Quinta-feira, 30 de Junho de 2011

PARABÉNS ZIZI TIMOR OAN!:)

.


Você sonha
Você crê
Você deseja
Então, você pode
Ouse,
Lute
Surpreenda
Construa
Eu acredito em você!(NRogero)

PARABÉNS ZIZI!:)

Quico VG
.

ESTAMOS DE FÉRIAS E VAMOS ABRANDAR AS PUBLICAÇÕES

.

Gostaríamos de informar aos nossos estimados leitores que os membros mais ativos deste blogue estão de férias, e por este motivo vamos abrandar o ritmo das publicações diárias.

Devido ao crescimento do número de leitores deste blogue decidimos que, por respeito e gratidão à vossa lealdade não iremos fechar como o fizemos anteriormente, embora nos encontremos de férias iremos continuar a publicar as notícias.

O blogue será atualizado diariamente, mas apenas uma vez por dia. No fim do dia, horas de Timor Leste, será quando as atualizações serão feitas, se falharmos, apresentamos desde já as nossas sinceras desculpas.

Na próxima quinta-feira estaremos de volta com o ritmo habitual. Muito obrigada pela vossa presença e participação diária neste blogue.:O)

Zizi Timor Oan
.

Sub-distrito Zumalai: Povu ejiji fos baratu!

.
Joãozito Viana
Hussi JOÃOZITO VIANA

Diskusaun nivel sub-distrito iha 28 de Junho de 2011 halo iha Sub-distrito Zumalai, Suai, hetan antusiasmu no partisipasaun husi autoridade lokal sira, grupo feto, igreza no juventude durante loron ida tomak. Iha biban ne’e, ami halo aprezentasaun konaba estratejia dezenvolvimento, plano alterasaun Fundo Petrolifero, estratejia investimentu Fundo Petrolifero no orsamento jeral estado husi 2002-2011.

Diskusaun familiar tebtebes no hatudu mai ami katak povu komesa kritiku ba prosesu dezenvolvimentu nasional. Ami rona mos partisipante sira nia hanoin, akrasaun nomos rekomendasaun.

Saida mak komunidade Zumalai nia hakarak?

Iha diskusaun nia laran, mosu preokupasaun no rekomendasaun ba orgaun estado hodi hare’e didiak sa benefisio mak povu sei hetan husi Fundo Petrolifero, tanba minarai em prinsipiu povu no rai ne’e nian. Nudar nain ba rikusoins, ami husu akuntabilidade governu nian mak hanesan tuir mai ne’e:

1. Husu ba governu atu hatun folin fos MTCI, tanba komunidade sira komesa krize aihan. Produsaun agrikula menus tanba mudansa klimatika, falta irigasaun nomos falta ema tekniku hodi akompanha prosesu kutivasaun rai, uza fini potensial, produsaun, armazenamentu no halo jestaun ba irigasaun.

2. Juventude ejiji kampo servisu, husu ba governo atu fasilita meus kampu servisu ba povu no aseleira partisipasaun komunidade iha dezenvolvimento infrastruktura. Bainhira projeto ruma mai iha sira nia fatin, husu atu partisipa trabalhador lokal ho maximu, realidade hatudu katak kontraktor sira lori trabalhador sira husi fatin seluk.

3. Projeto ne'ebe mak tama iha Zumalai laiha transparansia, tanba autoridades lokal nunka mais simu informasaun, nunka hetan kopia kontratu projeto (BoQ-detailhas projeto) no laiha dizenha hodi sukat kualidade projeto.

4. Komunidade sira iha areia rurais presiza informasaun konaba prosesu dezenvolvimentu, hasae liu tan partisipasaun povu iha planeamento, implementasaun, monitorizasaun, no evaluasaun. Povu Zumalai hakarak sai sujeitu husi dezenvolvimentu, tanba-ne’e presiza involve makaas liu tan sira iha prosesu tomak hodi garante mos kualidade kualker projeto.

5. Komunidade sira mos preokupa ho komportamentu deputado sira, ministrus, sekretaria estado no direitor sira ne’ebe nunka rona lian husi kraik, defisil atu hasoru sira maske iha fasidades sufisiente. No sira kestiona makaas konaba rikusoens ofisiais estado, tanbasa mak sira riku ba beibeik no ami povu kiak ba beibeik?

Kestaun sira ne’e dezafia orgaun estado no instituisaun estado sira mak hanesan Governu, Parlamento Nasional, Inspektorat Jeneral, PDHJ, KFP, KAK no Tribunal katak, to’o ohin loron tanbasa mak sira la halo sira nia funsaun ho efikas. Sei sira hala’o duni sira nia knar, nia rezultado mak saida? Por ezemplo; mal jestaun, abuzu poder, indikasaun korrupsaun no implementasaun orsamento estado mak la-konsisten nunka resolve. Pior liu tan mak povu seidauk sente benefisia osan ne’ebe mak tinan ba tinan aumenta. Sei nune’e, perguntas mak ne’e: sa dezenvolvimentu mak povu bele hetan nia benefisio?

Obrigado wain!
.

Deputadu Lafiar 27 Novembru Eletrisidade Lakan Total

.

Rádio Liberdade - Wednesday, 29 June 2011 - Written by Acasio Pinto

Radio, online – Deputadu Parlamentu Nasional Inacio Moreira ho Agusto Tara sei la fiar ba Deklarasaun politika husi Primeiro Ministru Kay Rala Xanana Gusmao, dehan ahi eltrisidade monu iha data 27 Novembru tinan ne’e sei lakan total iha teritoriu tomak.

Deputadu nain rua ne’e hato’o kestaun ne’e ba jornalista iha uma fukun PN Kuarta, (29/6).

Tuir deputado Fretilin ne’e, elisaun besik ona mak ema ida idak defende an . husi AMP Komesa identifika ona ididak nia program.

Iha area eletrisidade CNRT mak toma konta, iha area agrikultura PD mak tau matan. Maibe programa sira ne’e lolos AMP nia tomak, laos partido nia.

Tamba ne’e Deputado ne’e husu ba partido politika sira, atu lalika buka hadaun moris maibe tau ukun ne’e tenki ukun ho laran . Tuir Inacio durante ne’e tuir nia hare, problema kona ba eletrisidade ne’ebe mate lakan hela deit.

“Ami Fretilin nia hanoi se-semak ukun tenki iha sentido halo dezenvolimentu halo didiak, ida ne’e mak importante liu ,“ Inacio rekomenda.

Iha fatin hanesan Deputadu husi PSD, Agusto Tara la fiar ahi eletrisidade sei lakan total iha tinan, fulan Novembru main ne’e. Tara mos la konkorda ho programa ne’ebe mak lao dadaun ne’e CNRT nian deit, maibe programa politika partido lima nian ne’ebe forma AMP.

“Hau husu deskulpa ba mau bo’ot Xanana tamba lolos ne’e programa sira ne’ebe implementa balun ona ne’e AMP nian, laos CNRT nian deit. Hau senti triste ho deklarasaun ne’ebe dehan ahi sei lakan total iha tinan ne’e,”Tara kestiona.

Antes ne'e mos Ministru Infrastrutura Pedro Lay promete ba povu katak, ahi eletrisidade sei lakan total iha 27 de Novembru.

"Ami esforsu sei lakan total, tanba agora dadaun tore kuaze atu haleu ona teritoriu tomak,"dehan Lay foin lalais ne'e .
.

Aprovação da Câmara de Contas anunciada na abertura de seminário dos tribunais de contas da CPLP

.

Díli, 29 jun (Lusa) - O presidente do Parlamento de Timor-Leste, Fernando Lasama, anunciou hoje ter sido aprovada no plenário a criação da Câmara de Contas, que vai fazer o controlo externo das contas do Estado.

