Sábado, 30 de Julho de 2011

AMP NEE AMI IHA MAUBISSE DEHAN ASU BOSOKTEN DEIT! ^ _ ^

.

Anónimo ^_ ^ deixou um comentário em, "Enkontro Focal Point: Dili, Aileu, Liquisa & Ermera"

Problema mak nee bibi sira iha AMP namek ba namek mai konaba krescimento digitus rua maibe iha realidade hakfoti ba Amo Martinho Gusmao nia liafuan, povo moris iha fahi luhan nafatin.

Infraestrutura hanesan tiha manu rade nia dalan te fatin, liu-liu eletricidade hanesan katuas Mautoke iha uma lulik Kamea dehan buan les kidun ho ahi lakan mate lakan mate maibe Ajanu regador maka makaas deit.

Agrikultura fali maka hanesan haktuir ferik Builale povo kuda governu te buradu husi ibun dehan atu sosa maibe realidade ba fase ibun maute nee iha railiur hodi sosa produtos agrikultura husi liur lori povo nia naran maibe povo susar tebes atu hetan netik fos karon ida ho presu baratu tuir sistema subsidiu nian.

Entaun nia rezultadu maka krescimento nee serve atu habokur nafatin ema seluk husi no iha railiur maibe ema timor oan sira moris nafatin hanesan kiak iha nasaun ida ho osan ema riku nian.

Ida nee deit bele sai sasukat ida katak imi nia dados estastistikos konaba krescimento ekonomico nee hanesan malae sira fuma ganja husi ibun no hosun rame rame nia suhar husi kidun depois imi iha AMP horon rame rame to'o lanu imi, hodi nunee hananu regae dois digitos..dois digitos. ^_^

Iha realidade imi sira iha AMP lahatene katak ema habeik no imi rasik habeik an hodi la hare ba realidade ekonomiko iha railaran nebe kiak no mukit sei nafatin no at liu tan tamba demografia populasional mos sae dadaun.

Inflasaun hakoi dadaun ona nasaun nia kbiit ka kapasidade atu sosa bens ekonomikos, tau tan ho infraestrutura laiha kualidade no iha degradasaun total entaun krescimento ekonomiko ida imi hananu nee hanesan deit baku tambor lian maka makaas deit maibe tambor mamuk hela.

Rezumu karik dehan katak AMP gasta osan biliaun ba biliaun hodi dezenvolvimentu nia naran maibe osan nia valor la koresponde ba realidade no faktu degradasaun total iha railaran iha sektor hotu hotu. Katak la merese tan atu ita bolu ho naran dezenvolvimentu!

Eleisaun AMP sei mout no CNRT...hmmm hamos mata ten, fasi kidun ho ain ba toba ka lao lakon tiha deit! ^_^

AMP nee ami iha Maubisse dehan ASU MESAK BOSOKTEN deit!
.

Enkontro Focal Point: Dili, Aileu, Liquisa & Ermera.

.

Husi - JOÃOZITO VIANA

Membro Focal Point Luta Hamutuk, hanesan ajente transformasaun sosial sira ne'ebe mai husi distrito to'o sucos, servisu voluntariamente, nomos sai hanesan rede nivel komunidade hodi tau matan, rona lian povu nomos ibun povu nian ba kualker dezenvolvimentu, infrastruktura iha areia rurais.

Focal point Luta Hamutuk to'o ona distrito 13 iha territoriu tomak, tanba ne'e mak Luta Hamutuk halo enkontru rotativu no reguler ba distrito balun deit depois ba seluk tan.

Ho hanoin katak, diskusaun bele efeitivu liu tan nomos bele buka meus hamutuk. Iha enkontru kada fulan tolu-tolu ida ne'e, hodi halo avaliasaun ba servisu ne'ebe mak membro Focal Point sira hala'o iha sira ninia distrito ida-idak; identifika obstakulu no dezafiu sira; halo plano hamutuk; halo estratejia; konsolida ideias no asaun nomos efektiva diak liu tan komunikasaun entre focal point sira ho Luta Hamutuk.

Prosesu ne'e bele hakma'an liu tan prosesu advokasia iha nivel distrito to'o Dili, ajuda mekanismu complain. Hodi nune'e, nudar parte ida husi sosiedade Timor Leste bele ajuda liu tan ba kontribuisaun ba iha prosesu dezenvolvimentu nasional.

Hare'e esperitu focal point ne'ebe mak maka'as no dezafiu ne'ebe sira hasoru, hakbi'it tan Luta Hamutuk hodi luta no komitmen nafatin ba justisa ekonomia ba ema hotu.

Dalan leut ba libertasaun do povu hamurak ami mehi, maske anin tasi baku ami matan, no aitarak tuan sona ami ain.Maibe ami fiar nafatin katak, povu rai ne'e sei hetan nia mehi ba prospriedade. Ho hamutuk ita sei bele, maske ita lahatene to'o bainhira los Timor-oan sai husi mukit-kiak, ignoransia nomos obskurantisimu.Fiar nafatin ba no maske halo buat ki'ik maibe povu rai ne'e sei manan buat bo'ot (justisa ekonomia ba ema hotu), katak Mericio Akara Direitor Luta Hamutuk. 

Obrigado wain,  e a  A Luta Continua  companheiro e companheiras.
.

Kampanya Eleisaun Direta FRETILIN halo ohin iha Manufahi no Laclubar .



AB - 30 de julho de 2011

Kampanya ba Eleisaun Direta Lideransa FRETILIN nian halo ohin iha Manufahi ho Kandidatu ba Prezidente FRETILIN Lu-Olo.iha Manututo Laclubar ho Kandidatu ba Sekretariu Jeral FRETILIN, Mari Alkatiri.

Maske pakote uniku kandidatura ba eleisaun direta FRETILIN nian, militantes FRETILIN presija vota nafatin iha loron 20 Agosto 2011 hodi fo fiar ba kandidatu nain rua,  nebe hein votus nee liu 90% husi total militantes 150 mill militantes inskreve ona no iha diretu voto iha eleisaun direta FRETILIN nian.
 .

Sexta-feira, 29 de Julho de 2011

Kazu Vice PM Sei Iha Prosesu

.

Josefa Parada - Sesta, 29 Julhu 2011 - Suara Timor Lorosae

DILI- Defensoria Sergio Hornai hateten kazu Vice PM Jose Luis Guteres, oras nee sei prosesu hela Tribunal, maske tempo nebe Justisa fo liu ona.

“Maibe ita hotu hein deit, tamba kazu nee tama kelur ona iha Tribunal Rekursu no proseu nee sei kontinu lao hela,” dehan Defensor nee ba STL Sesta(29/07) iha Centro Formasaun Juridiku Caicoli Dili.

Tuir Defensoria Jeral nee katak, desizaun nee iha ona Tribunal Rekursu, hein Desizaun hosi Prezidente Tribunal ho Juis nebe suplema ba iha Tribunal Rekursu, tan nee laiha artigu ida maka hateten katak Juis tenke deside kaju nee iha loron 15 nia laran.

Nunee mos Ofisial Tribunal Rekursu, Jose Simoens hatutan katak kazu Vice PM nian nee tama ona iha Tribunal Rekursu iha fulan kotuk, no kazu nee agora dadauk iha ona Prezidente TR nia liman. Informasaun Kompletu iha STL Jornal no STL web, edisaun Sabado (29/7). Madalena Horta
.

Metade Populasaun Timor Leste Sei Dezempregadu

.

Husi:Gaudencio Figueredo - Jornal INDEPEDENTE - Sesta-feira 29 Julhu 2011

Dili- Dezempregu iha Timor Leste seidauk hatudu sinal positivu ruma, tamba tuir relatoriu husi Sekretriu Estadu Formasaun Profesional no Empregu, joven ne’ebe tama kategoria dezempregu atinji prosentu hat nolu resin tolu.

Numeru ne’ebe mak SEFOPE hasai ne’e la inklui sira ne’ebe ho idade bo’ot no empregu vulneravel ne’ebe mak no numeru porsentu hat nolu (40 %). Tamba ne’e kalkula ba mai, numeru dezempregu iha nasaun ne’e bele liu metade husi total populasaun Timor Leste ne’ebe tama kategoria empregadu. Dehan Secretariu Estadu Formasaun Profesional Bendito Freitas iha Hotel Timor horseik.

Nune’e tuir nia, kategoria Dezempregu Nasional tuir relatoriu peskiza laboral iha porsentu tres virgula seis (3, 6%). Maibe seidauk determina empregu vulneravel ka ema ne’ebe la iha servisu sustentável kuaze ema porsentu hat nolu (40%). Governu rasik konsidera katak, dezempregu ne’e resposabilidade bo’ot ba sira nian. Tamba ne’e oras ne’e dau-daun Governu halo hela intervensaun sira seluk hodi hamenus dezempregu iha rai laran.

