no atu estuda mos la diak.

“Ami senti triste no sai vitima ba eletrisidade ne’ebe mak kontinua lakan mate iha loron no kalan, tanba estraga hotu ami nia sasan hanesan Relevizaun, reciver, Jelera, Tep, no buat seluk tan,” hateten Sonia Fernandes nudar komunidade Mandarin ba JNDiario, Kinta, loron (29/9).

Ho problema ne’e, nia husu ba Sekretariu estadu eletrisidade, Agua no Urbanizasaun, Januario Pereira atu rejolve problema ne’e lalais.

“Se problema ahi lakan mate ne’e tanba makina avaria ka aat, haree ba hadia lalais, laos tinan-tinan mak gasta osan bebeik,” dehan nia.

Amelia Andrade, estudante UNTL, senti triste tebes ho ahi ne’ebe mak kontinua lakan mate loron kalan, iha kapital Dilia ida ne’e, tambe ne’e impede estudante sira nia aktividade hanesan estuda iha kalan.

Iha parte seluk, Almerico Malidau ne’ebe hsla’o negosiu rental komputer mos senti lakon rendimentu wainhira eletrisidade lakan-mate.

“Ami halo bisnis ne’e, kuandu listrik mate entaun ami la hetan rendimentu, laos ne’e deit, ida ne’e mos bele halo aat ami nia sasan komputador no makina fotokopia sira,” nia hateten.
.

Vizita PR Iha Oecusse “Estrada Aat, Roda Kareta Nakfera”

.

Jornal Nacional Diario - Sesta, 30 Setembru 2011

Prezidente Republika Jose Ramos Horta, segunda, loron (26/9) hala’o vizita ba rejiaun Outonomi Enclave Oecusse.

Xefi estadu ho delegasaun sai husi Dili liu husi Aerea (ho aviaun), iha Oekusse, wainhira Prezidente hala’o nia vizita ba sub distritu ho kareta.

Iha primeiru dia vizita Prezidenti nian ba iha suku Baocnana, subdistritu Nitibe, Distritu Oecusse, kareta ne’ebe tura Presidente Republika ne’e, ninia roda nakfera, tanba kondisaun estrada ne’ebe mak aat.

Xefi Estadu uza kareta Jeep ho numeru matrikula Polisia 17-777 TLS, roda kareta ne’e nakfera.

Wainhira fila husi fatin dialogu ho Tema Dalan Ba Dame iha Sub-Diostritu Nitibe, iha vizita xefe estadu, halao dialogu husi sub distritu ida ba distritu seluk, maibe tenki hetan asidenti ne’ebe kuaze perigu ba nia vida, tanba kondisaun estrada ne’ebe la primiti.

Ho ida ne’e PR tenki tun husi nia kareta no deskansa iha area ne’ebe durante 30 minutus hodi troka roda kareta.
.

“Komunidade Faulata Araska Bee-Moos”

.

Jornal Timor Post - Sesta, 30 Setembru 2011

Komunidade Aldeia Faulata (Kesimau), Suku Kasa, Sub distritu Ainaro, Distritu Ainaro, susar asesu we mos, maibe komunidade sira esforsu an lao ain metru 60 hodi hetan we mos, no dala ruma kuru we mota nian hodi tein no hemu.

Xefi Aldeia Faulata, Aveira da Costa haktuir, maske SAS hahu konstrui ona instalasaun we mos, mas oinsa atu responde lalais komunidade sira nia nesesidade lor-loron, ne’e mak importante.

Ermelinda de Jesus sente triste tebes tamba tenke lao ain dok foin hetan be mos, kondisaun ne’e sira hetan husi tempo Indonesia to’o agora.
.

“Aihan Folin Sa’e Povu Kiak Hakilar”

.

Jornal Timor Post - Sesta, 30 Setembru 2011

Populasaun Kbi’it ekonomia laek sira iha area rural oras ne’e dadaun preokupa ho aihan baziku ne’ebe agora sa’e beibeik iha Merkadoria, Povu kiak sira labele sosa aihan iha merkadu jeral tamba osan laek no sira nia produsaun aihan local mos minimu.

Angelina Correia ba Timor Post iha Baucau Vila, Kinta Loron (29/9), wainhira atu hola fos no mina Bimoli, Angelina hakfodak ho sasan nia folin tanba fos Kilograma 25/saka uluk faan folin U$15 mas agora sae ba U$16,50 centavos.

Fos Kilograma 30, uluk U$18/saka mas agora sa’e ba U$19,50 sentavos/saka.

Inan husi oan nain 6 ne’e husu ba governu hodi halo interven lalais ba folin sasan baziku iha merkadu, povu hamlaha tamba osan laiha atu sosa aihan iha merkadu.

Iha fatin hanesan, Agapito de Fatima sujere ba governu hodi kria lei ruma no kontrola folin sasan iha merkadu, tamba negosiante sira agora faan sasan tuir hakarak deit, maibe povu kiak sira mak terus tamba kbiit laek hodi sosa.
.

ONG Luta Hamutuk, Mericio Akara “MF Prejudika Implementasaun PDD”

.

Jornal Timor Post - Sesta, 30 Setembru 2011

Inkapasidade MF (Ministeriu Financas) Prejudika prosesu implementasaun Pakote Dezenvolvimentu Desentralizasaun (PDD I-PDD II ne’ebe selu pagamentu adiantamentu tarde ba pojetu ne’ebe implementa ho valor osan U$15,000.00 ba kraik (Klasifikasaun A).

“Bazeia ba rezultadu monitorizasaun ONG Luta Hamutuk katak durante prosesu implementasaun PDD iha Distritu Lautem, nivel sub Distritu, Suku no Aldeia, identifika hahu husi Fulan Janeiru to’o Setembru 2011 projetu PDD balun to’o agora seidauk bele implementa tanba inkapasidade MF halo pagamentu.

Lia hirak ne’e hato’o husi diretor Exekutivu ONG Luta Hamutuk, Mericio Akara ba jornalista sira iha nia servisu fatin Farol, Kuarta, Loron (28/9).

Nia hatete, tuir prosedimentu ne’ebe determina ona iha dekretu PDD I no PDD II to’o fulan setembru tenke selu ona, maibe tamba deit seidauk selu lider local sira, maka sira laiha kapasidade orsamentu atu implementa PDD I to’o PDD II tinan 2011.

Mericio esklarese, tuir informasaun ne’ebe sira hetan husi kordenador PDD no EVAS, Diretor Finansas Estatal hato’o ona relatoriu ba MF, to’o agora seidauk iha pagamentu.

Monitorizasaun ne’ebe ekipa LH halao iha Distritu Lautem, katak Mericio, identifika ona projetu PDD I no PDD II ne’ebe konsege implementa balun ona, hanesan, projetu ne’ebe tama iha klasifikasaun B, C no D (U$15,000 to’o US$250,000).

“Tamba projetu ne’e kompania mak implementa, maibe la garantia katak projetu sei lao tuir kontratu data no bele prejudika kualidade projetu, tanba to’o agora seidauk iha pagamentu adiantamentu husi MF,” hateten Mericio Akara.
.

“Xavier Kansela Tratamentu”

.

Jornal Timor Post - Sesta, 30 Setembru 2011

Proklamador Republika Timor-Leste (RDTL), Francisco Xavier do Amaral kansela ninia viazen ba tratamentu saude iha Singapura tamba Ministeriu Finansa seidauk aprova orsamentu.

Xavier ne’ebe tuir loloos aranka iha Kinta, loron (29/9) horsehik ne’e, adia ba loron sabadu (01/10).

Informasaun ne’e fo sai husi Funsionariu Aero Portu ida ba Timor Post. Iha Aeru Portu Comoro, kinta horsehik.

Familia proklamador, Antonino Barros Mesquita ne’ebe hamutuk ho doutor privadu hodi akompania Francisco Xavier ba tratamentu iha Singapura hateten, Ministeriu Finansas dehan osan la to’o, tamba ne’e, sira ba impresta fali maka bele ba halo tratamentu.