Fernando Lasama comunicou a aprovação da lei na generalidade aos participantes no II Seminário da Organização das Instituições Supremas de Controlo da Comunidade dos Países de Língua Portuguesa (OISC/CPLP), que decorre até sexta-feira, no Centro de Convenções de Díli.

No encontro, que simbolicamente teve hoje início com a celebração do XV aniversário da OISC/CPLP, participam delegações de Angola, Brasil, Cabo Verde, Guiné-Bissau, Moçambique, Portugal, São Tomé e Príncipe e Timor-Leste, bem como da Região Administrativa Especial de Macau e da Associação dos Membros dos Tribunais de Contas (ATRICON).

Cláudio Ximenes, presidente do Supremo Tribunal de Recurso de Timor-Leste, considerou que a realização da reunião internacional em Díli "é um encorajamento para a instalação e desenvolvimento da instituição suprema de controlo de Timor-Leste" e enalteceu o "grande apoio recebido até aqui do Tribunal de Contas de Portugal para o processo de instalação, em resposta a um pedido expresso do Presidente da República e do primeiro-ministro Xanana Gusmão".

Carlos Morais Antunes, vice-presidente do Tribunal de Contas de Portugal afirmou-se convicto de que em breve a instalação e funcionamento da Câmara de Contas de Timor-Leste vai ser realidade.

"Convicção reforçada enquanto lemos a exposição dos motivos da lei que foi aprovada, onde se escreve que a boa governação é uma das prioridades do atual Governo, devendo a gestão financeira do país pautar-se por princípios de rigor, transparência e responsabilização, porquanto consiste no instrumento de consolidação da democracia", disse.

Walton Alencar Rodrigues, do secretariado-geral da OISC, referiu que "a associação pioneira de tribunais de contas, no âmbito das relações entre os países lusófonos, vem realizando desde a sua constituição a importante troca de experiências e formações, com reflexos comprovadamente positivos para todos".

Para esse sucesso, segundo o representante do Tribunal de Contas de Angola, Paulino Sousa, tem contribuído "o conhecimento mútuo e a língua comum que fazem da organização um fórum de excelência, propiciando a permuta de conhecimentos com vista ao controlo externo, consentâneo com os desafios das respetivas economias e à medida da afirmação da democracia nos Estados" que a integram.
.

Lasama calls on Timorese medical students to apologize to the public

.

Televizaun Timor-Leste, June 29, 2011 language source: Tetun

The Parliamentary President Fernando “Lasama” de Araujo, has called on the Timorese medical students who studied in Cuba to extend apology to the public for their wide spread sensual dance called “Kijomba ala Cuba” because it has not reflected the Timorese culture.

“The state provide them scholarship this is because the cooperation between the two countries. I am concerned about their attitude as people said and therefore I will ask the Health Minister to talk with them.

They should not imitate culture of other countries and should state they will not repeat it,” Lasama said.

MP Maria Rosa da Câmara from the National Congress for the Timorese Reconstruction (CNRT) and Getrudes Moniz said the Timorese students who engaged in Kijomba dance ala Cuba, have also did the same dance in Oe-Cuse district and is responded negatively by the local residents,therefore, they called on the Parliament to produce an anti-pornography law in the country.

Quarta-feira, 29 de Junho de 2011

CNRT Moris Hodi Hasai Povu Husi Terus No Susar Nia Laran

.

Written by Domingos Silva - Wednesday, 29 June 2011

CJITL Eleisaun, Partidu Kongresu Nasional Rekonstruksaun Timorense-CNRT moris hodi hasai povu husi terus no susar nia laran.

Tuir Prezidente Partidu CNRT, Kay Rala Xanana Gusmão, CNRT moris atu liberta ona povu husi tauk, husi estraga malu, husi oho malu.

“Povu rai ida ne’e tenki kontenti, tanba iha partidu ida hanorin povu atu tuur hakmatek, hanorin povu hadomi no respeitu malu, ho prinsipiu no espiritu ida ne’e mak halo CNRT ohin loron tuba nafatin atu lori povu ba moris diak ” dehan Xanana Gusmaõ, sabdu semana kotuk wainhira halao konsolidasaun iha iha Manleuna Comoro.

Nia hatutan CNRT ida agora ne’e sei nafatin hanorin hanoin diak ne’ebe mai kedas husi pasadu ho situasaun ne’ebe difisil, hodi kuda nafatin to’o moris ohin loron, Ida ne’e mak prinsipiu no espiritu ne’ebe hakarak hasai povu husi susar no terus nia laran.

Xanana la fiar katak sei hamosu buat ruma hodi halo tauk povu ida ne’e, CNRT hanesan partidu ne’ebe kaer metin nafatin ba nia prinsipiu no espritu hodi hametin paz no estabilida ba povu no nasaun.

“Hau husu no apela ba militante no simpatizante hotu Partidu CNRT nian, atu labele simu hasoru kualker provokasaun husi se deit” Apela Xanana.(Domingos da Silva/CJITL)
.

JORGE TEME SÓ PENSA NOS INTERESSES DELE PRÓPRIO DA FAMÍLIA E DOS AMIGOS

 .
Jorge Teme

Pois é Sr. Lasama,

Essa é a pura verdade, triste de um homem que ocupa um cargo para o qual não foi eleito pela população de Oecússi. Os outros Secretários de Estado das regiões foram extintos, porque o de Oecússi ficou?

A população de Oecússi está enfadada desse violador, nada avança em Oecússi, porque esse Sr. só pensa nos interesses dele próprio, da sua família e dos seus amigos, o resto é paisagem.

Reside numa casa do governo como se fosse o Soba de Pante Macassar e o povo de Oecússi, não se consegue ver livre dele, é pior que nos tempos de Salazar.

Se existe um administrador para quê ter esse atrasado mental, violador, a dar ordens ao administrador que vai tentando fazer alguma coisa??

Beijinhos da Querida Lucrécia.
.

JORGE TEME ENVERGONHOU MAIS TIMOR LESTE DO QUE OS ESTUDANTES EM CUBA

.
Jorge Teme, no meio
 Por ZIZI TIMOR OAN

A hipocrisia dos lacaios de Gusmão já não nos devia surpreender, são uns falsários disfarçados de moralistas e de homens e mulheres de bem. Uma farsa que está mais que a descoberto, mas eles insistem em tentar enganar-nos.

Neste momento estão (a corja de bandidos) todos preocupados com a imagem que os estudantes de Cuba estão a projetar ao mundo por causa da tal dança que saiu fora dos parâmetros da normalidade, talvez devido ao excesso de vida e alegria que faz parte e caracteriza o ser jovem. Uma fase bonita das nossas vidas onde as hormonas mexem connosco, e cometemos atos menos apropriados e infelizmente somos julgados por gente tão mesquinha.

Mas a minha história agora é outra... Chama-se Jorge da Conceição Teme.

A história que muitos se esqueceram e que de longe envergonha muito mais o Estado de Timor Leste do que a Kizomba dançada pelos estudantes timorenses em Cuba.

Jorge Teme, atual secretário de Estado para o enclave de Oecússi foi o primeiro Embaixador de Timor na Austrália, e durante o seu mandato nada mais fez do que sujar a imagem do Estado timorense. Amnésia, meus senhores? Eu refresco-vos as vossas pobres e conspurcadas memórias.

Sob o atual secretário de Estado para Oecússi ainda pesa uma acusação de assédio sexual contra uma jovem, Margarida Araújo,  de 20 e poucos anos, que foi funcionária da embaixada de Timor Leste em Camberra entre 2004 e 2005, enquanto Jorge Teme foi  Embaixador na Austrália.

Agora já sabem porquê que ele foi destituído do cargo de Embaixador na Austrália. Por ser um predador e ter abusado do poder que lhe foi conferido enquanto representante no estrangeiro de Timor!