Esforsu saida mak Governu halo dau-daun ne’e atu hasa’e kapasidade joven sira nian atu bele halo kompetisaun iha Mercado servisu nian. “Governu iha responsabilidade, maibe la’os Governu mak autor uniku, papel tomak setor publiku, privado emprejariu no investementu estrangeiru mos iha impaktu ba kriasaun tempu trabalhu” Dehan Benditu.

Programa seluk mak SEFOPE hala’o, ona mak koperasaun bilateral ba Korea Sul. To’o agora iha ona trabalhador besik rihun ne’en mak servisu iha Korea Sul iha area peska, agrukultura no fabrika. Nune’e koperasaun ho Australia liu husi kolejiu maritima Timor fo ona servisu ba ema Timor oan nain sanolu resin lima.
.

Laifese Enzinaria Kontinua Kaer Portu Naval - Julio: " MF Diak Liu Taka Ibun”

.

Jornal Timor Post - Sesta, 29 Julhu 2011

Dili-Konstrusaun Portu Naval nebe kaer husi Kompanhia Lifese Engenaria hahu hetan fila fali dalan liu husi asina kontratu foun ne’ebe Ministru Defeza Seguransa rasik halo ho kompaña refere, ne’eduni SED husu ba Ministra Finansas mos atu labele koalia kuandu la kumpriende kona ba lei aprovizionamentu.

“Ministru Defeza Seguransa asina tiha ona kontratu ho kompania Lifese Enginaria iha semana rua liu ba no deside ona konstrusaun ba Portu Naval Hera kompania Lifese Engenaria mak kontinua kaer nafatin,” sekretariu Estado defeza seguransa Julio Thomas Pinto hateten, iha ninia serviu fatin, tersa (26/07).

Nia husu para Ministeriu relevante sira hanesan Finansas, Infraestrutura, Azensia Dezenvolvimentu Nasional bele kopera hamutuk para konstrusaun ne’e bele la’o diak.

Tamba Projeto Manajer la’os hanesan Ministra Finansas koalia ne’e laloos, nia la kompriende konaba lei aprovizionamentu entaun lalika koalia tanba projeto manajer ne’e tuir lei tenke mai husi AND para bele halo kontrola.

Ne’edun kontratu ne’ebe mak iha ona prepara husi Asesor Efy husi Ministeriu Finansas maka prepara dokumentus hirak ne’e no direitamente haruka ba iha Ministru Defeza Seguransa mak asina.

Ho ida ne’e Projeitu ida ne’e estadu sei nomeia Project Manager ida nebe mai husi Azensia Developmentu Nasional (ADN), par abele tau matan ba projecto ne’e to’o remata.

Nia hatutan, prosesu pagamentu tenki lao nafatin para kompanha ne’e bele hetan benefisiu tuir kontratu ne’ebe iha ona.

Portantu reprejenta kompanha refere husi Australia nain rua mai koalia ona ho hau hamutuk ho Maijor Jeky no Diretor Faustino para oinsa sira bele kontinua ona konstrusaun ida ne’e.

“Hau koalia ba sira katak, projeitu ida ne’e importante ba komponente naval, tanba ro sira ne’ebe mak para hela iha ne’eba sei utilize hela portu refere,” hatutan SED.

Nia hatutan liu tan katak Komponente Naval sei aumenta tan ro rua husi Korea, ne’e duni se bele projeitu ba Porto naval ne’e mos se bele aselera lalais. (tom)
.

PR Horta: Preokupa ho Edukasaun: “Governu Mak Tenke Hasae Kualidade Edukasaun Iha TL”

.

Jornal Nacional Diário - Sesta, 29 Julhu 2011

Dili-Presidente da Repúblika José Ramos Horta hateten, ba oin nia hakarak hare Governu tenke hasae kualidade edukasaun ba estudante sira iha Timor-Leste, tanba sira mak future nasaun ne’e nian.

“Sira mak futuru nasaun, se ita la fo kondisaun didiak ba labarik sira hanesan, kondisaun hahan, bee mos, kualidade edukasaun, oinsa maka sira bele to’o iha Universidade ho kualidade,” deklara PR Horta, iha Centro Convencão de Dili, Kinta (28/7), bainhira partisipa
Universidade Nasional Timor-Leste (UNTL), lansa Programa Post Graduasaun Doutoramentu Ho Mastradu.

Nia dehan, Governu mak tenke seriu rejolve problema edukasaun iha rai laran, nune’e bele produs kualidade studante ne’ebe kapas.

“Hau hatene to’o agora Orsamentu do estado ba Edukasaun tinan ida ne’e kiik, hau preokupadu liu ho merenda eskolar ho Ensino Alimentar, bee mos, haris fatin ba labarik sira iha Timor-Leste tomak,” dehan tan PR Horta.

Horta dehan, loloos Governu mak hanesan Xave Principal hodi dudu edukasaun ba oin, no Governu labele husu deskulpa oi-oin para la tau orsamentu ne’ebe mak iha setor Edukasaun.

Nia dehan, Inisiativa husi UNTL ba lansamentu Post Graduasaun ne’e importante no diak tebes, hatudu Professor Universitariu sira noa reitor sira nia kbiit, sira nia ambisaun no mehi.

“Hau espera katak, Governu sei tau orsamentu boot ba ida ne’e, maibe kuandu haree kualidade iha Ensinu Primaria nian iha Timor-Leste tomak hau preokopado tebes,” deklara PR Horta.

“Labarik sira bainhira to’o SMA sira fraku ona, to’o Universidade susar tebes, depois ita fo kulpa, kritika ka hateten estudante sira, iha uma bee mos la iha, han aifarina loro-loron, Biblioteka laiha,
ne’e duni kuandu sira nia notas la diak ita tenke kompriende,” tenik PR Horta iha okaziaun ne’e. cru
.

Kampanha FRETILIN ba Eleisaun direta - Alkatiri: Xanana Sei Sai Politiku, Hau La Husik Politiku

.

Husi : Manuel da Silva - Jornal INDEPEDENTE - Sesta-feira 29 Julhu 2011

Aileu- Pakote Mari ALkatiri ho Fransisco Guterres Lu-Olo hahu ona primeira kampanha ba eleisaun direta ba Partido FRETILIN nian, ne’ebe sei hala’o iha loron rua nolu fulan Agustu tinan rihun rua sanolu resin ida.

Primeira kampanha hala’o iha Distritu Aileu iha kinta loron rua nolu resin walu fulan Julhu horseik. Militante FRETILIN iha distrito ne’ebe refere fo nafatin ba lideransa nain rua ne’e (Lu-Olo no Mari Alkatiri) atu lidera partido ne’ebe halo istoria ba rai Timor ne’e,
durante periodu lima oin mai.

Mari Alkatiri iha nia intervensaun promete ba nia militantes no simpatezante sira iha Distrito Aileu katak, iha tempu besik FRETILIN sei hari’i monumentu quinze de Agustu (15 Agustu), iha Aiseremou, tamba Alkatiri konsidera Distritu Aileu ou Suco Aiseremou mak marka istoria FRETILIN ba luta Indepedensia iha Timor Leste.

Candidatu ba Secretariu Jeral Partido FRETILIN ne’e mos hateten tan katak povu persija FRETILIN atu liberta sira husi mukit, tamba realidade Governu AMP hasai osan barak ona maibe povu mukit nafatin.

Nia dehan tan eleisaun direita ba lideransa Partido FRETILIN iha fulan Agustu mai ne’e, maske pakote uniku maibe hatudu democrasia iha duni FRETILIN no FRETILIN mak hanorin demokrasia iha Timor Leste.

Ho sira nia pakote uniku, Alkatiri dehan la’os sira nain rua mak lakohi fo kadeira ba jerasaun foun atu lidera partidu FRETILIN, maibe FRETILIN sei presija sira nain rua.

Eis Primeiru Ministru ba Primeiru Governu Konstitusinal ne’e mos hateten katak nia parte sei la husik politiku wainhira lideransa antigu balu sei nafatin nu’udar politiku.

“Enkuanto Xanana no Ramos Horta sei nafatin politiku hau sei nafatin ho FRETILIN” Dehan ALkatiri.

Iha tempu hanesan Camarada Mari Alkatiri hateten mos katak, bainhira sira nain rua( Lu-Olo no Alkatiri) manan iha eleisaun partido nian ne’e, sei fo sinal positivu atu FRETILIN ukun fila fali rai ida ne’e, no mos atu hadia’a buat balu ne’ebe mak naksalak iha Governu atual ne’e.

Entertantu Fransisco Guterres Lu-Olo ne’ebe hanesan mos Condidatu Presidenti Partido FRETILIN hateten katak desde funu iha Ailaran nia la husi FRETILIN, tamba ema barak mak soe nia isin no ruin ba partido FRETILIN.

“Hau simu FRETILIN bainhira maluk barak se’es husi FRETILIN atu lidera FALINTIL, kasu hela FRETILIN iha hau nia liman, hau simu tamba FRETILIN ne’e ema nia ran no ema nia ruin” Dehan Lu-Olo.