“Ami ba iha Ministeriu Finansas dehan osan la to’o atu ‘Avo’ ba halo tratamentu iha Singapura, ne’eduni, sira ba impresta fali iha Ministeriu Infra-estrutura maka bele suporta Xavier nia Viazen,” Antoninho esplika.

Nia haktuir Avo Xavier nia kondisaun di’ak oituan tamba sei bele koalia ho familia sira.
.

“Estudante Eziji Loke Formasaun Ba Lian Portugues”

.

Jornal INDEPENDENTE - Sesta, 30 Setembru 2011

Lian Portuguesa sai nu’udar lian ofisial Timor hamutuk ho lian Timor nian (Tetun), estudante iha Timor laran tomak barak mak seidauk iha konesementu di’ak ba lian ne’e, husu ba governu atu bele loke formasaun ba lian portugues.

Qhuin Tobit Ximenes, Estudante Universidade Dili (UNDIL) hatete, lingua portugues importante tebes, tanba nasaun ne’e adopta ona lian ne’e sai nudar lian ofisial, ne’e duni, presiza atu loke formasaun lian portugues hodi dudu nafatin estudante sira nia ablidade uza lian portugues.

“Se bele karik governu loke tan lian portugues ba Timor oan sira, hodi nune’e, aprende diak liu tan lingua Portugues,” tenik nia iha Dili foin lalais ne’e.

Marcelina Amarce, husi estudante Universidade Nacional Timor Lorosa’e (UNTL) hateten, Lingua Portugues nu’udar lian ne’ebe ema barak uza iha futuru mai, tamba lingua portugues ne’e sai lingua ofisial ba Nasaun Timor Leste.

Tan ne’e, husu Governu atu bele kria tan kursu kona ba lingua portugues anivel de Aldeia to’o iha Nasional.

“Hau haree dala barak, agora no ba futuru estudante sira sei uza lingua portugues ne’e, tamba, ba sira lingua ne’e importante ba sira iha futuru, loloos governu tenki kria tan kursu iha fati-fatin, hodi nune’e estudante sira aprende tan” dehan Amarce ho fiar aan.

Nune’e, Vitorino Pereira, estudante UNITAL hateten, lingua portugues importante tebes ba estudante, tanba dala barak material eskola nia mos utiliza lingua portugues.

“Agora dadaun iha ami nia eskola mos material sira, uza ho lian Portugues tamba ne’e lian ne’e importante duni baa mi,” dehan nia.

Liafuan hanesan mos husi estudante David Soares, estuda iha UNTL, tuir nia, atu motima Timor oan sira hodi koalia lian portugues ne’ebe mos sai lian ofisial ne’e, tenki loke tan formasaun barak konaba lian portugues iha fati-fatin.

“Se bele karik Governu loke tan kursu ba Timor oan atu parende liu tan lian portugues, tanba agora dadaun ne’e estudante hotu-hotu estuda ho lian portugues,” tenik nia.

Lian Portugues importante ba nasaun ne’e, tanba agora dadaun lian ne’e sai hanesan lian ofisial no obrigatoriu ne’ebe uza hodi hanorin iha eskola sira iha Timor laran tomak.
.

Bancada FRETILIN, Francisco Branco “FRETILIN Kontra Kontratu Parteira Husi Indonesia”

.

Jornal INDEPENDENTE - Sesta, 30 Setembru 2011

Bancada FRETILIN iha uma fukun Parlamentu Nasional kontra maka’as politika governu liliu Ministeriu Saude, atu kontratu parteira husi Indonesia hodi ajuda parteira no enfermeira Timor-Leste iha Ospital sira.

“Ita presija duni parteiras, atu servisu hodi akompaniamentu ba inan isin rua sira, sira ne’e importante, maibe politika ida atu halo kontratu parteira sira husi nasaun seluk ne’e lalos,” deklara vise Presidente Bancada FRETILIN Francisco Branco ba INDEPENDENTE horsehik iha Parlamentu Nasional, relasiona ho planu Ministeriu Saude nian ne’ebe atu halo kontratu parteira sira husi Indonesia mai Timor-Leste hodi ajuda parteira Timor oan sira.

Situasaun ida ne’e tuir Branco,” Ne’e ita gasta osan arbiru de’it, tamba sa mak tenke gasta osan ba kontratu parteira sira husi Indonesia?, se fos lolos karik ita uza ita nia ema ne’ebe agora dadaun estuda iha Kuba no UNTL, sei mos diak liu ita loloos ita buka dalan para fo formasaun ba ita nia parteira Timor oan, ho ida ne’e ita la dun lakon osan,” dehan Branco.

Nia mos sujere ba governu, diak liu governu kontratu parteiru Timor oan ne’ebe seidauk hetan servisu maske iha Indonesia nia tempo sira iha esperensia kona ba Parteira saude nian, ne’ebe oras ne’e sei abandona hela.

“Parteira Timor oan barak mak oras ne’e la servisu, nusa mak la kontratu deit sira, ne’e ami nia Bancada FRETILIN konkorda 100%, tamba sira mos bele hetan benefisiu husi governu liu husi kontratu hodi fo asistensia ba ita nia inan sira ne’ebe partus,” deklara nia ho klaru.

Branco hateten, Politika refere nuudar indikador ida katak, Governu la dun fo konfiansa ba parteira Timor Leste nian liuliu parteira sira ne’ebe to’o oras ne’e seidauk hetan servisu.
.

“Governu Ko’alia Naroman, Povu Tuur Iha Nakukun”

.

Jornal INDEPENDENTE - Sesta, 30 Setembru 2011

Esperensia Povu Timor tomak atu ttur iha ahi naroman sai “Kabe’en de’it”, tanba durante ne’e, sala barak governu garantia maka’as atu povu labele, tuur iha nakukun laran, maibe, realidade iha Kapital Dili, ahi eletrisidade kontinua mate.

Realidade ne’ebe akontese iha Palapasu, Suku Motael no Beto Barat, Suku Komoro kuaze kalan-kalan ahi sempre mate.

Xefe Suku Motael, Cornelio de Araujo Lopes hateten, povu barak iha kapital Dili sei hasoru problema eletrisidade, tanba Governu koalia de’it, maibe realidade laiha.

“Ahi ne’e sempre mate lakan hela deit, ahi mate lakan estraga populasaun ninia sasan eletronika no bainhira los mak ahi ne’e labele mate tan,” tenik nia iha nia servisu fatin, horseik.

Ne’e duni nia, sujere ba governu teneke haree ba eletrisidade tanba realidade governu koalia deit, maibe ahi sempre mate nafatin, tanba la’os governu mak haree, entaun se los mak atu haree ba ida ne’e.

Tuir nia haree ukun nain sira diak, tamba sira iha Generator, bainhira ahi mate sir abele loke, maibe koitadu ba povu ki’ik sira tur deit iha nakukun laran wainhira ahi mate.

Xefe suku ne’e mos hatutan tan, situasaun ne’e mos dala barak impata populasaun sira atu asisti no rona notisia husi media elektronika sira, tamba ahi mate beibeik.
.

“Merkadu Manleuana kontinua abandona, maske konstrusaun merkadu remata ona”

.

Notisia husi TVTL - Iha Kinta Kalan, 29 Setenbru 2011

Observasaun TVTL katak, merkadu ne’ebe kompleta fasilidade hanesan eletrisidade, bee mos inkluindu saneamentu la utiliza husi vendedores no negosiante.

Perguntas ida mak, tamba sa governu gasta ona orsamentu bot ba konstrusaun ne’e maibe to’o ohin loron merkadu ne’e fuhik, so du’ut mak buras iha merkadu laran, maske iha fatin seluk vendedor kiik sira kontinua halao aktividade negosiu iha dalan ninin, mesmu loron manas no rai rahun.

Tamba sa mak governu la muda ona vendedor sira ne’e ba iha merkadu Manleuana, karik governu la iha vontade atu fasilita vendedor kiik sira ho karik mos governu la iha planu atu ezekuta orsamentu jeral do estado ho diak hodi halao konstrusaun arbiru de’it, hodi fo lukru ba kompania sira duke ba povu kiik.