O processo continua aberto no tribunal da cidade australiana de Darwin, esta instituição judicial apenas está à espera que o executivo de Díli tome uma decisão. Podem continuar à espera, sentados, por favor, porque a " lei" que impera em Timor é a IMPUNIDADE!

Ora, ora... Estão envergonhados, meus senhores? Este alegado crime de Jorge da Conceição Teme é punido com uma pena de prisão, e suja, e de que maneira, o nome de Timor Leste perante os olhos do mundo! Nada comparado com o que os estudantes de Medicina em Cuba fizeram! O atual secretário de Estado para Oecússi alegadamente cometeu um CRIME, e os estudantes, NÃO!

Sr. Jorge Teme, o povo timorense merece um pedido de desculpa pelos seus atos criminosos e de abuso de poder enquanto foi embaixador na Austrália, que tal Sr. Lasama?

Não há pachorra para tanta sacanagem e hipocrisia destes senhores que nada mais têm feito do que levar Timor Leste e o seu povo para o abismo.

Fora, sua corja de bandidos!
.

LASAMA BEBE MENOS PORQUE O POVO MAUBERE NÃO PODE SUSTENTAR MAIS UM CHULO!

.
Casa de Fernando Lasama de Araújo
Por ZIZI TIMOR OAN

O Presidente do Parlamento Nacional, Fernando Lasama de Araújo, apelou aos estudantes de Medicina em Cuba para pedirem desculpa ao povo de Timor Leste, pela maneira como se comportaram ao dançarem Kizomba numa festa.

Estas declarações foram feitas na TVTL, que já todos sabemos que de média independente nada tem e que está ao serviço do seu patrão Xanana e do resto da corja de bandidos.

A hipocrisia aumenta de dia para dia no seio destes moralistas de meia-tigela, até parece que eles podem ser um exemplo cândido para os timorenses! Deixem-me rir...

A bem da verdade, se eu dançasse assim numa festa, e o meu pai visse num vídeo a circular no Facebook e no You Tube, ele dava-me uma valente tareia, mas fazer-me pedir desculpa ao país? Não! Pública humilhação é a última coisa que devemos obrigar estes estudantes a se sujeitarem. A maioria do povo timorense nem sabe o que se está a passar, estão preocupados com a fome e a miséria que enfrentam todos os dias. Mas com estes problemas o Sr. Lasama não está nadinha preocupado...

Sr. Lasama de Araújo, já todos sabem que Sua Excelência tem um grande problema com o álcool, é alcoólico para ser mais precisa, e provavelmente temos de lhe dar uma desculpa, porque presumivelmente  fez estas declarações sob a influência do whisky... Foi?

Como é que o Sr. Presidente pode falar em nome do povo timorense quando perante tantos problemas que a população encara o senhor tem feito ouvidos de mercador, problemas como a prostituição infantil, fome, corrupção e tantos outros que mancham a imagem e a história de Timor Leste?

O Fernando Lasama de Araújo também deve um pedido de desculpa ao Povo Maubere, porque às custas do povo ele vive como um rei, numa casa de luxo com todas as mordomias e ele nada tem feito para denunciar os valentes assaltos aos cofres do Estado por parte de muitos membros deste maldito governo!

Sr. Lasama, quando Sua Excelência honrar o cargo que ocupa e lutar em prol dos direitos do Povo Maubere, o senhor terá legitimidade para exigir um pedido de desculpa a qualquer cidadão timorense, doutra forma, CALE-SE!

Sr. Presidente, beba menos porque o álcool é caro e o povo timorense não tem possibilidades financeiras para sustentar mais um chulo!
.

Terça-feira, 28 de Junho de 2011

Ofisial Aeroportu Prende Xavier

.

Timor Post - Tersa, 28 Juñu 2011

Dili - Haluha Check In ba pasaporte halo proklamador da RDTL, Francisco do Amaral, hetan prende minutu 15, husi ofisial Aeroportu Nicolao Lobato no tenke sai husi sala VIP hodi ba tur iha klase ekonomiku tanba laiha kordenasaun di’ak ho protokolu.

“Hau hare ho hau nia matan rua, tansa proklamador ida sa’e aviaun, ema tahan nia iha eskada labele sa’e ba aviaun, durante minutu sanulu resin lima,” tenik militante ida ne’ebe fo sai nia identidade, hafoin remata akompanha Xavier ba iha Aeroportu Nicolau Lobato, Sabadu,
(25/06).

Eis titular ne’e, sente triste teb-tebes, tanba hetan prende nia lakohi ona tau ba singapura isabadu ne’e, wainhira halo viazen ba Singapura hodi halo tratamentu ba ninia saude, Ho failansu ne’ebé mosu ba ninia viazen, afeita mos ba ofisial iha Aeroportu hodi mudaobrigatoriu orariu aviaun nian.

“Hau haree ho hau nia matan rua, Avo (Xavier) sai husi VIP ba tur faliiha klase ekonomia no fila fali mai VIP, hafoin nia sai ho Silk Airiha tuku 4 loraik,” dehan fontes ne’e.

Tanba deit failansu ne’ebe mosu ba titular ne’e, halo orariu aviasaun tenki muda oras atu semo entertantu aviaun Silk Air tenke semo iha tuku hat no Merpati semo iha tuku hat ho balun.

Militantes ne’e haktuir, hun husi failnasu ne’e mai husi Avo Xavier nian rasik tanba seidauk iha esperensia akompanha ema boot ba railiur, Xavier ninia asistenti nain rua ne’ebe akompanha nia halo check In deit ba pasta mala sira ne’ebe atu lori, maibe haluha halo Check in ba Xavier ninian pasaporte. (ato)
.

Mari Alkatiri : “Partidu Politiku Iha Direitu Atu Iha Media”

.

Husi: Jorgino dos Santos - Jornal INDEPENDENTE - Tersa, 28 Juñu 2011

Dili- Radio Maubere ne’ebe eziste ona durante fulan ida hamosu opiniaun diferemte husi Publiku, balun Konsidera Radio Maubere la fo eduksaun ne’ebe diak ba publiku no seluk hanoin katak, ezistensia Radio Maubere ne’e bele hametin liu tan nasionalizmu Timoroan sira.

Iha Parlamentu nasional Preokupasaun balun mosu husi deputadu sira bloku AMP nian ne’ebe preokupa ho ezestensia Radio Maubere ne’ebe foka liu ba programa partidu nian hodi kritika ezistensia governu atual AMP.

Iha parte seluk, tuir komunidade ida, Cris Juvi katak, ezistensia Radio Maubere ne’e pozitivu tanba, maske hanesan Radio Partido FRETILIN nian, maibe Radio ne’e loke aan mos ba partidu sira seluk atu bele hato’o sira nia komentariu liu husi Notisia.

Nia hatutan, konserteza nu’udar Radio Partidu nian, sira tenke hasai programa, vizaun no misaun Partidu nian.

“Nasaun Demokrasia ita hotu iha Liberdade, sa tan konstituisaun mos la taka dalan, atu partidu rum abele iha Radio,” tenik nia

Entretantu Sekretariu Jeral Partidu FRETILIN Mari Alkatiri hatete, partidu seluk ne’ebe iha kapasidade no hakarak atu harii Radio seluk bele hari, labele laran moras ba buat ne’ebe partidu FRETILIN halo.

Konstituisaun dehan, media independente husi poder politika, partidu politika laos poder politika, partidu politika iha direitu atu iha media, Media ne’e Jornal mos media, Televizaun mos media, radio mos media.

Tan ne’e nia husu atu lideransa, partidu seluk labele nakdedar ho ezestensia Radio Maubere.

Alkatiri hatutan, Programa inter-aktivu ne’ebe Radio Maubere halo ho lideransa FRETILIN ho povu tomak, laos ho ema FRETILIN deit.