Tamba ne’e mak Lu-Olo dehan sira nain rua Mari Alkatiri Rekandidatu ba Presidenti no Secretariu Jeral Partido FRETILIN nian, atu depende democrasia lolos ba povu hodi hetan Justisa Sosial.

Ho kandidatura ne’e, Lu-Olo dehan sira nain rua Mari iha dever atu prepara jerasaun foun FRETILIN atu bele lidera FRETILIN iha tempu oin mai. “Ami nia kompremisiu atu joventude iha estrutura nia laran atu aban bainrua lidera FRETILIN no Nasaun, bainhira ita nia abut metin sira atu hanehan tan ita susar, tamba ita nia kuadru husi Aldeia no Suco metin ona. Lu-Olo mos husu ba Joventude FRETILIN nian hanoin tenke moris atu hatene no partisipa iha politika democrasia.
.

Povo nia halerik no mataben sei malisan nebe dait gerasaun ba gerasaun iha familia naokten no koruptos sira iha ukun AMP nian!

.

Anónimo deixou um comentário em, "JUSTISA EKONOMIA: DALAN SEI NARUK…!!? "

Iha AMP nia governo sira halo promesas atus ba atus no rihun ba rihun wainhira molok atu sae ba ukun no durante sira ukun, atu nunee bele hadau povo nia fiar no hamosu espetativa no esperansa ba moris diak MAIBE hafoin ukun durante tinan 4 nia laran fakar ona osan besik dollar biliaun 3.

Rezultadu?Kiak no mukit sai at liu tan, inflasaun hanesan tiha tali ida nebe tara dadaun sidadaun sira nia kakorok, korupsaun hanesan tiha tsunami ida nebe hamout dadaun instituisaun sira estado nian no halo ema timor oan nebe iha konsiensia mataben nakturu wainhira akompanha ukun politiku rai doben nee.

Iha sektor chave nasaun nian hanesan edukasaun, saude no agrikultura nia progresu, durante AMP ukun ho osan biliaun ba biliaun, sai tiha hanesan tropas sira nebe hakat pasu rua ba oin maibe halai pasu sanulu ba kotuk.

Hare mos ba infraestrutura, entaun lalika kolen atu koalia tan tamba Nai Maromak rasik mos karik mata ben turu hare ba dezenvolvimentu a la profeta bot Xanana Gusmao no eskolantes sira.

Solusaun ba kondisaun tristeza nebe nasaun ohin loron hakat dadaun nee?Iha povo Maubere nia liman, ba povo rai Timor Leste, lori imi nia pregu ka lapis hodi marka ba mudansa politika iha eleisaun 2012.

Tinan 5 iha AMP nia okos to'o ona. Animal sira hanesan kuda mos kole kuandu nia nain sae no abuza ninia kbiit no forsa kuantu mais ita ema nebe AMP no Xanana halo tiha hanesan kuda buru nebe sira sae no abuza durante tinan 4 nee nia laran!

Nee dunik 2012 maka sei sai momentu los atu povo Timor Leste dehan ba ukun AMP nian katak to'o ona ami kole ona atu aguenta tan imi nia abuzu nee.

Nai Maromak no lulik sira fo naroman ba ema timor oan ida-idak nia fuan no kakutak atu hili governante nebe diak. Maibe atu realiza naroman nee iha moris loron-loron nasaun no familia timor oan nian maka hamrik tuir eleisaun atu vota ba mudansa. Dehan ba Xanana no AMP sai husi ukun politiku!!!

Ita respeita Xanana maibe nia mos tenki hatene katak iha realidade atu harii no lori rai nee ba oin laos ho osan deit maibe ho kapasidade no kompetensia atu gasta didiak osan nebe fakar la para hanesan mota Loes suli ba tasi.

Atu dehan tan OSAN BILIAUN 3 LAOS OSAN ITUAN, TAMBA NEE KUANDU LAIHA REZULTADU PROGRESU IHA RAILARAN ENTAUN ITA HALIMAR DADAUN HO POVO NIA INTELIGENSIA NO NASAUN NIA DESTINU.

MAROMAK NO MATEBIAN SIRA SE BABEUR HOTU KORUPTO SIRA IHA GOVERNU LARAN, POVO NIA HALERIK NO MATABEN SEI SAI MALISAN NEBE DAIT GERASAUN BA GERASAUN IHA FAMILIA NAOKTEN NO KORUPTOS SIRA IHA UKUN AMP NIAN!

ITA HAROHAN!
.

Quinta-feira, 28 de Julho de 2011

East Timor weighs reconciliation cost

.

ALJAZEERA - 28 Jul 2011

Men blamed for post-referendum riots and now stranded in Indonesia find ally in Timorese president amid amnesty debate.

One year after elections, and 12 years after the riots that followed a crucial referendum, the central debate in East Timor, or Timor-Leste as the nation is now known as, is how best to maintain a still-fragile peace.

Armed groups were responsible for massacres in the wake of that vote for independence from neighbouring Indonesia in 1999 that claimed 1,500 lives and forced more than 250,000 - one-fourth of East Timor's population - to flee the territory.

Many of the men held responsible for the violence - former members of the pro-Indonesian militias - are still living in camps with their families in West Timor, in Indonesia.

Explaining why they have still not returned to East Timor, Eurico Guterrez, a former militia leader, says: "They threaten us: they say we shouldn't come back because we betrayed our country, that we chose to be Indonesian so we don't deserve to return home."

But these militia members stranded in Indonesia now have an unlikely ally: East Timor's president, Jose Ramos Horta, who has come out in favour of amnesties.

Ramos-Horta told Al Jazeera that the Timorese people should "let bygones be bygones", although many are calling for the perpetrators of the violence to be tried in court.

As Andrew Thomas reports from Dili, East Timor's capital, the big question now facing the young country is: Justice, no matter what the consequences, or integration, whatever the cost?

See video here.
.

Lu-Olo: " People who carry guns are terrorists "

.

Suara Timor Lorosa'e, July 27, 2011 language source: Tetun

People who are carrying illegal guns in the country are terrorist, therefore it is important for the security authorities to detain and jail them, says Francisco "Lu-Olo" Guterres. "Why there are many illegal guns are wide spread in the country? Those guns are legal or illegal?," Fretilin Party president questioned.

"If the information saying that there is illegal gun wide spread then it is illegal, therefore it is important to take necessary action how to recall them." "This is the competence of the Government, particularly the Defense and Security institutions," Lu-Olo said.

The only institutions that allowed to carry guns in the country are the Timorese Defense Force (F-FDTL) and the Timorese National Police (PNTL), she said.

Commander of PNTL's Judicial Department, Superintendent Chief Jose Maria Neto Mok, confirmed that information on the illegal gun wide spread in the country is true.

The police have planned to hold operations in the suburbs to set up check points and search for illegal guns.
.

Small political parties should set up coalition before elections:Priest Gusmao

.

Independente, July 27, 2011 language source: Tetun 

Priest Martinho Gusmao who is also a National Election (CNE) Commissary has called on the small political parties in the country to form coalition before general elections is held.

According to him, this the best for the small political parties, so that they can get sits in the Parliament.

"It is clear that the small political parties were set up to become entertainer in the elections as they were formed with small structure," Gusmao said.

The newest small political parties in Timor-Leste should work hard and should strengthen their structure, otherwise they will get nothing in the elections, he said.
.

Government should not use PNTL and F-FDTL to hold peace socialization

.

Diario Nacional, July 27, 2011 language source: Tetun

The Government is planning to hold peace socialization to the people this plan is responded negatively by Francisco "Lu-Olo" Guterres.

The Fretilin Party President said the Government should not use the Timorese National Police (PNTL) and the Timorese Defense Force (F-FDTL) to hold peace socialization to the people.

He added that peace and stability is depending on the political will of all the political leaders and or all the people.

"In guaranteeing peace and stability in the country, it is depending on good political will." "It is not important to use F-FDTL and PNTL as instrument for holding such socialization to the people." "Peace and stability is a fundamental base for our country, therefore all the leaders should feel peace themselves," LuOlo said.

The ex-guerilla fighter added that it is important for all the political leaders to have good will to contribute to improve the peace and stability and no need for using the Police and Military as an instrument such a purpose.
.

Monteiro denies Mahein's findings report

.

Independente, July 27, 2011 language source: Tetun

Timorese National Police (PNTL) Commander, Longuinhos Monteiro has denied the recent Mahein Foundation's report findings, stating that most of the vehicles belong to police are centered in Dili.

This is normal criticism and PNTL headquarter is aware of this, people should know that these 95 vehicles are out of order and need to be fixed, he said.

Each sub district police station needs at least six cars to help support them in doing their work he said. Monteiro added that each PNTL requests supporting facilities to the Government, but the Government hasonly fulfilled some and they are still waiting for others.
.

To construct housing for widows definite yet: Bano

.

Timornewsline - July 27, 2011

The Government's plan of constructing five houses for the widows in each village has not yet been definite, and that project will create a new problem among villages' leaders, Fretilin MP Arsenio Bano said.