Realidade seluk hatudu momos katak, konstrusaun Merkadu taibesi mos to’o ogin loron, sai fatin ba lixu, ida ne’e hatudu duni governu la iha duni planu ade kuadu hodi haburas roda ekonomia iha rai laran, estudu husi esperensia ne’ebe iha, ida ne’e hanesan lisaun ba governu atu oinsa bele hadia jestaun, ho nune’e bele iha futuru osan ne’ebe lolos povu tenki goza, maibe povu mak sai fali vitima ba planu governu nia ne’e.

Ne’e hatudu ema kiik kontinua moris hanesan ema kiak no mukit, maibe ema ne’ebe boot kontinua moris hanesan ema riku no goza.
.

FRETILIN guaranteed peace and stability in last few years

.

Díli, Timor-Leste 27/09/2011 10:38 (LUSA)- Translation

Dili, 27 Sept (Lusa) – The Secretary General for the Revolutionary Fornt for an Independent Timor-Leste (FRETILIN), Mari Alkatiri, today said that there can be “some concerns” with the security situation, but underscored that the country has changed because his party has guaranteed peace and stability for the current government.

“In a country like ours, that has only recently traversed a crisis, it is good to remain concerned so that contingency measures can be taken in case something does happen,” said Mari Alkatiri in statements to Lusa Agency.

The Secretary Genral of FRETILIN saliented, all in all, that the “country has also changed a lot since 2006 till now, especially since 2007/2008, because fundamentally those who are now governing are doing so in a situation of peace and stability because FRETILIN has guranteed this peace and stability.”

For Mari Alkatiri, it is fundamental that “the results of the next election are respected and that whoever wins the elections really governs and whoever remains in opposition continues to be an opposition that favors peace and stability.

“Whether in opposition or in government everyone should work towards consolidating the absolutely necessary conditions to progress the development of the nation,” he said.

“Those who used violence in 2006 as political tools and who are now in power are those to whom I ask to continue to be coherent and that they not revert to doing the same as they did in 2006 and 2007 in case they lose the 2012 elections,” he said, without naming anyone.

Mari Alkatiri underscored that he does not believe that “there is climate for this.”

“I do not believe that the objective conditions exist to do this because the people are tired of violence, the people are tired of conflicts, the people want a healthy competition at the political level and with democratic values,” he said.

The legislative and presidential elections will be held in 2012.

Alkatiri said also that his party agrees with the exit of the United nations Integrated Mission and Australian and New Zealand Forces at the end of next year.

“We feel that in December of 2012 not only should the UN forces, but also the Australian and New Zealand peace keeping forces should leave the country and leave the country to govern itself in the area od defense and security,” he affirmed.

But according to the FRETILIN Secretary General, in order “for this to happen it is neccesary that all Timorese know how to adopt a posture as citizens of an independent nation.”

Alkatiri saliented that this exit should be done with a “certain measure of care.”

“It is good that the government confirm this signature. Because those who signed it have only a few months left in power,” he said.

The government, the President of the Republic and the UN last week signed a Transtional Plan, that foresees the end of the UN Integrated Mission in Timor-Leste.

Under the plan, it will be a matter for the government, to decide in June 2012 on the type of United Nations Mission that will be present in the country after 2013.

MSE.
Lusa/Fim
.

Xanana Gusmao walks out on meeting with Timorese students moments after its commencement

.

JEE - LUSA - Translation from Portuguese

Coimbra, 28 Sept (Lusa) ---- The Timor-Leste Prime Minister, Xanana Gusmao, walked out of a meeting this afternoon with Timorese who have been studying in Portugal, shortly after the meeting having commenced, at the Law Faculty of Coimbra University.

Xanana Gusmao left the room when a Timorese who has lived “in Portugal for 30 years”, and who is a master’s graduate in Legal Science at that Faculty, Gaspar da Costa Sobral, affirmed at the start of his statement, that “speeches delivered for the moment are all very nice”, but “what is needed was an education policy.

The Timor-Leste Prime Minister stood up from the table where he was chairing the session, in the presence of a hundred Timorese, headed for Gaspar da Costa Sobral and, after having told him that he was not there “to listen to politics”, left the room, in an accelerated pace.

As he was heading outside the building to immediately leave in the vehicle that took him to Lisbon, where he will end his visit to Portugal this Thursday, Xanana Gusmao was accompanied, in addition to his party, by other participants of the meeting, who were trying in vain to “calm him down” and “to change his mind,” without even eliciting one word of response from the Timor-Leste head of government.

At the meeting, as well as Xanana Gusmao, were also the Timorese ministers for Education and Foreing Affairs (the minister for Infrastructure was also in attendance), the contry’s ambassador to Lisbon and the Rector of UC.

After a short speech for the President of the Association of Timorese Students in Coimbra, Ivo Pinto, the Timor-Leste ambassador appealed for all participants to ask their questions in a brief and objective form, as as that as many doubts as possible could be clarified.

It was then that emerged the statement from Gaspar da Costa Sobral, that was the cause of Gusmao abandoning the meeting, which had commenced about five minutes before, leaving those present generally “surprised: and divided between those who supported and were against that decision.

“I did not expect this attitude from the Prime Minister, who is building a democracy in Timor-Leste with diffculty,” but we cannot have “anti-democratic” behaviour such as this, gaspar da Costa Sobral told Lusa News Agency.

Gaspar da Costa Sobral “committed a wrong, but I did not expect” this reaction from Xanana Gusmao, Pinto said, who “most of all”, was “surprised and very saddened.”

The meeting should have been for “the Timorese students in Coimbra to raise their issues and proposals and to hear about the Minister of Education’s plans,” added the ATSC leader, lamenting the way the meeting turned out.

When asked by Lusa News Agency, The UC Rector, Joao Gabriel da Silva, thought the episode an “internal Timor-Leste issue,” that “does not put in question minimally the objectives” of the trip by Xanana Gusmao to Coimbra.

“With respect to UC, everything ran very well,” salineted the Rector, remembering that the main objective was the awarding of the tile of a doctorate “honoris causa” by that institution to the Timor-Leste Prime Minister (which ceremony occurred that morning) to “strengthen the relations” between that country and Portugal and the “defence of the Portguese language.”

What was at stake, added Joao Gabriel Silva, “is the Lusofone space” and the “universality of the Portuguese language” that, without Timor-Leste, would remain reduced to “almost only an Atlantic issue.” (Ends)
.

Sorte protege leões audazes

.


Sapo.pt - 29 de Setembro de 2011

O Sporting venceu esta quinta-feira a Lazio por 2-1, em jogo da segunda jornada do Grupo D da Liga Europa, tendo jogado quase toda a segunda parte com 10 jogadores, por expulsão de Insúa. A vitória permite a liderança isolada do grupo.

Wolfswinkel, aos 21 minutos, Klose, aos 40’ e Insúa, aos 45’, fizeram os golos da partida que mantêm o Sporting invicto em casa na competição.

Os leões entraram a todo o gás no encontro e o entusiasmo, que na época passada tinha morrido pelas bandas de Alvalade, voltou às bancadas, que esta noite reuniu 33,725 espetadores. A noite estava quente em Lisboa e no relvado. Ainda assim, e muito por se ter visto reduzido a 10, o leão da segunda parte não foi tão fulgurante.

A Lazio apostou nos passes em profundidade para os dois jogadores mais avançados. Por duas vezes o goleador alemão Miroslav Klose assustou Patricio, logo no início do jogo. No entanto, em ambas as ocasiões foi assinalado fora de jogo.

Depois do golo leonino, para quem naquele momento tivesse chegado ao encontro, dava a sensação que era o Sporting a correr atrás do prejuízo, tal a passividade dos italianos, que não conseguiram criar situações para empatar.

Mas quem tem Klose, tem um a hipótese de chegar ao golo. À terceira tentativa, o germânico aproveitou bem o esquecimento da defesa leonina, para encostar o livre batido ao segundo poste por Hernanes.

Aos 45’, o jovem holandês falhou por pouco, num remate cruzado e rasteiro, após grande passe de Carrillo. Não foi Wolfswinkel, foi Insúa a levar os leões a vencer para o intervalo, por 2-1.