“Irmaun Xanana se hakarak, (bele) halo inter-ativu, Militante FRETILIN sei halo pergunta ba irmao Xanan. La Sama se hakarak bele halo mos, militante FRETILIN sei halo pergunta ba La Sama mos,” hateten Alkatiri.
.

“Koto Saka 30 Ular Sae, Estudante Han Modotahan”

.

Timor Post - Tersa, 28 Juñu 2011

Dili - Koto saka 30 ular sa’e, halo estudante sira tenkiser han modo tahan nebe sosa husi profesores sira.

Direktor da eskola primaria publiku [EPP] NO. 5 comoro Domingos Bareto,ba timor post segunda [27/6] informa,koto ne’ebe ME[Ministeriu Edukasaun] oferese ba eskola,kuaze la uza total tamba nakonu ho ular.

"Tama fulan 6 koto la uza tamba koto karun 30 aat hotu,bainhira tein tau iha bee manas ular komesa sai,ne’ebe ami hapara,no ha’u mos telfone kedas World food programme (WFP) hodi hare,” Domingos dehan.

EPP no 5 Comoro Consume simu merenda eskolar, fos sakas 1077, koto saka 30, mina kaixa 68, no masin ba estudante 1042.

Kozinheiru La Simu Osan

Kozinheiru hamutuk nain 8 kompostu husi mane 2 no feto nain 6 ne’ebe tein merenda eskolar Primaria Publiku (EPP) no. 5 Comoro, la simu salariu husi Ministeriu Edukasaun (ME) durante fulan 6 ona, hahu husi Janeiro to’o ohin loron.

Ana Paula Freitas kozinheira ida hateten, durante fulan 6 ona seidauk simu salariu maske sira aktivu sira nia servisu, salariu ne’ebe mak sira iha direitu fulan ida simu U$50,” hau araska tebes tanba hau mos iha oan barak mak eskola ne’ebe lori saida maka hare oan sira, se bainhira la fo bebeik ami nia direitu,” afirma Ana Paula da Silva baDiariu Timor Post, segunda (27/6)iha nia servisu fatin EPP No.5 Comoro.(Jac)
.

Deputadu Jose Teixeira: “Tentativa Difama Estudante Medisina”

.

Husi: Agus dos Santos - Jornal INDEPENDENTE - Tersa, 28 Juñu 2011 -

Dili - Relasiona ho Video kizomba ala estudante medisina Kuba’ ne’ebe oras ne’e espailha iha Internet husi Pessoal estudante medisina Kuba, deskonfia iha ema balun tenta atu halo difamasaun ba estudante medisina ne’ebe eskola iha Kuba.

Dadaun ne’e, dansa kizomba ne’ebe halo husi pesoal balun estudante medisina Kuba espalla barak iha Internet hodi halo publiku preokupa, tanba dansa ne’e ema barak konsidera la tuir ona dansa ka kultura Timor nian.

Bancada FRETILIN liu husi deputadu Jose Teixeira konsidera dansa ne’e normal, no la kontra lei ruma iha Timor Leste, tanba ne’e, konsidera ema ne’ebe kestiaona makaas ba dansa husi pesoal medisina ne’e hanesan tentativa difamasaun ida hasoru estudante medisina sira.

“Ne’e hanesan kampania politika buka hafoer imazen ita nia maluk Timor oan ne’ebe estuda iha Kuba,” dehan deputadu Jose Teixeira iha plenária horisehik.

Tanba, tuir nia, video ka dansa ne’e nia muzika la’os Kubanu nia, video ka dansa ne’e nia muzika la’os Kubanu nian, nia orijen mai husi Afroamericana ne’ebe to’o Angola ho naran kizomba, maibe ema balun tenta politiza hodi kampanha iha media publika hodi hafo’er estudante medisina nia naran.

“Ema balun deit maka dansa, lori estraga estudante hotu nia naran, tanba ne’e, laiha razaun atu investiga dansa ne’e, hanusa mak la kestiaona problema barak ne’ebe akontese, maibe kestiaona fali ida ne’e,” tenik nia.
.

Mari Alkatiri: “Ajudus Doador Maioria La Susesu”

.

Husi: Agus dos Santos - Jornal INDEPENDENTE - Tersa, 28 Juñu 2011

Dili - Eis Primeiru Ministru (atual Sekretariu Jeral FRETILIN) Mari Alkatiri hatete durante ne’e ajudus ne’ebe fo husi doador sira maioria la susesu.

Tuir Alkatiri la susesu tanba guvernu rasik laiha jestaun ne’ebe di’ak hodi implementa ajudus refere.

Nia dehan, Governasaun agora presiza halo palnu ne’ebe di’ak antes simu ajudus ruma husi doador sira, tanba ezemplu hatudu katak orsamentu jeral estadu rasik la ezekuta ho di’ak.

“Osan ita nian rasik la hatene halo jestaun husu tan ema nian atu halo saida, para ense tan bolsu ema seluk nian ka,?” deklara ba INDPENDENTE foin lalais ne’e.

Tanba, tuir Alkatiri katak doador sira kontinua iha esperansa hodi ajuda Timor Leste maibe governu rasik mak tenke hatudu nia kapasidade hodi oinsa uza ajudus refere.

“Doador hakarak ajuda maibe governu mak laiha kapasidade atu uza ajuda ne’e ho didiak, governu ense deit osan ne’e ba bolsu para depois haruka ba rai liur,” la menta nia.

“Failansu iha fatin hotu-hotu ate sasan ne’ebe sira dehan pozitivu ne’e mos failansu bo’ot, apoia ba veteranus mos failansu bo’ot inklui ferik katuas sira,” hatutan Alkatiri.

Pior liu mak, Sekjer FRETILIN ne’e mos pesimista ho planu Estratejiku Dezenvolvimentu Nasional ne’ebe tuir planu Primeiru Ministru sei lansa iha enkontru refere.

Tanba, eis PM ne’e rasik konsidera PEDN ne’e laiha ba Dezenvolvimentu rai ida ne’e.

“Planu ne’e grupu ida mak halo no laiha konsiderasaun ba realidade Timor Leste nian, deklara nia hodi hatutan katak PEDN refere halo atu hatete deit ba planu ida maibe iha futuru governu rasik la respeita planu refere.

Maibe nia dehan, kuandu FRETILIN hetan Vitoria iha 2012 sei haree mos planu refere kuandu iha pozitivu ruma mak sei implementa.

“Hare Pozitivu sei implementa saida mak hare negativu sei muda, hau laos dehan sasan hotu negativu barak liu duke pozitivu,” esplika Alkatiri.

“Hare pozitivu sei implementa saida mak hare negativu sei muda, ha’u laos dehan sasan hotu negativu maibe hau hanoin negativu barak liu duke pozitivu,” esplika Alkatiri.

Tuir nia haree, PEDN ne’ebe PM halo rasik iha 70 pursentu mak ba infraestrutura, maibe iha nasaun selukdezenvolvi uluk setor edukasaun, saude no infraestrutura.

“Iha rai hotu-hotu dezenvolve ho edukasaun no saude depois tuir mak infraestrutura mais ida ne’e lae 70 pursentu infraestrutura ne’e atu serve se, ema husi liur kuandu ita nia ema rasik la presiza saude no edukasaun,” informa Alkatiri.
.

Fos MTCI Faan Ilegal Iha Kalimantan: Gil Alves: "Ami Hein Karta Ofisial Husi RI"

.

Jornal Nacional Diario - Tersa, 28 Juñu 2011

Dili - Polisia republika Indonezia (Polri) kaptura ro Vietnam ne’ebe fan foos marka Ministeriu Comersia e Industria (MTCI) Governu Timor Leste nian iha provinsia Kalimantan do sul- Republika Indonesia.

Akontesementu ne’e Ministru Turismu Comersiu e Industria (MTCI), Gil Alves hateten nia rona ona kazu ne’e tamba laiha karta ofisial husi Governu republika Indonesia nian, tan ne’e nia seidauk koalia.