MP Bano was referring to the Ministry of Solidarity's plan to construct housing for the widows in the country. He appreciated this plan, but he is also worrying about the implementation of the project, as the Government has not yet defined thoroughly the project implementation for the beneficiaries.

According to him, the Government will face difficulties if it would have not yet defined category of the poor and people who will work for the project.

Bano called on the Ministry of Social Solidarity to make good coordination with the community leaders before the project is implemented, otherwise it will create a new problem among the people in the villages, adding he agreed with the president of the republic to make coordination before the project is implemented. Josmel
.

Quarta-feira, 27 de Julho de 2011

FRETILIN inicia campanha das "diretas" para escolher os seus líderes

.

Díli, 27 jul (Lusa) -- A FRETILIN, maior partido da oposição em Timor-Leste, inicia quinta-feira a campanha interna para escolher a liderança, com uma lista única, encabeçada por Francisco Lu Olo a presidente e Mari Alkatiri a secretário-geral.

É a primeira vez que um partido político timorense realiza eleições diretas para escolher os seus líderes, numa votação que será realizada a 20 de agosto, com urnas organizadas nos vários sucos (freguesias) do país.

De acordo com o regulamento daquele partido, há um período de campanha eleitoral junto dos militantes, tendo a lista única apresentada a escrutínio optado por abrir a campanha em Aileu.

A campanha interna decorre de 28 de julho a 17 de agosto, estando a votação agendada para 20 de agosto.

As novas regras do partido exigem que mesmo que haja apenas uma lista de candidatos decorra a campanha e a votação por escrutínio secreto de todos os militantes.

"Esta será a primeira vez que um partido político faz uma votação direta dos militantes para a sua liderança neste país, e talvez mesmo em toda a região da Ásia-Pacífico", disse à Lusa José Teixeira, porta-voz da FRETILIN.

A lista única optou por abrir a campanha em Aileu, vila de significado histórico porque foi a primeira a ser declarada "zona libertada" pela FRETILIN, ainda durante o período de administração portuguesa e antes da invasão indonésia.

Até agora, a escolha das lideranças da FRETILIN era feita em congresso, em que tinham capacidade eleitoral os cerca de mil delegados, que por sua vez eram escolhidos pelos militantes de base, em representação dos distritos, processo esse comum a outros partidos timorenses.

As eleições em Timor-Leste estão previstas para 2012, ainda sem data marcada.

MSO.

Lusa/Fim
.

Timor-Leste - Xanana Gusmão desloca-se a Madrid para assinar acordo com o Real

.

Díli, 15 jun (Lusa) -- O primeiro ministro de Timor-Leste, Xanana Gusmão, desloca-se a Espanha em setembro, a convite do Real Madrid, com cuja fundação deverá assinar um memorando de entendimento para a dinamização de escolas de futebol em Timor-Leste.

A informação foi dada hoje à agência Lusa por fonte do seu gabinete, que apontou como data provável o dia 20 de setembro para a assinatura do memorando em Madrid.

O convite foi endereçado ao primeiro ministro timorense pelo diretor da Fundacion Real Madrid, Júlio Gonzalez Rocio.

O secretário de Estado da Juventude e Desporto, Miguel Manetelo, havia já anunciado que iria ser assinado um memorando de entendimento com a Fundação Real Madrid, para criar escolas de futebol nos distritos de Díli, Baucau e Bobonaro.

"O Governo de Timor-Leste e a Fundação Real Madrid planeiam a criar uma escola de futebol, para desenvolver o talento para o futebol dos jovens timorenses", declarou em maio Miguel Manetelo aos jornalistas.

De acordo com o secretário de Estado da Juventude e Desporto o plano é criar pólos da escola de futebol Real Madrid nos distritos de Díli, Baucau e Bobonaro, em cooperação com a Fundação Xanana Gusmão, que ficará encarregada de implementar o acordo.
.

Eleisaun iha loron 20 Augusto, Alkatiri ho Lu-olo Komesa halo Kampanha Eleitoral

.

Written by Domingos Silva - Wednesday, 27 July 2011

CJITL Eleisaun, Loron 20 Augusto ne'ebe determina hanesan loron eleisaun direita ba estrutura foun partidu Fretilin, komesa hahu dadaun ona kampanya eleitoral, liu – liu ba lista uniko partidu nian ne'ebe sei kompete ba kadeira prezidente no sekretariu jeral.

Militantes Fretilin sei fo sira nia votu direita liu husi eleisaun unilateral partidu nian ne'ebe sei hala;o iha loron 20 Augusto mai.

Lista uniko ne'ebe kompostu husi Francisco Guterres hanesan candidatu ba prezidente no Mari Alkatiri ba Sekretariu Jeral komesa dadaun kampanye politiku iha Dili no distritu sira.

Tuir konfirmasaun husi ajenda kampanya ne'ebe Radio Fretilin, Radio Maubere anunsia katak Kinta feira ne'e kandidatu lista uniku ne'e sei hahu kampanye iha Distritu Aileu depois sei kontinua ba distritu sira seluk.

Tuir komentariu Alkatiri iha Radio Maubere, Edisaun Terca feira horseik, hateten katak militantes partidu sira ne'ebe rejistu ou hetan ona kartaun partidu sei vota iha sentru votasaun ne'ebe deit besik ba sira.

Iha Diskursu Alkatiri ne'ebe Radio Maubere fo sai, katak estudantes sira ne'be sai ona militantes Fretilin maibe oras ne'e tun ona mai Dili, keta fila ba sira nia distritu, tanba bele vota deit iha Dili. (Domingos da Silva/CJITL)
.

Inkontru Maubisse II, Hamutuk Buka Konsensu Iha Elisaun 2012

.

Written by Domingos Silva - Wednesday, 27 July 2011

CJITL Flash, Inkontru Maubisse II, halao iha Salaun Nobre Lahane Tersa 26/7 ne’ebe involve Jerasaun tuan no Jerasaun foun, foka liu atensaun ba estabilidade atu iha konsensu hamutuk buka solusaun ba paz no estabilidade iha elisaun 2012.

Inkontru ne’ebe lidera husi Bispo dioseze Baucau Dom. Basilio do Nascimento no Prezidenti Republika Jose Ramos Horta, ho tema Prinsipal atu iha konsensu hamutuk buka solusaun ba paz no estabilidade iha elisaun jeral.

Prezidenti Republika iha nia deskursu hateten inkontru ne’e importante tanba nesesidade duni konsentra hamutuk Jerasaun tuan no jerasaun fou, hodi koalia konaba elisaun 2012.

Konsensu ne’ebe sira buka atu kontribui para elisaun ne’e bele lao ho susesu, transparansia, la iha amiasa pisikolojika.

Iha inkontru ne’e mos, sira halibur hamutuk atu follow up inkontru Maubisse I, tamba inkontru ne’e hanesan kontinuasaun husi inkontru Maubisse I.

Nune’e Bispo Dioseze Baucau Dom. Basilio do Nascimentu hateten bainhira organiza buat ruma ne’ebe marka vida hodi fo dinamiza ba hahalok, tenki iha naran ida tanba naran fo hanoin ba buat barak ne’ebe hola parte ba aktividade ida.

Inkontru ne’e mos marka prezensa Jerasaun tuan mak hanesan Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, Sekretariu Jeral Fretilin Mari Alkatiri, Francisco Guterres Lu-Olo, Prezidenti Republika Jose Ramos Horta, proklamador RDTL Francisco Xavier mak larka prezensa tanba la ketan konvite.(Domingos da Silva/CJITL)
.

EKIPA SUSESU LU OLO - MARI ALKATIRI

.

EKIPA SUSESU LU OLO - MARI ALKATIRI

Kompromissu Politiku Camaradas Lu-Olo no Mari Alkatiri Ba Eleisaun Direkta Lideransa FRETILIN

Iha tinan 2011 loron 20 Agosto, sai loron historiku ba demokrasia iha FRETILIN nia laran. Iha loron ida ne’e militantes tomak FRETILIN nian sei hakat ba estasaun no centro votasaun iha Timor Leste laran tomak atu vota ba lideransa nebe mak sei sai mata dalan ba sira.

Nu’udar Pakete Kandidatu ba Prezidente no Sekretariu Jeral FRETILIN nian ami hakarak hato’o ami nia Kompromissu Politiku hodi hametin liu tan FRETILIN no servi diak liu tan povo Timor-Leste iha loron oin mai, wainhira militantes tomak fo fiar no vota ba ami nai rua nu’udar sira nia Prezidente no Sekretariu Jeral FRETILIN liu husi eleisaun Direta Lideransa nian.

FRETILIN nu’udar partidu responsavel ba nia militantes no povo Timor-Leste, presija lideransa nebe iha responsabilidade, integridade, kredibilidade no determinado atu bele reprezenta no sai mata dalan ba militantes tomak FRETILIN nian.