A entrada para o segundo tempo começou mal para a equipa da casa, que se viu reduzida a 10 jogadores. Aos 50’, Insúa protegia a bola, acertou com o cotovelo no adversário e o árbitro considerou agressão, mostrando o segundo amarelo e consequente vermelho. De imediato Domingos tirou Carrillo para colocar Evaldo e tentar resguardar a vantagem mínima.

A 20 minutos do final do encontro, foi o período mais ofensivo dos italianos, com o Sporting a ter ‘uma estrelinha da sorte’ em duas ocasiões, que poderiam ter marcado o empate.

Aos 72’, que perdida incrível da Lazio. Rui Patrício defende bem o primeiro remate de Sculli, à queima-roupa, a bola sobra para Konko que atira à trave. A bola ainda fica na grande área, mas o terceiro remate sai por cima.

Quase a fechar o encontro, contra-ataque rápido dos italianos, no tudo por tudo, mas o cabeceamento do jogador da Lazio saiu rente à baliza de Patrício.

Na próxima jornada, o Sporting recebe os romenos do Vaslui, que esta noite empatou com o Zurique a dois golos.
.

Quinta-feira, 29 de Setembro de 2011

Taur Matan Ruak dá mais de 500 abraços em despedida emocionada da chefia das Forças Armadas

.

Díli, 29 set (Lusa) -- O chefe das Forças Armadas de Timor-Leste, general Taur Matan Ruak, distribuiu hoje mais de 500 abraços durante uma cerimónia de despedida de militares, que liderou durante mais de 10 anos.

No centro de instrução Nicolau Lobato, em Metinaro, a cerca de 30 quilómetros de Díli, Taur Matan Ruak fez questão de se despedir pessoalmente de todos os militares daquele quartel, incluindo recrutas.

Numa cerimónia que durou mais de duas horas, homens e mulheres não conseguiram esconder a emoção da saída do general, que apresentou a demissão do cargo no início de setembro.

Na altura, questionado sobre se pretendia candidatar-se Às eleições presidenciais do próximo ano, remeteu uma decisão sobre o assunto para mais tarde.

"Quem parte leva saudades e quem fica saudades tem. É uma evidência, mais de metade da vida dediquei-me à nossa instituição, às Forças Armadas de Timor, e como comandante foi um privilégio para mim", afirmou à Agência Lusa o general.

Taur Matan Ruak referiu que não deixou as forças armadas com tudo feito, mas disse acreditar nos seus homens e na sua capacidade de ultrapassar os desafios.

"Não fiz tudo, o que vem a seguir vai ser ainda mais desafiante. Acredito nos meus homens. Que eles vão saber ultrapassar as dificuldades e os desafios e vão saber ganhar mais uma vez nesta grande batalha pela consolidação da nossa democracia, pela consolidação da estabilidade do nosso país e pelo desenvolvimento e progresso do nosso povo", disse.

Para Taur Matan Ruak, a missão mais difícil nunca vai acabar, nem vai ser "conquistada por nenhum comandante".

"É investir nos recursos humanos. Treinar os nossos homens, torná-los realmente um fator determinante na construção do exército pela construção da paz, não só no nosso país, como na sub-região e no mundo. Esta é uma missão permanente que vai passar de geração em geração", explicou à Agência Lusa.

Taur Matan Ruak, com 55 anos de idade, entrou na guerrilha aos 19 anos e foi o único militar timorense que percorreu todos os escalões até se tornar chefe das Forças Armadas.

"Tenho uma ligação emocional enorme, despendi 36 anos com eles, entrei com 19 anos e saí com 55 anos. Deixei metade do coração com eles e vai ser muito difícil na minha nova vida à civil poder encontrar homens como eles", disse.

"Habituei-me a este perfil de pessoas e vai ser difícil encontrá-lo no novo ambiente que eu vou viver e daí adoro-os e guardo imensas saudades deles e até à morte nunca vou esquecê-los", disse.

MSE.

Lusa/Fim
,

Xanana Gusmão remete para janeiro decisão sobre presidenciais

.

Lisboa, 29 set (Lusa) - O primeiro-ministro timorense escusou-se hoje a comentar uma eventual candidatura de Taur Matan Ruak às presidenciais de 2012, remetendo para janeiro a decisão do seu partido sobre se apresenta um nome próprio ou apoia outro candidato.

"O congresso do meu partido em abril passado decidiu que neste assunto(eleições presidenciais) como em outros (coligações governamentais) só em janeiro de 2012 uma conferência pode autorizar qualquer membro a pronunciar-se", disse Xanana Gusmão, que preside ao Conselho Nacional da Reconstrução de Timor-Leste (CNRT).

Segundo o chefe de Estado timorense, será nesta conferência que o partido discutirá se apresenta um candidato ou apoia outro nome à corrida presidencial.

O primeiro-ministro timorense falava aos jornalistas numa conferência de imprensa que marcou o fim de uma visita oficial de quatro dias a Portugal.

Questionado pela agência Lusa sobre se uma eventual candidatura do antigo chefe das forças armadas, Taur Matan Ruak, poderia beneficiar desse apoio o primeiro-ministro timorense respondeu:"Em política, se digo A e as pessoas tomam por B, está tudo estragado."

Taur Matan Ruak apresentou no início de setembro a sua demissão do cargo de comandante das Falintil-Forças de Defesa de Timor-Leste e deixou em aberto a possibilidade de se candidatar às eleições presidenciais de 2012.

O primeiro-ministro timorense, que lidera um governo de coligação com cinco partidos, recusou-se ainda a avançar cenários para o período pós-eleições legislativas caso não consiga o seu objetivo de maioria absoluta, nomeadamente se admite uma coligação a Fretilin, o maior partido da Oposição.

Sobre o ano eleitoral em Timor-Leste, que em 2012 terá eleições legislativas e presidenciais, Xanana Gusmão mostrou-se convicto de que as eleições decorrerão de forma "muito menos complicada" do que em 2007, adiantando não ter preocupações especiais com a segurança durante este período.

CFF

Lusa/Fim
.

Dia 07 de outubro "serei um homem livre" e "vou falar sobre o que quiser" - Taur Matan Ruak

.

Díli, 29 set (Lusa) -- O chefe das Forças Armadas de Timor-Leste, general Taur Matan Ruak, disse hoje à agência Lusa que a sua cerimónia de resignação é na quinta-feira e que a 07 de outubro já pode falar sobre o que quiser.

O general falava depois de uma cerimónia de despedida de militares que decorreu no centro de instrução das Forças Armadas de Timor-Leste, em Metinaro, a cerca de 30 quilómetros de Díli.

Questionado pela Lusa se era candidato às presidenciais, Taur Matan Ruak afirmou: "Dia 07 de outubro volte, por favor, a falar comigo. Nesse dia serei um homem livre, à civil".

"Vou falar sobre o que quiser, expressar-me livremente, hoje não o posso fazer", disse.

Depois de confirmar que a cerimónia de resignação do cargo vai decorrer na próxima quinta-feira, o chefe das Forças Armadas disse que "vai ser um dia importante" e "com uma mistura de sentimentos".

"Por um lado, uma missão cumprida, por outro lado, reunir forças, energias para novas batalhas em prol de Timor e do seu povo", afirmou, sem nunca confirmar se era candidato às presidenciais de março de 2012.

Segundo Taur Matan Ruak, ser civil é abraçar novas causas e novos sonhos.

"Nós somos pessoas que nascemos e crescemos com sonhos. Não servia para nada a nossa independência se a miséria domina o nosso país, o desemprego grassa no nosso país", afirmou.

Sair das Forças Armadas, para Taur Matan Ruak, vai ser também passar a lutar por uma "nova causa que vai exigir novos esforços, novas energias".

"É um povo todo pelo qual se vai ter que lutar para que finalmente consigam aquilo que como cidadãos temos direito e, não só, deveres também para contribuir", referiu.

O general Taur Matan Ruak apresentou a demissão no início do mês de setembro.