“Ami hein surat ofisial husi RI, dehan Gil Alves hodi kalan ba Jornal Nacional Diario via Telefone, tamba nia sosa fos atu lori mai Timor, laos manipula lori fali ba Indonesia.

Iha Nutisia Kalimantan Post edisaun segunda Feira (23/5) liu ba fo reportajen katak, ro ahi ho marka MV Long Van, ho Bandeira nasaun Vietnam nia ne’e, tula fos saku atus ba atus, hodi fan iha Kalimantan do sul Indonesia, iha Sabadu (22/5) fulan kotuk.

Ho ida ne’e Parte Polisia Maritima Polda Kalimantan do sul (Kalsel) kaptira ema ho ro ne’e iha area maritime Kintap Distritu Tanah Laut (Tala).

Informasaun ne’ebe iha hatudu katak, fos hirak ne’ebe sira fan ne’e, deskonfia nudar fos restu ou rezultadu dezvia husi Navio ro MV Long Van ho nia grupu.

Pontes ne’ebe fo sai (Joko) hateten fos illegal marka RDTL ne’e, polisia konsege prende, husi komunidade sira nia liman, kuaze 136 sakas, ho kada saka 25 kg.

“Evidensia ita prende tiha ona no asegira hela iha Mako Polri Polda Kalsel, saka ida ita sei faan ba RP 85 ribu, ba dollar maizu menus (U$8.050),” katak Joko.

Nia aumenta tan katak, ro ne’ebe tula sasan illegal ne’e, asegura ona iha parte Dit Polri Polda Kalsel.

“Dala ruma haktu sira hanesan ne’e, sidadaun Vietnam sira ne’e halo tiha ona,” esplika Joko. Rau/sbr
.

Rai Prometida Fatuberliu: Eletrisidade mate ona fulan ida!

.

HUSSI  JOÃOZITO VIANA

Rai tetuk Fatuberliu iha Costa Sul hatudu nia potensiliadade hodi halo produsaun agrikultura maske agora barak mak abandonado tanba laiha irigasaun.

Fatuberliu ne’ebe baliza ho Betano murak no matak tebtebes, ho nia povu simpático no simples hatudu mai hau ninia simplesidade ne’ebe reprezenta povu área remotas iha Timor laran tomak.

Rai Fatuberliu ho habitantes hamutuk rihun 6,932 ne’ebe moris ho vida argrikultura komesa hasoru krize aihan tanba mudansa klimatika, produsaun aihan menus, fos MTCI mak karun ba beibeik, eletrisidade mak mate kuaze fulan ida ona, no komesa preokupa ho sirania reprezentante sira (Fatuberliu-oan) ne’ebe iha Parlamento Nasional nunka mais halo vizita.

Ejijensia Fatuberliu?

Bainhira halo enkontro ho autoridades lokal, igreza, estudante no komunidade Sub-distrito Fatuberliu, Distrito Manufahi durante loron tomak iha dia 27 de Junho 2011 deskobre problema lubun ne’ebe sempre hanesan ho fatin no distrito seluk mak ami vizita durante ne’e. Komunidade sira ejiji katak:

1 - Governu presiza hadia kontinua rehabilita no kanaliza beemos husi projeto Pakote Referendum nian ne’ebe halo ona iha Tinan 2009 maibe lakonsege produs beemos ba povu Fatuberliu.

2 - Komunidade ejiji katak presiza intervensaun MTCI sobre fos ne’ebe mak karun ba beibeik.

3 - Veteranus sira husu para halo pagamentu ba veteranus no antigos combatentes.

4 - Husu para hadia lalais eletrisidade ne’ebe mate ona durante fulan ida.

5 - Hadia estrada mak liga entre Betano no Fatuberliu nune’e bele hatun folin transporte publiku.

Komunidade sira aprezenta mos katak sira iha reprezentante lubun ida iha Parlamento Nasional (kuaze nain hat) maibe durante ne’e la halo vizita hodi rona sira nia preokupasaun no halerik iha baze.

Sira mos komesa lakon fiar ba sira nia reprezentante iha uma fukun Parlamento Nasional, sira komesa lakon konfiansa ba kapasidade governu nian hodi hadia povu nia moris.

Perguntas mak ne’e, sei povu komesa lakon konfiansa ba beibeik ba iha nia lideransa rai ne’e, se los mak iha responsabilidade hodi liberta povu husi kiak no mukit?

Obrigado wain!
.

EMA HAMLAHA LORON-LORON NE IMI LA HAKFODAK!

.

Anónimo deixou um comentário em, "CNRT Husu Investiga Estudante Halo Quizomba Ala Cuba"

KIFARIU NAI ULUN SIRA NE!

OSAN LUBUK IDA BE LAKON LORON-LORON NE IMI LA FADIGADU!

EMA HAMLAHA LORON-LORON NE IMI LA HAKFODAK!

KORUPSAUN IHA PARLAMENTU, GOVERNU, PREZIDENSIAL, ESTADU TOMAK LORON-LORON NE IMI LA FADIGADU!

RAIN TOMAK KIAK BA BEIBEIK LORON-LORON NE IMI LA HAKFODAK!

IMI NIA LALAOK NO HAHALOK IHA RAI LARAN NO IHA TASI BALU LORON-LORON NE IMI LA HAKFODAK!

FOIN-SAE BE OPORTUNIDADE LA IHA LORON-LORON NE IMI LA FADIGADU!

PREZIDENTE HO PRIMEIRU MINISTRU DANSA BULAK HO FETO FOUN INDONEZIA BE FOKA BA MUNDU TOMAK HARE NE IMI LA HAKFODAK!

NEGOSIUS BE HALO IMI NIA BOLSA NO REKENING NAKONU LORON-LORON NE IMI LA FADIGADU!

NAOK, BOSOK, KKN LORON-LORON NE IMI LA FADIGADU!

ITA BOOT SIRA MAK LOKE DALAN ATU EMA SELUK BANATI TUIR. GOSTU LOS!

HALO DEIT BA. TO IKUS KETA MAI HORON TUIR FALI ATU FOIN-SAE SIRA ATU VOTA BA IMI.
.

CNRT Husu Investiga Estudante Halo Quizomba Ala Cuba

 .
Foto  ida ne'e halo Timor Leste moe ka lae? MOE LAIHA!!!ASSU!

Radio Liberdade - Tuesday, 28 June 2011 - Written by Acasio Pinto

Radio, online – Dansa Quizomba ala Cuba ne’ebe estudante medisina Timor oan sira halo iha nasaun Cuba entraga ona kultura Timor nian, ne’e duni husu ba governu tenki investiga.

Deputado husi Bankada CNRT Pedro da Costa ba jornalista, uma fukun PN Segunda, (27/6). Deputadu ne’e hatutan, presiza investiga dansa Quizomba ala Cuba ba estudante medisina mak halo video ne’e nune’e mos ema ne’ebe mak uploads iha internet.

“Estudante sira mak halo Quizomba ne’e no ema sira mak hatama iha internet ne’e estraga Timor nia naran. Dansa hanesan ne’e la normal no kontra kultura Timor,”Pedro lamenta.

Eis Deputadu PST ne’e hatutan, video dansa Quizomba ne’e ema barak mak konsumi ona. Iha uma fukun parlamentu barak mak kontra tamba ne’e husu ba governu presiza investiga tuir.

Iha fatin hanesan Deputado husi Bankada Fretilin Francisco Branco defende ba video dansa Quizomba ne’e. Tuir Branco dansa quizomba ne’e laos kestaun bo’ot, tamba ne’e governu tenke tau kestaun fundamental iha nasaun.