Nu’udar pakote kandidatu ba eleisaun direta lideransa FRETILIN nian, ami fiar no imi hotu hatene no hare tiha ona katak ami hatudu tiha ona ami nia responsabilidade, integridade , kredibilidade no determinado hasoru desafius barak iha tinan hirak liu ba. Ami nain rua hatudu ona ba militantes tomak FRETILIN nian katak to’o ohin loron ami hamrik metin nafatin ho militantes FRETILIN sira iha tempu defisil laran no li-liu iha krise hasoru FRETILIN iha tinan 2006.

Hahalok hirak ne’e la’os deit hatudu iha tempo krize 2006 nia laran, hafoin krize ne’e rasik mos, ami hatudu nafatin ba militantes no povo Maubere tomak katak Partidu FRETILIN nebe ami lidera iha tempo defisil ne’e bele hamrik metin fila fali, maske nune’e, ami hakarak hato’o dala ida tan ba militantes FRETILIN tomak, ami nia Kompromisu Politiku wainhira ami hetan nafatin fiar atu sai mata-dalan ba militanntes FRETILIN nu’udar Prezidente no Sekretariu Jeral FRETILIN. Ho lideransa ami nian, jovens barak, feto no mane involve ona hanesan kuadrus FRETILIN nian iha estrutura FRETILIN iha nivel hotu-hotu, ezemplu nebe sai ona hanesan transisaun ba futuru lideransa FRETILIN nian.

Ita nia Partidu FRETILIN ohin loron metin ba bebeik, ho ami nia lideransa hafoin II Congressu iha fulan Maio 2006, iha tempo susar nia laran, ami konsege lori ita nia Partidu no ita nia rain sai husi krize ida neba. Serbisu barak ita nia partidu halo seidauk to’o rohan, sei la to’o rohan, tan ita nia Partidu tenki sai hanesan referensia ba konstrusaun estadu de direitu no sai mos referensia ba povo tomak nebe mak involve iha politika hodi hadian ita nia rain.

Ita nia militantes ohin loron inskreve ona liu rihun atus ida lima nulu resin, numeru ne’e sei aumenta iha fulan hirak oin mai, sistema ne’e hola parte iha prosessu reajustamentu nebe hahu iha tinan 2007, husi Konferensia Holarua iha Distritu Manufahi. To’o ohin loron prosessu ne’e la’o nafatin atu hametin ita nia Partidu nia organizasaun. Ita halo ona konsolidasaun iha Timor-Leste laran tomak ho prezensa ami nain rua nian hodi hasoru diretamente ho kuadrus no militantes sira. Ita nia sede FRETILIN sai ona fatin ba ita hotu ho nia kultura institusional rasik hodi produz lider FRETILIN sira atu ukun Timor-Leste, sede CCF sai fatin ba kuadrus sira atu aprende politika no doutrina lolos oinsa ukun Timor- Leste ho responsabilidade. Atu komunika diretamente ho militantes no povo Timor-Leste tomak FRETILIN, ita mos hari hikas fali Radio Maubere, Radio nebe ho nia historia rasik.

Ho serbisu hirak ne’e hotu, liu husi komprimissu politiku ida ne’e, ami hakarak hato’o ba militantes FRETILIN tomak katak wainhira camaradas sira fo nafatin fiar ba ami nain rua atu lidera camaradas sira nu’udar Prezidente no Sekretariu Jeral FRETILIN ba tinan lima oin mai, hamutuk ho Camaradas sira hotu no estruturas FRETILIN tomak to’o tinan lima oin mai , FRETILIN nebe ami lidera sei :

1.Metin liu tan hodi hasoru desafius oin-oin molok no hafoin eleisaun Prezidensial no Lejislativas iha tinan 2012;

2.Manan iha eleisaun Prezidensial no Lejislativas iha tinan 2012 hodi ukun Timor-Leste ho responsabilidade no integridade no dignidade;

3.Hametin fiar povo Timor-Leste tomak ba FRETILIN hodi lori povo Timor-Leste partisipa iha prossesu libertasaun povo husi kiak no mukit;

4.Hametin liu tan Estado de Direitu Timor-Leste hanesan Estado nebe soberano no independente;

5.Hametin estruturas FRETILIN iha nivel baze to’o nivel central liu husi programas Formasaun Politika nebe sistematiku;

6.Kria kondisaun diak liu ba joventude Feto Mane atu involve iha FRETILIN hodi hametin liu tan FRETILIN.

7.Reprezenta FRETILIN iha nivel internasional ho nasional ho dignidade no integridade;

8.Hametin no estabelese relasaun diak ho forsas politikas hotu-hotu inklui sosiedade sivil;

9.Hametin FRETILIN atu defende riku-soi Timor- Leste nian ho kompetensia no dignidade;

10.Halo FRETILIN atu sai Partido ho militantes konsientes no Partido ba Povu tomak.

Ikus liu, nu’udar Kandidatus ba Prezidente no Sekretariu Jeral FRETILIN, ami nia esperansa katak atu hametin no reafrima identidade FRETILIN no povo Maubere mai fo imi nia “Vota Lu-Olo nu’udar Prezidente FRETILIN no Mari Alkatiri nudar Sekretariu Jeral FRETILIN.

Viva a FRETILIN

Viva o Povo Maubere

Kandidatu ba Prezidente
Fransisco Guterres “Lu-Olo”

Kandidatu ba Seckretariu Jeral
Dr. Mari Alkatiri
.

Terça-feira, 26 de Julho de 2011

JUSTISA EKONOMIA: DALAN SEI NARUK…!!?

.
Joãozito Viana
Husi: JOÃOZITO VIANA - 26 de julho de 2011

Ohin loron ema hotu fo nia espektasaun moris diak nian ba iha Plano Estratejiku Dezenvolvimento Nansional (PEDN), katak ho PEDN mak sei resolve preokupasaun moris povu nian, ho PEDN justisa ekonomia sei akontese.

Los duni ka lae? Espektasaun ne’ebe mak lolos simples hela, tanba durante ne’e povu ninia presiza mak bee-mos, uma no rai, eletrisidade, estrada nomos aihan ne’ebe mak baratu. Nune’e, kna’ar importante estado/ governu nian mak oinsa bele fasilita meus hodi demenui nesesidade baziku ninia povu. Bele komprende katak, espektativas iha tanba iha ukun hodi lidera reinu, sei ema hotu buka ninia moris rasik ona, tuir lolos ita la-presiza ona ukun-nain. Iha moris sosiedade modernu sempre iha ukun, nune’e ukun-nain iha papel importante ida tan mak oinsa maneija no halo jestaun ba rikusoin hodi fo prosperiedade ba ema hotu ka justisa ekonomia ba ema hotu.

Ema hotu komesa iha hanoin katak ho PEDN mak milagre sei bele akontese, “tuir lolos hanoin hanesan ne’e sala, tanba milagre ne’e mosu mesak, la-presiza servisu makaas maibe ho PEDN presiza halo servisu makaas”, so ho servisu makaas ho laran no responsabilidade mak PEDN bele atinzi. Se lae PEDN sei benefisia deit ema no gropu balun deit! Realidade hatudu ona katak, projetu barbarak husi pakote ida ba pakote seluk so benefisia deit ukun-nain no kontraktor sira.

Kiak-nain (inklui: hau) iha Becora to’o Comoro, nune’e mos iha rai-hun Manleuana to’o tasi ibun Bobonuk sei konsumu bee-mota, kuru bee-mos dok no dalaruma bee maran. Relatoriu husi Hospital Guido Valadares katak, moras kabun/ diarea rejista aumenta sae tanba pasiente sira falta higienidade. Oinsa povu hadia ninia higienidade, bainhira atu hemu mos bee susar ona? Maibe iha kantu Sidade Dili, ukun-nain sira ninia bee nunka maran, tanba sira iha osan hodi supa bee-rai. Maske nune’e, kiak-nain sira, sei fiar nafatin ninia ukun-nain, sei fiar nafatin ukun-nain nia propaganda no agitasaun murak-rai husi ibun tutun ne’ebe ho nanal laiha ruin. Tristi maibe ida ne’e mak povu rai doben ne’e infrenta…!!!

Pesoalmente, promesas ne’ebe mak ukun-nain sira halo ne’e promesas falsu hotu deit, bainhira nai-bo’ot sira lahalo self-introspection ba lalaok ukun ne’ebe ita hotu liu tiha ona. Hadia ukun no ninia ema sira, fo sansaun makaas ba korupsaun, demiti ministru no sekretariu estado e direitores ne’ebe lakohi hala’o nia servisu ho diak. Halo servisu ho kualidade, halo kontrollu nomos konsiente katak ukun ne’e iha tanba iha reinu.

Hau rona promesas barak ona, tuir eleisaun lubuk ona (husi presidente to’o chefe aldeia), promesas ne’ebe nakonu ho buat mamuk, tanba depois de ukun, povu lakon ninia dereitu atu husu tuir. Ukun-nain nunka moe (karik laiha duni moe!) hodi hasoru tan ninia reinu depois de tinan lima, lori tan promesas murak-rai. Koalia ho liafuan hanesan tinan lima kotuk ba. Dala ida tan, povu dukur ho promesas ne’ebe koko habesik lalehan mai rai, maske sira lahatene iha lalehan ema bele bosok malu ka lae?