O major-general Taur Matan Ruak foi o último comandante das Forças Armadas para a Libertação e Independência de Timor-Leste (FALINTIL), com a restauração da independência, a 20 de maio de 2002, foi promovido a major-general e nomeado chefe das forças armadas timorenses.

MSE.

Lusa/Fim
.

Cenário económico mundial "não assusta, só revolta" -- Xanana Gusmão

.

Coimbra, 28 set (Lusa) -- O primeiro-ministro de Timor-Leste, Xanana Gusmão, hoje distinguido com o título de doutor 'Honoris Causa' pela Universidade de Coimbra, defende que todos os países são responsáveis por mudar o cenário económico mundial.

"Todos nós temos uma quota-parte na mudança deste cenário mundial que não assusta, só revolta", disse Xanana Gusmão aos jornalistas, após a cerimónia que decorreu na Universidade de Coimbra.

O chefe do Governo timorense frisou que um grupo de 17 países subdesenvolvidos, em que Timor-Leste se integra, está a "levantar uma voz para ser ouvida pela comunidade internacional" sobre a eficiência da ajuda aos países pobres e necessitados.

"Nós os pequenos, nós os pobres, nós os afetados por conflitos, afetados por erros, por incapacidade de construir um Estado democrático, uma sociedade tolerante, estamos a juntar a voz. E posso dizer que estamos a ser ouvidos", disse o chefe do Governo timorense.

"A discussão deve ser permanente", adiantou.

Questionado sobre se, nos dias de hoje, ainda se considera um resistente, admitiu que sim, definindo a resistência como "um espírito de desejo de mudança".

Sobre os problemas económicos a nível mundial, Xanana Gusmão frisou que enquanto a Europa e os Estados Unidos atribuem culpas recíprocas sobre a situação, aos países subdesenvolvidos cabe cumprir as regras oriundas do que classificou como uma "balança de poderes e influências".

"Somos nós sempre os culpados, somos nós que temos de obedecer a todas as regras", disse.

Sobre a distinção 'Honoris Causa' pela Faculdade de Letras de Coimbra afirmou sentir-se "pequeno, mas muito honrado".

"Devo confessar que nunca esperei, sinto-me levado a um cume demasiado alto", sublinhou Xanana Gusmão.

JLS.

Lusa/Fim
.

Xanana Gusmão husik hela reuniaun ho estudante timór-oan sira hafoin nia atu hahú

.


Sapo.tl - 29 de Setembro de 2011

Primeiru-ministru Timor-Leste, Xanana Gusmão, ohin abandona to´o lorokraik kona-ba enkontru ho timór-oan sira ne´ebé hala´o estudu iha Portugal, hafoin atu hahú iha reuniaun ne´e, iha Faculdade de Direito da Universidade de Coimbra (UC).

Xanana Gusmão sai husi sala wainhira timór-oan ida ne´ebé hela "iha Portugal tinan 30 ona", mestrandu iha Ciências Jurídicas Faculdade ne´eba, Gaspar da Costa Sobral, afirma, iha inísiu ba ninia intervensaun, katak "diskursu okaziaun mesak furak de´it", maibé"buat ne´ebé presiza liu mak polítika edukasaun".

Primeiru-ministru Timor-Leste hamrik tiha husi meza ne´ebé mak presidia ba sesaun, ho prezensa besik sentena timór-oan, diriji Gaspar da Costa Sobral nó, hafoin nia hateten tiha nia la iha ne´eba"atu rona polítika", nia sai husi sala, nó nia la´o lalais tiha.

Enkuantu diriji ba exteriór edifísiu, hodi toma, imediatu, viatura hodi fila ba Lisboa, ne´ebé mak remata ona nian vizita iha loron Kinta-feira ba Portugal, Xanana Gusmão, ne´ebé akompaña, além de husi ninia komitiva, akompaña husi partisipante sira husi reuniaun, ne´ebé tenta"atu akalma" nó "hodi demove ninia desizaun", maibé la vale, sem hakarak atu iha lia fuan ruma husi xefi governu Timor-Leste.

Iha meza sesaun nian, além de Xanana Gusmão, iha mós ministru sira husi Edukasaun nó husi Negósius Estranjeirus timorenses (titular pasta Infraestruturas iha entre asisténsia), ba embaixadora iha país ne´e iha Lisboa nó reitór UC.

Hafoin intervensaun breve husi prezidente Associação de Estudantes Timorenses em Coimbra (AETC), Ivo Pinto, embaixadora Timor-Leste iha Portugal apela ba partisipante sira atu husu sira nia pergunta ho forma breve nó objetiva, atu nune´e bele esklarese maior kuantidade posível kestoens.

Entaun mosu ona intervensaun husi Gaspar da Costa Cabral, iha funsaun Xanana Gusmão ne´ebé abandona reuniaun, ne´ebé mak hahú tiha besik minutu lima molok, atu husik hela jeneralidade husi presentes sira "surpreendidos" nó divididos entre apoiante sira nó krítiku husi desizaun ne´e.

"Nia la espera ba atitude ne´e husi Primeiru-Ministru, ne´ebé mak harii hela ho difikuldade demokrasia iha Timor", maibé la bele iha komportamentu "anti-demokrátiku" hanesan ida ne´e, dehan ba Ajénsia Lusa Gaspar da Costa Sobral.

Gaspar da Costa Sobral "nia sala, maibé la´o ha´u hein" iha reasaun ne´e husi Xanana Gusmão, konsidera Ivo Pinto, mak "sobretudo", sente "surpreendidu nó triste tebes".

Enkontru tenke serve ba "estudante timór-oan sira iha Coimbra hodi tau sira nia kestaun nó proposta sira nó atu rona planu husi ministru Edukasaun", akresenta líder husi AETC, lamenta desfecho reuniaun.

Buat ne´e instadu husi Ajénsia Lusa, reitór husi UC, João Gabriel Silva, konsidera epizódiu "iha kestaun interna Timor-Leste", ne´ebé " la tau minimu ha´u iha kauza ba objetivu sira" husi deslokasaun Xanana Gusmão ba Coimbra.

"Relasiona bo ida ne´e ba UC, ne´ebé akontese di´ak tebes", salienta reitór, rekorda katak prinsipál objetivu husi atribuisaun, husi instituisaun ne´e, husi títulu doutor 'honoris causa'ba primeiru-ministru Timor-Leste (hanesan serimónia ne´ebé hala´o ohin dader ne´e) mak "reforsu husi relasaun" husi país ne´e ho Portugal nó husi "defeza lia portugés".

Buat ne´ebé mak tau iha kauza mak, sustenta João Gabriel Silva, "mak espasu lusófono" nó ba "universalidade lia portugés" katak, sem Timor-Leste, sei reduz "asuntu ida ne´ebé kuaze só atlântiku".

JEF

Lusa/Fim
.

Investiga Kazu Korupsaun “KAK Hetan Ameasa Liu Husi SMS”

.

Jornal Nacional Diario - Kinta, 29 Setembru 2011

Komisaun Anti Korupsaun (KAK) oras ne’e dadaun halo hela investigasaun ba kazu korupsaun 18 maibe iha rposesu investigasaun ne’e lao, ema balu ameasa KAK liu husi Short Message Service (SMS).

Komisariu Anti Korupsaun, Aderito de Jesus hato’o lia hirak ne’e ba jornalista sira hafoin hala’o kampania knar KAK nia ba autoridade local no estudante sira, Kuarta-feira Loron (28/9) iha Centro Convensaun Dili.

Komisaun ne’e hateten tan katak, maske Komisaun Anti Korupsaun ne’e hetan ameasa maibe nia parte sei la lakon esperitu atu hakilar korupsaun iha nasaun ida ne’e.

“KAK sei lahakiduk hasoru koruptor sira, portantu KAK sei halo investigasaun ba korupsaun hodi intrega ba MP atu prosesa ba Tribunal,” haklaken Komisariu Anti Korupsaun, Aderito de jesus.

Nia hatutan, investigasaun ba kazu 18, hein deit atu ba hatan iha tribunal hodi responsabliza ba haktu hahalok sira nia korupsaun ne’e.