“Ita foti kestaun jeneralijadu no prostitusaun ba labraik sira, tamba tuir prekupasaun Fretilin katak banhira Governu foti kestaun Quizomba sei impede estudante sira nia estudo. Estudante sira ne’e Ai leba nia oan sira,”Branco kestiona.

Partido Fretilin husu atu lalika preopkupa ho dansa Quizomba tanba la fo valor diak ba ita nia nasaun. Husu ba governu ne’e diak liu tau kestaun bo’ot ba kazu korupsaun ne’ebe barak no iha prostitusaun ba labarik mak akontese dadaun ne’e.

Partido ASDT liu husi Domingos Mesquita lamenta tebes ba estudante sira halo Quizomba ne’e at liu fali. “Ita nhare Quizomba ne’e demais liu ona. Ita hare sai fali mallkriadu,”lamenta Mesquita.

Tuir Deputadu ne’e agora dadaun ne’e kuaze ema rihun ida resin mak asesu iha youtube . Husu ba Ministerio saude no Edukasaun tenki fo atensaun ba estudante sira liu- liu iha Cuba no fila ona. u

“Hau hare dansa ne’e demais liu ona. Ba futuru ita espera lalika akontese tan,” Mesquita sujere.
.

CNRT Kaer Prinsipiu Halibur Ema Hotu Involve Dezenvolvimentu

.

Radio Liberdade - Monday, 27 June 2011 03:07 | Written by Leandro Sena

Radio, online – Prezidenti partido Conselho Nasional Rekonstruksaun Timorenses (CNRT) Kay Rala Xanana Gusmao doko povu Manleuana hodi firmeza hatete katak, CNRT nafatin kaer prinsipiu hanesan uluk hodi halibur ema hotu iha nasaun ne’e tama ba prosesu dezenvolvimentu nasaun ne’e nian.

Xanana fo sai lia fuan hirak ne’e iha konsolidasaun partido CNRT iha Manleuana, iha uma ada Karketu Mota-Ain, Sabadu (26/6) foin lalais ne’e.

Xanana hatutan, iha tempo resistensia CNRT moris hodi halibur ema hotu, partido sira no ema sira otonomista sira hodi involve-an ba ukun-an. Iha ukun-an ne’e CNRT kaer nafatin prinsipiu hanesan.

Eis Komandante guerileirus ne’e haktuir, CNRT nia partisipasaun ohin loron ema tu’ur hakmatek netik, konsege respeitu malu netik, no iha esperansa foun ba povu tomak nia moris. CNRT liberta ona povu husi tauk, husi estraga malu, husi oho malu, no CNRT rasik mak partisipa iha prosesu ida.

“Mai ita servisu diak liutan ba povu, tanba povu ida ne’e mak halo funu, povu ida ne’e mak terus, povu ida mak hatene organiza aan, tama uma le’et sira hodi fo konfiansa ba uma ida-idak ho CNRT nia naran, unidade nasional, hodi determina povu hotu nia futuru iha rai ida ne’e,”Xanana esklarese.

Prezidenti CNRT ne’e lasimu wainhira ema balu dehan CNRT ida agora ne’e lahanesan ho CNRT ida uluk, maibe Xanana reafirma dala katak, CNRT ida ne’e hanesan CNRT ida uluk nafatin, tanba kaer nafatin ba prinsipiu no espiritu ne’ebe hakoak, hadomi no respeitu ema seluk nia direitu, hoadi moris iha dame, paz no estabilidade nia laran.

Xanana reafirma, Povu rai ida ne’e tenki kontenti, tanba iha partidu ida hanorin povu atu tuur hakmatek, hanorin povu hadomi no respeitu malu. Prinsipiu no espiritu ida ne’e mak halo CNRT ohin loron tuba nafatin atu lori povu ba moris diak.

Xanana kompara “TL ho rai seluk hodi hatete, iha rai riku barak iha mundu, ne’ebe ukun aan tinan 40 – 50 resin tiha ona, maibe ohin loron sira sei oho malu nafatin, sira nia demokrasia la lao, gasta osan povu nia la tuir nesisidade no laiha responsabilidade, hodi sira nia povu moris aat te-tebes iha susar no terus nia laran.

Eis lider maximu Falintil ne’e dehan, iha ema balu ne’ebe foin mak tama partidu iha tinan 2000 – 2006, hateten hau traidor, tanba sira haluhan tiha katak, partidu ida ne’e uluk hau mos pertensi ba hodi tane a’as iha funa laran ho vida tomak, hodi liberta povu ho rai ida ne’e. Tanba ne’e, sei la koalia deit iha 2000 -2006, ne’ebe fasil ba ema hotu atu tama partidu, kompara ho situasaun uluk ne’ebe difisil liu.

Iha okaziaun ne’e Xanana apela ba militante no simpatizante hotu Partidu CNRT nian, atu labele simu (reajem) hasoru kualker provokasaun husi se deit. Xanana lakoi militante no simpatizante ida hatudu la respeitu hodi estraga fali ema seluk.

“CNRT nia dutrina mak hanorin ema respeitu, simu no hadomi malu, rekonsiliasaun no dialogo mak uniku solusaun ba problema hotu,” Xanana friza.
.

Fos MTCI Faan ilegal to'o Provinsia KALIMANTAN-Indonesia

.

KABLAKIHUN - Dili, Diario Nasional 28-06-2011

Organizasaun Não Govermental (ONG) Luta Hamutuk eziji ba Ministru Turismu Comercio no Industria Gil da Costa Alves no Primeiru Ministru -(PM) atu esplika urjentimente ba povu konaba fos marka MTCI ne'ebe mak faan iha Provinsia KALIMANTAN INDONESIA.

Problema ne'e seriu tanba ne'e Institusaun Luta Hamutuk nia pozisaun mak ne'e, “Eziji ba Ministru Turismu Komersiu (MTCI)-Indonesia no Primeiru Ministru Xanana Gusmdo nu'udar Xefi Governu tenke esplika urjentemente ba povu, tanbasa mak faan fali fos MTCI ba Indonesia.

Entretantu ita nia povu buka fos susar atu mate, maibe Ministru Turismu Komersiu (MTCI) ba faan fali ba Indonesia ne'e iha", hateten “MERICIO AKARA” nu'udar Director Luta Hamutuk ba Jornal Nacional Diario, via telefonika Segunda Feira (2816) kalan.

Director Institusaun Luta Hamutuk ne’e hatutan, nu'udar membru Sobiedade Sivil ida ne'ebe mak durante ne'e luta ba Justisa Ekonomia lamenta tebes ho Governu no Estadu Timor-Leste. "Ami lamenta no triste tebes, tanba lolo’os ne'e, Governu no Estadu Timor-Leste tenke fo asistensia ba nia povu, maibe realidade sira halo fali sira nia interese privadu mak maka'as liu", katak MERICIO AKARA.

Akontesiomentu ne’e nia husu ba ba Governu Indonesia no Timor-Leste, liu-liu Komisaun Anti Korupsaun (KAK) tenke kolabora ho Komisi Pemberantasan Korupsi (KPK) Indonesia nian atu halo-investigasaun ba MAFIA KOMERSIU ne'ebe mak akontese dau-daun ne'e. By: rau/sbrlK-4lxio
.

OSAN MILLOENS ATUS BA MILLOENS ATUS FAKAR MAIBE INFRAESTRUTURAS BESIK ZERO NAFATIN‏

.

DEKLARASAUN POLITIKA FRETILIN

Dili, 27 de Junho de 2011

Nai Presidente Parlamento Nacional

Fernando de Araújo – Lasama

Ex.Cias

Deputado sira hanesan membro Parlamento nacional no representante Povo nia, iha dever hodi haburas, no hamentin uma fukun ne’e nia knaar, hodi tatoli Povu nia preocupação ba Governo, no sai Povu nia lian, Povu nia isin, no materializa povo nia mehi hodi haburas no hametin
ita nia independência.