Ezemplo balun iha 2008, deputado no governante sira defende makaas halo alterasaun ba Lei Tributaria, ho hanoin katak alterasaun lei ne’e sei hatun folin sasan nesesidades bazika nomos estimula investimentu iha rai laran. Sira hateten katak, folin sasan sei tun no servisu sei barak, tanba-ne’e “se mak kontra alterasaun Lei Tributaria, sira ne’e mak lakohi povu sai diak, no se mak kontra signifika katak sira lakohi povu ain-tanan sira nia oan atu hetan servisu”. Agora tinan hat ona, saida mak akontese? Povu labele la’o tan ona ho nia ain-tanan maibe povu komesa dolar, halerik ho kantiga mata-been iha Matebian, Ramelau no Kablaki nia hun.

Obrigado wain!
.

Taur Husu Povu Lalika Tauk ho Kilat “Beto Barat-Timur Premeiru Operasaun”

.

RADIO LIBERDADE - Monday, 25 July 2011 03:23 | Written by Acasio Pinto, Leandro Sera

Radio, online – Major Jeneral Taur matan Ruak husu ba povu, liliu ba komunidade Dili laran lalika tauk ba kilat sira mak tarutu iha kalan, tanba la kleur forsa F-FDTL hamutuk ho PNTL sei kaer ema sira kaer kilat konsedera hanesan kriminozu nasaun nian.

Taur hatutan, tuir legalidade hakerek iha Konstituisaun, Instituisaun F-FDTL no PNTL mak iha direitu uza armas hanesan kilat, pistola farza no material funu nian.

“Hau husu Povu sira , sei karik hare ho matan rasik ema sivil lori kilat keisa ba Polisia. Durante ne’e iha kilat falsu hodi ameasa povu, depois tau iha rumoris nia laran,”dehan Taur foin lalais ne’e, iha Waimori.

Liu husi hasoru malu Premeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmao ho Prezidenti da Republika Jose Ramos Horta, PM Xanana husu ba PNTL-FDTL atu tama sai uma hodi rekoila sasan kroat ne’ebe partense ameasa ema nia vida.

“Hau fo lisensa ba polisia ho forsa atu tama uma sai uma iha Dili laran hodi rekoila sasan kroat, hodi ema hotu partisipa iha hari paz,”Xanana akresenta.

Tuir Xanana lori forsa tama uma sai uma hodi hanorin ba povu atu moris iha paz no dame nia laran.
Depois despaisu tun, iha loron Sabadu (23/7) PNTL hamutuk ho F-FDTL halao operasuan tama uma sai uma iha Suku Comoro parte Beto barat no Beto timur. Iha operasaun ne’e konsege rekoila sasan kroat hanesan rama ambon, dima, samurai no katana naruk.

Iha parte seluk sosiedade Sivil Diretor Fundasaun Mahein (FM), Nelson Belo hatete, bainhira kilat tarutu iha teritoriu signifika TL seidauk seguru. Kilat ne’e amiasa ba ema nia moris, estabilidade. Kuandu povo la senti hakmatek, ida ne’e problema boot duni, tamba ne’e tenki halo asaun ruma husi estadu hodi prevene.

FM kestiona konaba kilat ilegal, tanba iha semana hirak liuba, tuir informasaun ne’ebe fo sai husi kilat tarutu iha Dili laran, no rejulta ema balu kanek, Kazu hanesan ne’e maske numeru la makaas, hanesan akontese iha nasaun seluk, maibe ne’e hatudu katak TL iha duni kilat illegal.

FM sujera antes atau halo operasaun hodi rekoila kilat illegal, tenki halo uluk annual auditin, hodi identifika kilat hira iha PNTL no F-FDTL.
.

“ Liberta Povu La’os Ho Lia Fuan Deit Maibe Ho Asaun ”

.

Husi: Julio Aparicio (Docente UNTL) - Jornal Timor Post - Segunda, 25 Julhu 2011

Dili-Liafuan Liberta Povu sai hanesan prinsipiu ida ba eman ne’ebe sai libertador, wainhira ema ida hanoin kona ba povu nia susar no terus, nia sei hanoin atu liberta povu hodi sai husi susar no terus nia laran, liafuan Liberta povu mosu wainhira Timor oan sira luta atu hetan ukun rasik an, iha luta nia laran nain ulun barak, heroi barak mak koalia kona ba Liberta Povu, tanba ne’e povu barak envolve iha uta nia laran no hikus mai povu tomak define ukun rasik an, liu husi dalan referendum iha dia 30 agusto 1999.

Realidade ida ne’e hatudu katak povu Timor-Leste tomak involve iha prosesu Luta ba Ukun Rasik an, maibe depois ukun an ema barak mak deklara sira nia an katak sira mak funu nain, sira mak terus ba RAI ida ne’e tanba ne’e sira mak tenke kaer projeitu, sira mak tenke kaer ukun (lideransa), etc, entaun se los mak la terus ba rai ida ne’e, no bainhira los mak povu bele sai husi kiak, mukit, terus no susar?

Iha tempu ukun an ida ne’e, ema barak koalia kona ba Liberta Povu tanba ida ne’e sir abele halo uma andar no moru haleu, moru haleu tamba sira senti buat ruma laloos no tauk ema tuda tamba uluk sira promete maibe depois ukun larealiza, oinsa nia bele liberta povu, se kuandu iha ninia uma sorin moru iha netik ba? Realidade ida ne’e hatudu katak ema balun koalia kona ba liberta povu, objetivu loloos maka atu atinji sira nia poder, ema balun koalia kona ba liberta povu atu bele habokur sira nia an no sira nia familia maibe seidauk liberta tamba moru sei haleu hela.

Iha tempu ukun an ida ne’e ema barak koalia ho hakilar konaba liberta povu maibe povu sei terus ba bei-beik, ema barak mak fasil koalia kona ba Liberta povu maibe sei difil atu liberta povu tamba sira rasik seidauk liberta sira nia an rasik, se hakarak sai libertador mak primeiru ita tenki liberta uluk ita nia an husi hedonism no materialismu, tamba so ida ne’e mak ita la uja povu nia osan ba Pasiar iha Bali, ita la uja povu nia osan hodi sosa kareta Luxu ba ita an rasik, atu sai libertador ita tenki fo presaun ba ita aan ne’ebe ka’an hodi ba hadau poder, tanba so ida ne’e mak ita sei la estraga povu nia osan atu sosa votus, oinsa ita liberta povu se kuandu loron-loron ita lakon tempu barak ba Kampanya partidu? Oinsa bele liberta povu kuandu loro-loron hanoin deit atu manan iha eleisaun? Loloos Atu manan iha kampanya la presija iha kampanya loro-loron maibe hatudu ita nia esrvisu no ita nia interese ba povu.

La’os ba vizita deit no hakuak povu ho tebe-tebe depois ita fila ho kontenti no povu hela ibun tabele, atu liberta povu la’os besik eleisaun mak ita ba hato’o programa bar-barak maibe hatudu ita nia hahalok no ita nia servidor ba povu para povu mos bele senti.

Oinsa bele liberta povu kuandu halo programa ruma hanoin uluk manan pursentu hira? Atu sai libertador ba povu laos tenke kria partidu barak, hanesan loke kios maibe atu sai libertador tenki hatudu ita nia libertador ba povu laos tenki kria partidu bar-barak, atu sai libertador ba povu la’os liu husi poder primeiru Ministru deit, Laos liu husi membru Parlamentu Nasional, laos liu husi poder Ministru ka Sekretariu Estadu ruma, maibe liu husi ita nia abilidade loro-loron, liu husi ita nia asaun kapasidade, liu husi ita nia servidor ka ita nia servisu ba povu.

Atu sai libertador laos gavasolo an deit katak, hau mak halo buat hotu-hotu maibe sai libertador katak hatudu ita nia servisu no hahalok loro-loron mak povu sei define katak ho libertador ka lae? Ho lia badak hau bele dehan katak hau liberta povu la’os liafuan deit maibe
ho asaun.

Atu sai Libertador ba povu entaun labele matenek iha hanoin no koalia deit maibe tenke matenek mos iha asaun, atu sai libertador ba povu entaun labele matenek deit halo planu no programa maibe tenke matenek mos atu realize planu no programa, tanba ne’e lalika mehi atu sai loron matan ne’ebe fo naroman ba mundu tomak maibe sai deit lilin ida ne’ebe fo naroman ba mundu tonamk maibe sai deit lilin ida ne’ebe fo naroman ba ema nebe presiza o nia tulun no ajuda, se hakarak sai libertador mak labele mehi atu sai libertador ba o nia an maibe tenki iha mehi ida atu sai libertador ba o nia an no ba povu tomak, liu husi asaun ne’ebe ho halo agora mak o sei hetan o nia mehi sai libertador.