Kazu korupsaun 18 ne’e bainhira KAK remata nia investigasaun sei haruka fila ba Ministeriu Publiku (MP) hodi prepara akuzasaun no submete ba tribunal, no koruptor sira hein para marka prezensa iha tribunal hodi deside sira nia destinu ba hahalok, halakon osan estadu ba interes privadu, halua tiha povu ne’ebe hakilar ba dezenvolvimentu.

“Ha’u koalia kona ba dadus deit, maibe ba espesifiku, kazu hau la koalia ne’e ga,’ dehan Komisariu KAK.

To’o ohin loron KAK kontinua halo kampania edukasaun prevensaun ba korupsaun ho autoridade local no eskola sira iha distritu, funsionariu sira iha Ministeriu hotu.

“Ho kampania ne’e it abele prevene korupsaun ne’ebe atu mosu, portantu hau espera katak, departementu hotu iha instituisaun Estadu bele adopta planu prevensaun de korupsaun,” esplika nia.
.

“Suspeitu Kazu Korupsaun Atinji 18”

.

Jornal Timor Post - Kinta, 29 Setembru 2011

Numeru suspeitu ne’ebe komete iha krimi korupsaun, pekulatu, abuju de poder, no falsifikasaun dokumentu kontinua aumenta iha lista investigasaun Komisaun Anti Korupsaun (KAK) nian.

Lia hirak ne’e hato’o husi Komisariu Komisaun Anti Korupsaun (KAK), Aderito de Jesus ba Jornalista sira iha Centro Convensaun Dili, Tersa Loron (27/09).

Nia haktuir, semana liu ba, Komisaun Anti Korupsaun investiga ona suspeitu nain 17 no aplika sentensa Termu Identidade Residensia (TIR) atu bele identifika loloos arguidu nia hela fatin.

Maibe iha semana ne’e, nia haklaken, KAK kontinua halo tan investigasaun ba suspeitu kasu korupsaun ida, tamba ne’e, nia esplika, kazu ne’ebe rezistu iha Tribunal hamutuk 18 ona.

“Agora dadaun ita investiga ona kazu 18, hau hanoin fulan oin mai keisa bele aumenta tan, Investigasaun agora dadaun kontinua lao hanesan prosesu normal,” Aderito informa.

Komisariu KAK hatutan tan oras ne’e dadaun ekipa investigador sira kontinua servisu maka’as hodi halo investigasaun ba keisa ne’ebe tama iha KAK.
.

“Komando PNTL Trava Rezultadu Rekrutamentu”

.

Jornal Timor Post - Kinta, 29 Setembru 2011

Komando Jeral Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) sei trava rezultadu final rekrutamentu membru Polisia foun tanba administrasaun seidauk loos.

“Rezultadu final husi rekrutamentu ne’e seidauk la’o, ita sei uza hela numeru provizoria 511, ita sei hein tempo par abele anunsia rejultadu sira ne’e kuandu administrasaun loos ona, Husi numeru 511 ne’e ita sei redus ba 250 maka sei kompete iha terinamentu,” Segundo komandante PNTL Afonso de jesus ba Timor Post iha nia servisu fatin iha Kinta-feira loron (28/9).

Nia esplika labele ansi tamba kuandu ansi ita haruka ema ba atu halo saida, portantu, tuir Afonso, tenki prepara kondisoens (lojistika) halo didiak ba sira ne’ebe atu hetan formasaun iha Rairobo (Maliana).

Koalia kona ba presentazen feto ne’ebe kompete iha rekrutamentu ne’e, nia informa, feto ninia presentazen iha deit pursentu 10 (10%) tamba iha distritu balun kuaze feto barak mak la liu iha kompitisaun.

“Maibe, hau fiar katak, sira ne’ebe mak hatene ona kompitisaun iha tinan ida ne’e, sira sei la hakfodak iha tinan oin mai,” Afonso Sublinha.
.

“Governu Seidauk Selu Dividas 100 Miloens”

.

Jornal Timor Post - Kinta, 29 Setembru 2011

Governu seidauk selu emprezariu nasional nia divida (tusan) hamutuk U$100 ital miloens maske projeitu remata ona.

“Agora daudauk projeitu sira ne’ebe mak fahe tiha ona la tuir prosesu aprivizionamentu, dividas deit sentu ital mileons ($100 ital miloens),” deputadu Inacio Moreira tenik.

Vise Presidente Komisaun G Parlamentu Nasional trata asuntu Infra-estrutura no Ekipamentu Sosial deklara asuntu ne’e iha plenaria, Tersa horsehik, relasiona ho emprezariu barak ne’ebe durante ne’e seidauk simu osan husi Projetu eletrisidade ne’ebe la’o dadauk ona iha teritoriu Timor laran tomak.

Nia hatutan, iha emprezariu barak ne’ebe aprezenta mos dividas Governu nian ne’ebe seidauk selu husi tinan 2010 nia ne’ebe hamutuk sessenta miloens.

“Dividas kona-ba projetu eletrisidade ne’ebe la’o dadauk ona ne’e barak mak seidauk selu, relatoriu ikus ne’ebe mak ami hetan husi emprezariu lubuk ida ne’ebe mai halo keixa iha ne’e, provolta 100 miloens, maibe, ami buka fali informasaun liu husi fiskalizasaun orsamentu katak loloos ne’e projetu iha tinan 2010 ne’e purvolta sesenta miloens,” deputadu Bancada FRETILIN ne’e informa.

Inacio hateten, imprezariu sira dadauk ne’e, ulun moras tamba osan ne’ebe sira iha asai hotu ba halo projetu, maibe governu la halo pagamentu.

“Osan ba ida ne’e, laiha duni tamba governu la mai aprezenta orsamentu ruma atu halo ba instalasoens hirak ne’e, ida ne’e mak problema,” nia esklarese.

Nia husu ba imprezariu sira ne’ebe halo rpojeitu remata ona ne’e, tenki ezizi nafatin ba governu atu toma responsablidade ba dividas ne’ebe seidauk selu.

“Hau husu ba emprejariu sira, atu ezizi nafatin ba governu, tenki haree ona atu buka dalan para responsabliza ida ne’e hosi bele fo pagamentu ba dividas hirak ne’e,” Inacio Sujere.
.

Lei Rai Aprovadu “Governu Trava Abilio Araujo Okupa Rai Estadu”

.

Jornal INDEPENDENTE - Kinta, 29 Setembru 2011

Parlamentu Nasional horsehik konsege aprova lei konaba rai nia iha jeneralidade enkuantu Governu liu husi Ministeriu Justisa trava inisiativa atual Presidente Partidu Nasionalista Timor (PNT) Abilio Araujo atu halo nia rezidensia iha area Tibar tasi tolu, tanba konsidera rai refere pertensia ba estadu nian.

Antes aprova lei refere iha Parlamentu Nasional deputadu sira kritika no kestiaona maka’s ba problema rai iha teritoriu tomak ne’ebe dala barak povu kiik sai vitima ba nia rai rasik.

Maske iha kritika malu maka’as entre membru parlamentu nasional no governu liu husi Ministeriu justisa maibe to’o ikus konsege aprova lei refere iha jeneralidade.

Hatan ba preokupasaun sira ne’e, Ministra Justusa Lucia Lobato hatete parselu rejistadu ne’e laos liu rai oan sira ke ema ne’ebe iha poder deit maka rejista maibe povu kiik mos rejista.

Nia dehan, bainhira husi ekipa Ministeriu Justisa halo levantamentu dadus iha baze sei halo mos enkontru ho komintariu iha suku idaidak antes analiza no produs lei.

MJ Lucia informa husi lei hirak mak iha kontinua fo direitu ba komunidade sira atu reklama sira nia direitu hafoin tetu fali tuir lei.

Kona ba rai iha parte Tibar nian, Lucia dehan nia rasik, liu husi departamentu kadatrais hodi hapara konstrusaun ne’eb atu halo kuaze hectares 16.