Hau nudar Deputado hussi bancada FRETILIN iha knaar no iha competência tomak atu tatoli Povu nia lian no hussu ba Governo, tuir art. 9°, alinea h, no artigos 137° e 138° Rejimento uma fukun nia rasik.

Hau halo requerimento ida ne’e hau hakarak hussu ba Governo atu bele hatan resposta ho escrito tuir Konstituição da República artigo 101° no. 2 e artigo 107°. Atu nune’e ita hotu bele hakruk ka halo tuir lei nebe iha.

Declaração Politica.

► Ohin Bancada FRETILIN hakarak koalia kona ba Construção no rehabilitação estradas iha Governação AMP. Tinan hat ona maka AMP ukun. Hahu tinan fiscal 2009, AMP mai iha Parlamento hananu/canta, katak 2009 sai hanesan tinan nebe hahu halo Infrastruturas, aloca osan bara-barak ho razão refere. Maibe, Infra-estruturas acontece la significativo alias la tuir osan nebe aloca.

Ohin ami hakarak convida distintos Deputados AMP hotu, rona nain tomak, ba sira nebe hakarak buka hatene kona ba osan nebe aloka ba iha “Direcção de Serviços de Estradas, Pontes e Controlo de Inundações, hanesan tuir mai ne’e:

1. Ano Fiscal de 2008 Governo AMP aloca ba Direcção nebe refere:
Orçamento original: Tokon $ 20,362,000.
Orçamento revisão: Tokon $ 30,997,000.
Orçamento final ba tinan 2008: Tokon $ 30,827,000.
Osan nebe gasta ba tinan 2008: Tokon $ 23,253,000. Executado 75.4%

2. Ano Fiscal 2009, GAMP aloka tan osan ba halo estradas mak hanesan tuir mai ne’e:

Orçamento original: Tokon $ 19,240,000.
Orçamento alocado: Tokon $ 19,120,000.
Orçamento revisão 2009: Tokon $ 120.000.
Osan nebe gasta ba tinan 2009: Tokon $ 16,723,000. Executado; 87%.

3. Ano Fiscal 2010, GAMP aloka tan osan ba halo estradas mak hanesan tuir mai:

Orçamento Original: Tokon $ 73,398,900.
Orçamento revisão: Tokon $ 69,341,000.
Orçamento Actual: Tokon: $ 49, 340,900.
Osan nebe gasta iha 2010: Tokon $ 43,630,162. Executado; 88%.

Observação osan nebe aloca iha 2010 atu halo estradas ho total Tokon $ 73,398,900 hanesan hakarek iha leten. Maibe se ita repara didiak osan hirak ne’e, nebe halo revisão la claro, tamba hussi orçamento original hanesan hakerek iha leten executa deit tokon $ 43,630,162 ou 88% hussi osan tokon $ 49,340,900 hanesan orçamento actual.

Hussi orçamento hirak nebe ami hakerek iha leten, observa no hare momos katak, tamba la iha plano ho diak, ho nune’e mak osan nebe aloca la claro no fahe osan hirak ne’e tun sae deit e ita la compreende osan hirak nebe muda tun sae hakarak halo saída?

4. Ano fiscal de 2011, GAMP aloca tan osan ba direcção nebe refere hanesan tuir mai:

Orçamento Original: Tokon: $ 25,825,000.
Orçamento revisão: Tokon: Seidauk halo.
Orçamento Actual: Tokon: $ 25,825,000.-
Orçamento nebe aloca iha Fundo Infra-Estrutura: $ 15,485,000.-

1. Total = 1 + 2 + 3 + 4 + FI = $ 20,362,000 + $ 19,240,000 + $ 73,398,900 + $ 25,825,000 + $ 15 485 000 = Tokon $ 154,310,000.-

2. Total = 1+ 2 + 3 + 4 = $ 23,253,000 + $ 16,723,000 + $ 43,630,162 + $ 25,825,000 + 15 485 000 = Tokon $ 124,916, 162.

Osan nebe atu gasta iha 2011: Seidauk hatene.......?! Maibe tamba ita iha ona meados tinan 2011, ami hanesan tauk deit osan ho montante iha leten ne’e karik hakarak selu ba iha taka kuak hirak nebe agora halo dadaun, liu liu hakarak selu ba iha koi estrada iha foho Carimbala nebe dudu ba dudu mai no koir ba koir mai nebe liu ona fulan nen (6) maibe to’o agora seidauk hotu.

Ho nune’e osan nebe aloka halo estradas no rehabilitação iha tinan hat (4) ne’ne nia laran maka:

Total osan nebe hakerek iha leten la inclui ho osan emergências nian no mos osan hussi pacote referendum nebe aloka hodi halo estradas iha fatin barak.

Nain Presidente no maluk deputados sira.

Karik ita boot sira nebe liu ona iha foho Carimbala Maubara iha fulan nen ne’e nia laran ita boot sira bele hare volume serviço nebe halo dadaun hela boot tebes, no ita halo calculo técnico ruma, orçamento nebe tenke selu sei boot liu. E karik ita imagina ba volume serviço nebe sira halo, compara halo estrada foun ruma bele to’o kilometros atus ba atus.

Iha audencia Comissão G ho responsáveis hussi Ministério Infra-Estruturas (Ministro ho Secretario Estado) la fo explicação nebe detalhado no mos la consegue explica orçamento hirak mak aloka ba iha serviço nebe refere.

FRETILIN hakarak hatete, tamba saída mak la fo prioridade ba estradas sira nebe mak at liu hanesan, estradas iha Luro lospalos, suku Dare Ainaro ba to’o Suai, Turiscai no seluk tan nebe condição at e at liu.

Hanesan bain bain ami sempre hatete katak ne’e serviço GAMP nia, plano la halo no la iha duni, nebe halo serviço tuir hakarak deit.

Nain Presidente no maluk deputados sira.

Estado Timor Leste, mais menos tinan ida, la kleur tan, sei halo Festa Democracia. E horas ne’e dadaun GAMP hahu koalia sai ona área ida idak nebe partido assumi ba ukun ida ne’e iha AMP nia laran.

Tamba saída mak osan hussi capital desenvolvimento hussi OGE 2011 ne’e concentra hotu iha PM nia gabinete?

Karik laiha ona fiar PM ba iha ministros hussi AMP?

Karik tamba osan barak mak aloka iha tinan hat (4) nia laran ba iha Ministério ida idak maibe tamba resultado mak oitoan deit?

PM la fo fiar tamba osan barak lakon?

Hanesan sua Ex.cia PM, shr. Kairala Xanana Gusmão actuir iha media Nacional katak, Electridade iha 27 de Novembro sei lakan permanente tamba CNRT nia Plano mesak laos hussi partido seluk nebe hamutuk iha AMP. Kona ba Electricidade mate lakan mos Shr.

SE Januário Pereira hateten iha media hussu deputados AMP atu “Nonok” labele kualia barak, tamba se deputados AMP halo criticas hotu hau (SE/Januário P) labele koalia, hussik deputados oposisão mak koalia.

Los duni maluk sira tomak lalaok serviço AMP nia mak tenke lao duni hanesan ne’e, hakarak ka lakohi, simu ka ala simu partido idak idak tenke hadau moris atu bele iha netik ema oan ruma hodi vota netik iha eleição nebe mai. Se lae Partido mos bele taka. Tamba Realidade acontece povo Buiberes ho Mauberes matenek ida ne’e hare momos katak ukun GAMP ne’e, osan aloca bara-barak maibe resultado ointoan deit.

Ne’e mak resultado GAMP nia servisu durante sira nia governação.

Ikus liu fretilin hussu atu, parlamento ida ne’e ho carácter urgente, convida GAMP/Ministério Infra-estrutura nia Responsáveis atu MAI explica no atan perguntas hussi representantes povo iha uma fukun ida ne’e.