Husi: Julio Aparicio, Docente Dezenvolvimentu Komunitariu, FCS-UNTL.
.

Eis-milisia Indonézia kondena bá prizaun durante tinan sia

.


SAPO TL ho PNN Portuguese News Network - 26 de Julho de 2011

Ajénsia PNN nian fó sai katak, tribunál Distritál konsidera eis-milisia Indonézia nian ida ne’ebé halo parte ba iha grupu Besi Merah Putih, hetan kulpa tanba oho apoiante pró-independénsia nian ida iha distritu Liquisa, iha tinan 1999 nó kondena nia ho prizaun tinan sia nia laran.

Iha loron 8 fulan Jullu liu ba, tribunál fó ona kulpa ba eis-milisia Indonézia Lavio Valente, nó haruka ona nia bá iha prizaun Becora, tanba hahalok ne’ebé nia halo kontra direitu umanu ká direitu ema nian.

Lavio Valente, mak oho duni Patricio Sarmenti Viegas, husi aldeia Lauhata, distritu Bazartete.

Tuir ajénsia PNN, Diretór Monitorizasaun husi Sistema Justisa, Luís Oliveira Sampaio haktuir katak hetan ona akordu ho Tribunál, nó desizaun ne’ebé foti ne’e tuir duni Kódigu Penál Indonézia nian, iha artigu nº333 kona-ba homiisídiu.
.

Leader hopes for East Timor gas resolution

.


RADIO AUSTRALIA NEWS - 26/07/2011

East Timor's President Jose Ramos Horta says the Australian company Woodside Petroleum is taking a stubborn approach to debate on the Greater Sunrise gas field.

East Timor says the gas should be funnelled to the island nation, but the company wants to process it on a floating platform.

Negotiations have stalled over the field, which could be worth $AU13 billion to East Timor.

The new financial year brings a new chief executive to Woodside and President Ramos Horta says he hopes that will make a difference.

"Previous CEO of Woodside who already left, he was not even willing to talk about the Timor Leste option which is unacceptable even from an investor's point of view," he said.
.

Timor Air inaugura linha Darwin-Díli com Presidente da República a bordo

.

Díli, 25 jul (Lusa) -- A Timor Air, a primeira companhia aérea de capitais timorenses, realizou hoje o voo inaugural da ligação entre Darwin (Austrália) e Díli, capital de Timor-Leste, transportando simbolicamente o Presidente da República.

A Timor Air é uma iniciativa de um empresário timorense radicado na Austrália, Jeremias de Sousa, que inicia terça- feira as operações regulares, com voos duas vezes por dia, durante cinco dias da semana, entre Díli a Darwin, disputando o mercado à Air North, que opera aquela rota há vários anos.

A frequência dos voos entre Díli e Darwin é o principal trunfo da companhia, e o preço médio dos bilhetes vai rondar os 363 euros.

A chegada do primeiro "avião timorense", um bimotor a hélices, foi aguardada no Aeroporto Internacional Nicolau Lobato pelas autoridades locais, jornalistas e alguns curiosos e foi com emoção que Jeremias Sousa se dirigiu à sala de imprensa, para apresentar o feito.

"Hoje é um dia que é muito importante na nossa História. É mais uma escada que subimos como nação pequena. Mais uma vez triunfámos", declarou.

O empresário salientou que a companhia cumpre todas as normas de segurança e os exigentes critérios de licenciamento impostos na Austrália.
.

Segunda-feira, 25 de Julho de 2011

“ Guvernu Gasta Ona OJE 2011 Milliaun $209 ”

.

Jornal INDEPENDENTE - Segunda, 25 Julhu 2011

Dili-Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão informa katak guvernu konsege gasta ona Orsamentu Jeral (OJE) 2011 hamutuk miliaun $209 dollar Amerikanu ba implementasaun projeitu bo’ot balun ne’ebe trasa ona iha Planu Estratezia Dezenvolvimentu Nacional (PEDN).

Nune’e, Xefe Guvernu ne’e garante, iha fulan-dezembru oin MAI implementasaun ba projeitu bo’ot bele atinji to’o pursentu 70 (70%).

“Projeitu barak hahu halo oa, no osan hamutuk 509 miloens (dollar Amerikanu), ami to’o agora selu ona miliaun USD 209, no osan sei iha USD 306 milloens, to’o agora iha Jullu ne’e projeitu hotu nia implementasaun 48% lao dadauk, boot liu mak iha eletrisidade ne’ebe ami haree to’o ona 63% maka la’o, ne’ebe ami iha konfiansa katak to’o setembru ne’e minimu projeitu hotu ejekuta to’o 70%,” informa PM Xanana iha Palasiu Governu Sesta Liuba.

Nia dehan, projetu bo’ot liu mak konstrusaun sentral eletrisidade Hera ho Betano nian ne’ebe hahu halo hela.

Xefe Guvernu ne’e hatutan, projeitu boot iha tinan 2011 hamutuk 60, no to’o fulan Jullu 2011 faze tenderizasaun ba projetu sira sei hela 25.

Projetu 10 sei iha faze kontratu, projeitu ne’ebeimplementa ona hamutuk 37, komportu husi Ministeriu Agrikultura tolu (3) ho nia ezekusaun to’o ona Pursentu 34, dezenvolvimentu rural, edefisiu Públiku hitu (7) ho nia ezekusaun foin to’o pursentu 14, projeitu Ministeriu Edukasaun iha lima (5), hanesan halo eskola balun no projetu Ministeriu seluk tan.

PM Xanana dehan Projeitu hirak ne’ebe mak implementa, Ajensia Dezenvolvimentu Nasional (ADN) maka sei tau matan liu ba kualidade.

Nia hatutan, Projeitu boot hanesan rekursu naturais iha Suai, Vikeke guvernu hahu nafatin nia estadu.

Implementa PEDN entertantu konaba implementasaun Planu Estratejia Dezenvolvimentu Nasional (PEDN), tuir Xanana, tinan oin sei aprova esbosu lei barak hodi bele implementa ona PEDN hanesan konstrusaun Portu Komoro noseluk tan.

“Ho PEDN no lei balun ne’ebe sei aprova hau bele dehan ho konfiansa katak, projeitu boot hanesan airoportu bele komesa, ne’ebe ita sei la tau osan, maibe Baed Of Quantite (BOQ),” dehan PM Xanana, PM Xanana dehan, PEDN hatudu diak liutan konfiansa doador sira nia ba Guvernu, tanba uluk seidauk iha planu doador sira duvida atu fo apoiu, sei alinea tuid PEDN, nia rekonese, implementasaun PEDN sei hasoru dezafiu maka problema dezastra naturais (rai halai) no seluk tan, Guvernu mos tau osan ona ba fundus capital humanu, tanba iha tinan 10 to’o 20 mai, TL presiza ema Timor oan barak atu sai matenek hodi jere nasaun ne’e,” tenik PM Xanana.
.

David Ximenes : “Sei Defisil Rekollha Kilat Ilegal”

.
Paulo Martins nia oan ?
Jornal Nacional Diario - Segunda-feira 25 Julhu 2011

Kilat ne’ebe Instituisaun Policia Timor Leste (PNTL) ho Falintil- Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL) fahe iha krize tinan rihun rua ne’en, bainhira la iha kontrolamentu defisil rekollha kilat illegal ne’ebe ohin loron komesa tarutu fali iha Dili laran ne’e.

“ Kilat sira ne’ebe uluk fahe iha tinan rihun rua ne’en, ne’e kontrola tiha ona ka la’e? Komando PNTL no F-FDTL tenke kontrola hotu sira nia kilat ne’e, iha hotu ka la’e, laos ne’e deit se mak servisu iha arekadasaun (Armas PNTL no F-FDTL) ninian iha momentu fahe kilat iha tinan rihun rua ne’en, tenke bolu no tenke husu tuir, kilat hira mak falta I tamba saida mak falta” Hateten Deputado David Dias Ximenes, nu’udar membru Komisaun B Parlamentu Nacional Trata ba Asuntu Esntranjeiru, Defeza I Seguransa Nacional ba Jornal Nacional Diario Sesta loron rua nolu resin rua fulan Julhu foin dadaun ne’e iha Parlamentu Nacional.

Nia dehan iha tinan rihun rua ne’en F-FDTL fahe duni kilat reservas ne’ebe uluk Falintil ninian ne’ebe sira la tama forsa Armada, mas sira halo lista, se mak simu kilat, kilat saida, no numeru mekaniku kilat ne’e saida no sira hatene tuir se mak simu kilat konsege intrega tina ona. Nune’e mos ba PNTL ne’ebe mak uluk simu kilat illegal hirak ne’e.

Kona ba esteitmentu Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmao ne’ebe hateten katak sei uja forsa hasouru situasaun ne’e, tuir deputado Mandati ne’e hanesan ameasa de’it.

“Uluk kedas to’o ohin loron hau sei dehan nafatin buat ida be uja forsa ou la uja forsa ne’e relativu depende ita nia abilidade de planu operasional” Sublinha deputado ne’e.