“Sr. Abilio halo rekursu mai hau nu’udar Ministra Justica hodi aprezenta faktus katak, rai ne’e populasaun mak fo ba nia, maibe desijaun hikus mak la fo ba nia, tenki regulariza husi estadu tanba rai ne’eba ne’e estadu nian,” deklara Lucia.
.

Salsinha: Maijen Taur Merese Ukun Povu “Eziji Klarifika Estatutu Petisionariu”

.

Jornal INDEPENDENTE - Kinta, 29 Setembru 2011

Eis Prota Voz Petisionariu,Gastao Salsinha hateten, komodante F-FDTL Maijor Jeneral Taur matan Ruak merese atu sai Prezidente Republika Timor-Leste, tanba Taur nudar figura ida ne’ebe iha neutralidade.

Salsinha konsidera Maijen Taur nuudar ema ida ne’ebe hakuak ema hotu, hanesan buat ne’ebe nia hatudu ona durante tinan hirak nia laran iha F-FDTL.

Nia dehan, diskriminasaun ne’ebe petisionariu levanta bainhira sai husi kuartel jeral F-FDTL la indika ba ema ruma, maibe pesoal balun iha F-FDTL.

“Ami nia ezizensia uluk nu’udar petisionariu ba lideransa F-FDTL kona ba diskriminasaun ne’ebe akontese iha F-FDTL, ne’e ami so’e de’it, la indika ba ema ida maibe ba oknum balun, mais hau bele dehan, Taur sempre akoak soladau tomak,” dehan salsinha ba INDEPENDENTE liu husi Telemovel horseik.

Maske nune’e, eis porta vos ne’e dehan, nia seidauk bele deklara fo apoiu ba Taur nia kandidatura, tanba to’o oin loron nia estatutu sei nafatin nuudar militar ka sivil seidauk klaru.

Salsinha ahtutan, maske Taur iha kapasidade atu sai Prezidente Republika, maibe tuir nia katak, diak liu tempo agora Taur nafatin iha vida military (F-FDTL).

Eis Porta vos ne’e mos dehan, bainhira sira sai husi prijaun laiha lideransa ruma mak hasoru sira atu fo netik lia fuan ruma.

“Ami konsege hasoru Primeiru Ministru Xanana Gusmao hodi komprementa de’it katak ami sai ona husi prijaun, maibe (PM xanana) la koalia klaru ami nia estatutu,” nia lamenta.

Salsinha dehan, estadu presija resolve lalais sira nia estatutu atu nune’e sir abele halao sira nia vida hanesan sidadaun sira seluk.

“Petisionariu sira ne’ebe simu subsidiu balun hamutuk hela hodi ami ezisti mos la iha klarifikasaun husi estadu,” katak nia.
.

Lamentasaun Traballador “Lei Fraku, Traballador Timor-oan ‘Atan’ Ba Patraun”

.

Jornal INDEPENDENTE - Kinta, 29 Setembru 2011

Governu no Organizasaun Naun Govermental esforsu hela atu defende direitu no hasa’e dignidade traballador Timor-oan sira, maibe realidade ita terenu, direitu Traballador Timor oan kontinua hetan violasaun.

Tamba atu hetan lukru boot dala barak patraun sira hanehan no obriga traballador sira hodi servisu liu horas.

Tuir regulamentu ne’ebe mak Governu hasai salariu minimu ba traballador sira hetan maka US$80 kada fulan, maibe servisu iha restaurante kiik iha kapital Dili traballador sira hetan deit US$ 40 ho oras servisu husi tuku 06:00 dader OTL to’o tuku 21:00 kalan Otl.

Traballador Timor-Oan, Martinha Gama ne’ebe tinan barak ona servisu iha restaurante (Rumah Makan) iha kapital Dili hatete, maske governu koalia beibeik ona konaba protesaun diretu traballador atu servisu ho dignu, maibe to’o agora seidauk iha lei di’ak ne’ebe implementa atu bele fo vantazen ba traballador Timor-oan sira.

“Ami tama servisu komesa tuku 06:00 dadersan to’o fali kalan tuku 9:00, maibe gaji kada fulan ami balun hetan U$40, balun U$50, la tuir estandarte ne’ebe iha,” tenik nia, iha fatuhada horsehik.

Ne’e duni nia husu ba Governu tenki kria regulamentu ida hodi fo benefisiu ba sira, se lae sira servisu la tuir oras no salariu la tuir estandarte.

“Ami servisu nunka deskansa komesa segunda to’o fali domingu,” tenik nia ho triste.

Nune’e Juliana Soares, traballadores restaurante iha Kolmera hateten, Governu tenki kria regulamentu hodi regula patraun no trabalador sira, atu nune’e, parte rua ne’e bele hetan benefisiu hanesan.

“Ami servisu hanesan atan, maibe salariu la tuir ami nia servisu, tanba ne’e, Governu tenke haree lalais asuntu ne’e no tun dereitamente warung kiik sira ne’e hodi husu kondisaun trballador sira nian,” dehan nia ho tristeza.
.

Fahe Projetu Liu Husi SMS “Oscar Lima: CCI-TL Konsidera Grave”

.

Jornal Nacional Diario - Kinta, 29 Setembru 2011

Camara Comersio no Industria Timor Leste (CCI-TL) hakfodak tebes ho deklarasaun membru Parlamentu Nasional husi Bancada FRETILIN, Inacio Moreira, ne’ebe aprezenta iha Plenaria kona ba Politika fahe Projeitu liu husi Short Message Service (SMS).

Iha Lpenaria, Tersa-Feira Loron (27/9), deputadu Inacio aprezenta SMS husi emprezariu internasional (Indonesia) naran Wekdoyo ne’ebe lori Francisco Kalbuadi Lay nia naran haruka SMS ba Sekretariu Estadu Eletrisidade, Agua no Urbanizasaun (SEEAU), Januario Pereira dehan, sira hasoru malu ona ho Mr. Wong husi Kompanhia CNI (China Nuclear Industry) katak, Projetu eletrisidade Liquica, maliana, ho Suai pronto ona atu hala’o, hein deit Wekdoyo sira halo survei no hato’o proposta orsamentu.

Francisco Kalbuady Lay, nudar Prezidente Consellu Politika Nacional (CPN) no Conselu Dirasaun Nacional (CDN) Partidu CNRT, Kalbuady mos maun rasik husi Ministru Infra-estrutura Pedro Lay.

To’o horseik, seidauk hetan konfirmasaun husi Kalbuady kona ba nia naran ne’ebe sita iha SMS ne’e, tamba nia (Kalbuadi) sei halao vizita iha rai liur.

Vise Prezidente CCI-TL ba asuntu Infra-estrutura, Oscar Lima reforsa katak, tuir lolos aktu ida ne’e la bele akontese, sa tan, fahe projetu liu husi SMS deit, tamba ne’e, tenki iha investigasaun profundu hodi hetan lia los.

“Hau espera katak, Sekretariu Estadu Januario Pereira sei la monu ba tentasaun aat ne’e, tamba, projetu eletrisidade ne’e fo valor diak tebes ba veteranus sira,” hateten Oscar Lima ba Jornalista sira iha nia servisu fatin, Comoro, dili, Kuarta, loron (28/09).

Oscar hateten, projetu eletrisidade maioria parte veteranus sira mak hetan, inklui nia mos hetan hotu tanba ne’e, nia suzere atu halo estudu klean ba SMS hodi justifika lia los.

“Kuandu Bapa ida mak simu fali projetu eletricidade ne’e, hau hanoin diak liu fob a veteranus, tamba veteranus sira mos barak mak seidauk simu, problema veteranus iha Timor ne’e barak tebe-tebes, no hau espera katak buat ne’e la monu ba ema seluk maibe bele monu ba veteranus sira nia liman nafatin,” hateten Oscar Lima.

Diretor Monte Veado & Gunung Kijang ne’e realsa katak, nudar emprezariu Timor oan ema hotu iha diretu atu hetan projetu, maibe tenki liu husi jalur legal.

“Se ita fahe ba ema atus ida mak hetan projetu sira ne’e ba Timor oan, pelumenus uma atus ida mak iha Timor mak sei diak, se ema rihun ida, ema rihun ida ne’e mak sei hetan benefisiu, tamba ne’e hau hakarak hatete, labele fo benefisiu deit ba ema rai liur, hodi osan sira ne’e ba hotu rai liur,” afirma Oscar Lima.
.

UPF Falta Radio Komunikasaun “Longuinhos: Falta Ekipamentu Ba PNTL La’os Buat Foun”

.

Notisia husi TVTL - Iha Kuarta Kalan, 28 Setenbru 2011

Polisia Unidade Fronteira hasoru difikuldade kona ba radio komunikasaun atu fasilita sira nia servisu.

Membru Polisisa husi Unidade UPF, huis Postu Sakato durante ne’e hasoru difikuldade ba Radio Komunikasaun tamba haree ba area de operasaun iha distansia ne’ebe dok, hodi kobre, iha area refere.

Tuir membru UPF ne’ebe hala’o kna’ar iha Postu Sakato katak, problema ne’e maske sira infrenta kleur ona maibe to’o oras ne’e seidauk hetan solusaun, fasilidade ne’ebe durante ne’e apoiu sira nia servisu iha deit Motor ho Marka Mega Pro ida, ho membrus ne’ebe halao kna’ar iha postu refere hamutuk nain hitu, ne’ebe durante esforsu atu hala’o sira nia kna’ar tuir orden ne’ebe hatun husi komando, durante ne’e mebrus UPF iha Sakato sempre halao patroli ho Tentara Indonesia, no durante ne’e bele nota katak senti iha relasaun diak entre parte rua.

Hatan ba kestaun ne’ebe Komodante PNTL Longinhos Monterio hatan katak, Problema ba Kilat, Radio Komunikasaun, Transporte ne’e la’os problema foun, kestaun ida ne’e hato’o husi Longinhos Monteiro, Tersa-feira ne’e Loron (27/9), relasiona ho membrus Polisia sira hasoru, hanesan kondisaun Kilat ba UPF ne’ebe la dun diak.

“Ne’e la’os buat foun ida, hau foti ida ne’e kleur ona, hau la kohi atu komenta ida ne’e, agora ema mai tamba ida ne’e, tamba ona iha aktividades komando ninia, sei depois halo nusa mak defende argumentu parante Governu, e buat sira ne’e hotu relasiona ho orsamentu.

Aliende kondisaun kilat, polisis husi unidade ida ne’e mos sei infrenta ba ekipamentus hanesan Radio komunikasaun, trasporte hodi apoiu sira nia servisu, problema ne’ebe membrus hasoru sai preokupasaun ba komando PNTL ne’ebe informa ona ba orgaun ne’ebe kompotente maibe to’o oras ne’e la iha rejultadu.
Falta ekipamentu ba PNTL bele impede servisu Polisisa nian, liu-liu hasoru festa demokrasia iha tinan 2012.
.

Deputadu Bancada PSD, Mario Carrascalao “Gasta Osan Bot Maibe La koresponde ba Infraestrutura, Estrada Timor Tomak aat Hotu”

.

Notisia husi TVTL - Iha Kuarta Kalan, 28 Setenbru 2011

Deputadu husi Bancada PSD, Mario Carrascalao hateten tinan-tinan Parlamentu Nasional aprova orsamentu ne’ebe bot maibe projetu fiziku la iha progresu.

Deputadu Parlamentu Nasional Mario Viegas carrascalao informa asuntu ne’e, hafoin partisipa iha programa intervista inkluzivu iha Kaikoli, Dili, tuir Mario Carrascalao katak, tinan-tinan Parlamentu Nasional aprova osanmentu do estadu ne’ebe aumenta ba beibeik, maibe rejultadu dezenvolvimentu fiziku iha rai laran la dun hatudu rejultadu ne’ebe diak.

“Hau haree gasta osan ne’ebe barak maibe iha infraestrutura fiziku ne’e la dun koresponde, ita haree ezemplo bot ida mak estrada, osan gasta bar-barak maibe estrada Timor tomak ne’e at hotu, la iha estrada ida ke hatete katak hadia, ne’eduni mak kazaves fiskalizasaun mak la dun diak karik? Jestaun ita nia osan ne’e mak la dun los karik? Administrasaun ne’e la dun los karik? Tenki husi duni responsablidade, ita la bele hatete katak presigisaun ba ida ne’e ka ida ne’eba? Mais osan ne’e husi estadu nian, aprova osan ba Ministeriu atu kaer, tenki toma responsablidade, gasta osan ne’e halo nua? Se ba estrada, estrada ne’ebe mak ita bot halo,” dehan Mario Carrascalao.

Mario Carrascalao mos husu ba Governu atu aprezenta relatoriu ezekusaun orsamentu tinan kotuk ho detailadu, antes halo diskusaun orsamentu foun.
.

Deputadu Bancada FRETILIN, Francisco Branco La Menta Rezidensia Joao Carrascalao Abandonado

.

Notisia husi TVTL - Iha Kuarta Kalan, 28 Setenbru 2011

Lucia Lobatu: Embaixador Hetan Presaun Husi Nain Ulun balun

Deputadu Bancada FRETILIN Francisco Branco husu responsablidade ba Governu, relasiona ho eis rezidensia Joao Carrascalao, ne’ebe hetan abandonado no hetan estragus husi ema deskoinesidu.

Ezizensia hirak ne’e hato’o husi Deputadu Bancada FRETILIN Francisco Branco iha Kuarta-Feira nee, loron (17/9) iha uma fukun Parlamentu Nasional, relasiona ho rezidensia Joao Carrascalao ne’ebe oras ne’e abandonado no hetan estraga husi ema deskoinesidu iha Suku Kampun Alor, Dili,

Deputadu Bancada FRETILIN ne’e konsidera desizaun Ministeriu Justisa liu husi dirasaun Terras e Propriodades hodi hasai obrigatorio Joao Carrascalao sedu liu tamba sein tau seguransa iha fatin refere hodi hamosu estragus.

“Hau hanoin loloos diak liu ita husik nafatin, Sr. Joao Carrascalao hela ne’eba hodi konserva uma ne’e, kuandu to’o ona iha momentu propriu katak, uma ne’e ita sei aproveita duni entaun mak foin ita halo desizaun administrativu, maibe tamba ita ansi hodi halo hasai lalais Sr. Joao Carrascalao, entaun ita la prepara didiak, hikus mai uma ne’e ema bandalizmu sobu tia uma ne’e, aban bain rua estadu tenki asai fali osan hodi hadia entermus de gastus de estadu nia osan, ne’e la diak,” dehan Francisco Branco.

Hatan ba ezizensia refere, Ministra Justisa Lucia Lobatu hafoin partisipa iha diskusaun ba proposta de rezime titularidade de bens e moves lei de terra rekoinese ida ne’e, erro Ministeriu da Justisa nia duni, maibe nia (Lucia) fo kulpa ba embaixador CPLP iha Timor-Leste, tamba tuir Lucia katak, bazeia ba kalendariu ne’ebe iha, tuir loloos uma ne’e intrega iha fulan Jullu ba embaixador refere.

“Hau ba Portugal, kuandu hau ba vizita Portugal iha fulan Maiu, sira mak konkorda malu atu intrega fatin ne’e iha fulan Jullu, hau hakfodak tamba embaixador to’o mai iha Timor-Leste, nia fila tia ba Portugal e nia la hasoru hau, hodi hau atu halo nusa mak emove fatin ne’eba, portantu hau rona rumoris, maibe ne’e rumoris, Timor moris ho rumoris mak barak, mais hau hanoin balun bele los e balun mos lae, tuir rumores hateten dehan katak, embaixador la kohi ba hasoru hau tamba iha presaun husi nain ulun balun atu labele simu fatin ne’eba hodi halo sede ba CPLP,” dehan Lucia Lobatu.

Antes ne’e desizaun Ministeriu Justica liu husi terras no Propriedade hasai obrigatoriu familia Joaoa carrascalao iha rezidensia refere tamba konsidera fatin ne’e hanesan propriedade do estadu. 
.