Nia hateten tan katak prevensaun bele mosu kuando servisu de informasaun operasionais Policia ninian ho forsas Armadas ninian sira tu’ur hamutuk avalia gravidade situasaun to’o ona iha ne’ebe, entaun iha ne’e komesa halo operasaun de protesaun koativa preventiva.

Nune’e mos iha okajiaun ne’e nia parte konsidera operasaun ne’ebe durante ne’e PNTL halo ne’e sabraut de’it tanba la buka uluk informasaun hafoin operasaun, dehan Mandati.
.

Atua Problema : “ PM Xanana: “Forsa Sei Revista Tama Sai Uma”

.

Jornal Timor Post - Sabadu, 23 Julhu 2011

Dili-Primeiro Ministro (PM) nudar mos Ministro Defesa no Sguransa Kay Rala Xanana Gusmao hateten katak, Policia Nacional Timor-Leste (PNTL) ho Forsa Defesa Timor-Leste (F-FDTL) sei tama sai uma hodi buka tuir kriminozu ne’ebeé halo problema bebeik iha Dili laran inklui distritu.

Nia dehan, atu fo seguransa, ba nasaun ne’e, Estado tenki alo atuasaun ho forsa, nune’e para hare ita nia rai ne’e, povu labele tauk.

“Problema iha nasaun ne’e, hanesan droga, kilat illegal no fatin prostituisaun ne’ebe barak, ami sei uza forsa, tempu ruma ami deside para F-FDTL no PNTL lao hamutuk tama sai uma hodi revista, odamatan taka mos ami sei sobu,” informa PM Xanana ba jornalista sira, iha Palasio Presidente Aitarak laran, Dili, Kinta (21/7), akompanha husi sekretariu estado defeza Julio Thomas Pinto no Sekretario Estado Seguransa Francisco Guterres, wainhira responde ba kilat ne’ebe tarutu iha Dili laran.

Nia haklaken uza forsa la signifika atu halo ditadura, maibe uza porsa para atua problema iha estado Soberania ida ne’e, lao kalma, e povu bele halo sira nia aktividade ho seguru.

Maske nune’e, PM Xanana hatutan, planu atu halo atuasaun iha TL laran tomak kona ba dorga, protistuisaun ho kilat illegal, sira sei la viola direitus humanus.

“Atu proteje Estado Soberanu ida ne’e, ami tenke atua ho Forsa, tanba iha sira nia sorumutu durante oras rua resin nia laran ne’e, PR Horta mos koalia maka’as kona ba seguransa rai laran nian, i PR husu ba Governu atu resolve lalais,” dehan PM Xanana. (max)
.

Delegadu atus lima rua nolu resin hat ba kongresu FRETILIN

.

Jornal Timor Post - Sabado, 23 Julhu 2011

Dili- Partidu Frente Revolusionario Timor Leste Indepedenti (FRETILIN) konfirma ona katak, partisipante ba kongresu Nacional bad ala tolu setembru tinan rihun rua sanolu resin ida, hamutuk nain atus lima rua nolu resin hat, ne’ebe eleitu liu husi konferensia Distrital.

Informa Adjunto Secretariu Jeral Partido FRETILIN Jose Reis ba Jornalista, iha kinta loron rua nolu resin ida Fulan Julhu iha Sede Comite Central FRETILIN Comoro Dili.

Jose Reis informa mos delegadus efectivu no delegadus suplentu hamutuk ne’en nolu resin lima. “ Kongresista sira mos sei propoin lista ba membru Comite Sentral FRETILIN.

Antes ne’e Presidenti Partido FRETILIN Fransisco Guterres Lu-Olo iha Konferensia Distrital Dili hateten, Kongresu Nacional Partido FRETILIN atu hili orgaun sentral ne’ebe hanesan Comité Sentral FRETILIN, karik hamutuk nain ne’en nolu resin lima no kongresu ne’e mos sei hili orgaun sira seluk.

Nune’e mos Secretariu Jeral Partido FRETILIN Mari Alkatiri hateten preparasaun ba terseiru kongresu Nacional la’o nafatin hodi prepara mos FRETILIN manan iha Eleisaun Jeral no Eleisaun Presidensial iha tinan rihun rua sanolu resin rua. “ ita tenke prepara an didiak, hau hatene to’o kongresu ne’e atu fo pasu ne’ebe fasil, maibe hili membru Comite sentral sei luta bo’ot nia laran. Ita hakarak dois mil doze to’o dois mil deza seis mak comite Central ida ne’ebe dinamiku tebes. No lidera duni prosesu tomak atu ita hili didiak” Mari declara iha Konferensia Distrital Dili.

Jose Reis mos informa, Komisaun Nacional Programa Organjasaun (KNPO) ba eleisaun direta programa Partidu FRETILIN presiza urnas husi STAE atu hato’o semana ida antes Eleisaun. Eleisaun direta ne’e sei halo iha loron rua nolu fulan Agustu tinan ida ne’e. Prensidenti KNPO ne’e hateten komisaun Organizadora Eleisaun presiza urnas atus hitu atu distribui ba Estasaun votu iha Timor laran tomak.

Kona ba preparasaun Jose Reis dehan iha ona reta final. “ preperativu lubuk ami halo ona, ba Eleisaun direta, agora ami prepara material ne’ebe sei uza ba iha Eleisaun no distribui ba Distritu
sira.

Preparasaun seluk mak organiza estasaun votu iha baze no numeru estasaun votus ne’ebe hamutuk atus ne’en hat nolu resin walu, Sei iha mos livru reinskritus. “ Ami determina ona loron to’o tolu nolu resin ida Fulan Julhu tinan rihun rua sanolu resin ida, atu halo listas adisional atu hatene lolos numeru total hira mak atu presiza, ami produz ona Kadernu Eleitoral balu,” Presidenti KNPO dehan.

Iha Suco ida tenke iha estasaun votu ida, tamba iha Suco atus hat hat nolu resin rua mak iha Timor laran “ Fatin ne’ebe mak militante barak, tenke iha estasaun votu barak” Nia esplika.

Hanesan publika tiha ona, kandidatu ba Presidentu do Partido no Secretariu Jeral Partidu FRETILIN uniku mak pakote Fransisco Guterres Lu-Olo no Mari Alkatiri.

Antes ne’e Komisaun Organizadora anunsia ba militantes sira kona ba rejitrasaun kandidatura, ne’ebe loke to’o loron rua nolu fulan Julhu tinan rihun rua sanolu resin ida. Maibe to’o kalendario remata iha deit pakote uniku Mari-Lu, nune’e Eleisaun ba lideransa FRETILIN fulan Agustu oin mai hili de’it pakote uniku ne’e. jXn
.

Konstrusaun Porto Hera Atraza “FM: Governu Tenki Hasai Advaisor”

.

Jornal Timor Post - Sesta, 22 Julhu 2011

Dili-Konstrusaun Portu Hera ne’ebe atraza tinan ida ona, maibe to’o agora seidauk iha rejultadu diak, Fundasaun Mahein deklara Governu liu husi Primeiru Ministru, Xanana Gusmao ne’ebe assume mos kargu Ministru Defeza nian atu hasai advasior sira ne’ebe iha.

Diretor Fundasaun Mahein (FM), Nelson Belo hateten, konstrusaun porto Hera ne’ebe halo ne’e tuir meda ne’ebe fo sai katak Primeiru Ministru asina sala kontratu ne’e failansu bo’ot ida ne’ebe mak governu halo.

“Lolos ne’e advaisor legal sira iha ne’eba ne’e tenki hasai hotu (Pecat) tanba sira la halo sira nia knar advaisor ba Primeiru Ministru ho diak, no ida ne’e laos PM nia sala, maibe legal advaisor sira nia sala,” Nelson deklara iha edefisiu FM, Balide Kinta horseik.

Nia dehan, konstrusaun porto ne’ebe halo ne’e seidauk hotu, maibe halo ona pagamentu ba kompania Life Skill Enginaria ne’e iha indikasaun korupsaun ne’ebe mosu iha ne’eba.

Ho ida ne’e, Nelson deklara katak, Parlamentu Nasional (PN) liu husi komisaun B, ne’ebe trata asuntu seguransa no defeza Nasional tenki husu esplikasaun husi Governu, maibe akontesementu hirak ne’ebe durante ne’e mosu PN laiha intervensaun ba kestaun refere.

“Ita haree PN ne’ebe sai povu nia lian ne’e tenke haree ida ne’e, tamba ida ne’e bele hafeta ba roo ne’ebe ita iha,” dehan nia.

Nia dehan, tuir lolos tenki iha ekipamentu materiais, porto ne’ebe kompletu ona mak bele hola ro hatu nune’e labele fo impaktu bar o ne’ebe sosa.

“Probema mak ne’e, Ita nia ne’e sosa uluk tiha ro mak foin halo porto, maibe prosesu kuandu tarde demais, ne’e fo impaktu ba ro rua ne’ebe atu para,” nia haktuir ho laran taridu. (jxn)
.