Ba ita boot sira nia atensaun hau hato’o Obrigado barak.

Inácio Freitas. Moreira.
Deputado FRETILIN
.

Fa’an karreta Governu, Secretariu Estadu Rigorberto fase liman

.

Jornal Tempu Semanal - Tersa- feira, 21 Junhu 2010

Karreta Governu ho numeru xapa matrikula 17-476 TLS ne’ebe hetan doasaun husi International Organization for Migration (IOM) fa’an tutan husi Antonio Anito Matos ba Carolino Da Costa hola fila fali ona.

Hafoin Jornal Tempu Semanal identifika no fo sai ba publiku katak, Xefe Gabinete Secretariu Estadu Asistencia Sosial no Dezaster Naturais (SEASDN) fa’an.

Liu loron hirak nia laran kareta ne’e sosa fila fali husi SEASDN.Agora daudauk kareta ne’e para hela iha Gabinete SEASDN.

Kareta Governu ne’e antes ne’e Anito Matos fa’a ho presu US$ 4. 700 ba ema ida ho naran Carolino, maibe hafoin kareta ne’e sai problema Anito Matos sosa fali husi Carolino da Costa ho presu US$ 11.000. maibe to’o agora kareta ne’e foin mak selu US$ 4.600. Tamba ne’e Carolino agora dau-daun sei prende hela Anito Matos nia karreta privadu nu’udar garantia.

Tempo Semanal fo sai ona katak, Xefe Gabinete Secretariu Estadu Asistensia Sosial no Dezastre Naturais (SEASDN), Antonio Anito Matos halo falsificasaun dokumentu karreta husi doasaun International Organization fo Migration (IOM) ne’ebe nia servisu hamutuk ho Dealer Golden Dragon Trading hodi hasai karta declarasaun dealer falsu katak karreta ne’e Anito Matos sosa ho nia osan rasik iha dealer ne’e.

Karta ne’e asina husi ema ida ho naran Aman Agung no Anito Matos. Konteudu husi karta ne’e katak Dealer Golden Dragon Trading fa’an ona karreta pajero ho numeru matrikula 17- 476 ba Anito Matos, ho folin US$ 8. 500, iha loron 22 Janeiru 2009 liu ba.

Laos ne’e deit, Xefe Gabinete SEASDN ne’e mos halo karta falsifikasaun ba Dirasaun Nacional Transporte Terestres (DNTT) katak dokumentu karreta ho numeru matrikula 17-476, lakon iha tempu krize 2006, maibe foin halo karta deklarasaun documentu kareta lakon iha tinan 2009.

Anito Matos lori kulpa

Bainhira Tempo Semanal hala’o konfirmasaun ba Anito Matos liu husi telefone nia hateten katak prosesu fa’an kareta ne’e hetan autorijasaun husi Secretariu Estado Asistensia Sosial no Dezastre Naturais (SEASDN), Jacinto Rigoberto.

Sira konkorda hamutuk atu fa’an kareta ne’e tamba sira hare kondisaun karreta ne’e ladun diak di’ak ona. Ne’e duni sira konkorda hamutuk inklui Secretariu Estado Rigoberto, hodi sosa karreta foun atu nune’e bele fasilita servisu fo asistensia ba internal Displace Person’s (IDP’s) sira.

Iha edisaun liu ba tempu seminal hatuun katak Anito Matos ho SE Rigoberto du’un malu iha prosesu fa’an karreta ne’e. tuir Anito Matos nia deklarasaun Sekretariu Estado rasik mak entrega karreta ne’e ba nia hodi hadia’a, maibe tamba karreta ne’e nia kondisaun ladun diak no tama bei-beik iha ofisina, tamba wainhira tama ofisina orsamentu ba manutensaun hodi aluga karreta hodi facilita Chefe Gabineti hodi halo servisu, nia kustu karun liu.

Ne’e duni iha gabineti laran inkliu Secretariu Estado Rigoberto iha hanoin hodi fa’an kareta ne’e hodi sosa fali kareta foun. “ ami fa’an hodi hetan fali foun ida, tamba ami la hetan apoiu karreta ba gabinete nian” dehan Anito ba tempu Semanal Sesta-feira (8/4).

Bainhira Jornal Tempu Semanal konfirma ba SE SEASDN, Jacinto Rigoberto, nia desmente no hakfodak, nia sente supreza, tamba nia nunka haruka ema ruma atu fa’an karreta ne’e, maske tuir Anito Matos katak SE Rigoberto hatene hela prosesu ne’e, maibe jornalista Tempu Semanal husu SE ne’e fase liman no halo finje la hatene buat ruma kona ba kazu ne’e.

SE ne’e dehan karreta ne’e aset Estado nian ne’e duni nia rasik seidauk autoriza ema ruma atu fa’an karreta estimadu Secretariu Estado nian, tamba antes ne’e uza hodi tula nia oan sira ba Escola. “ hau mos hakarak hetan justifikasaun husi Xefe Gabineti kona ba kondisaun karreta ne’e.” Dehan SE Jocinto Rigobertu iha momentu ne’eba.(**)

Anito Matos : “Hau pronto simu konsekuensia”

Kazu fa’an karreta husi Xefe Gabinete Asistensia Sosial Desastre Naturais sosa fali husi Sr. Carolino da Costa ho osan nia montante US$ 11.000.00, kazu ne’e iha prosesu investigasaun ne’ebe hala’o husi inspesaun auditoria interna Financas no patrimonia Estado mos hala’o ona investigasaun.

Maibe ikus fali sira hotu nia sujestaun husi leten fo oreintasaun katak patrimoniu Estadi tenke dada. “tamba hau mak fa’an kareta ne’e entaun hau mak responsabilidade atu foti fali karreta ne’e.” dehan Xefe Gabinete SEASDN ho oin sin. Maske nune’e nia parte hein deit tamba prosesu investigasaun hotu ona la hatene. Kuandu bolu ba tribunal nia prontu ba ou fo sansaun tuir estrutura nia pronto simu konsekuensia.(*)

Kareta Governu Guarita ba AMP

Realidade hatudu katak iha Timor laran parte balu sei susar hodi asesu ba parte transporte nian, maibe karreta ho matrikula Governu lubuk ida para hela iha Ministru no Diretor balu nia uma. Ministru balu laos de’it uza G ida, maibe balu uza to’o rua tolu.

Iha ulun bo’ot PNTL ida ida nia uma, karreta prado ho matrikula G rua ka tolu mak para iha nia rezidensia, hanesan karreta ne’e nia privado. Pior liu tan Diretor balu iha Ministeriu Solidaredade Sosial (MSS) fa’an fali kareta MITSUBISHI ida ho matrikula G ba nia belun.

Aat liu tan ulun bo’ot balu nia oan uza karreta Governu hodi ba tula feto prostituta sira hodi halo pekadu iha karreta laran. Kasu hanesan ne’e akontese ona ba nai ulun ida nia oan ne’ebe mak to’o hetan dezastre iha Mandarin ho feto oan ida iha karreta laran monu sai ho roupa la iha isin tamba desconfia sira halo pekado iha karreta laran. Iha Timor nai ulun sira mak hamrik metin maibe povu namlele hanesan ai-tahan iha be leten tamba maioria nai ulun timor nian halo declarasaun falsu katak sira ukun tamba dedicasaun moral no poderes husi povu, afinal dedicasaun atu uza povu hanesan kortina deit tamba nanal sira sanak hanesan guarita.

Afinal tinan hat ona AMP kaer ukun, Ministeriu balu falha ezecuta mandatu tamba halo servisu panas-panas tai ayam. Ezemplu Estrada nacional barak mak hahu kuak maibe Ministeriu Infra-estrutura matan delek nafatin.

Iha kapital Dili deit Ministeriu ne’e la konsege organija movimentu transporte ho efeitu bo’ot hanesan kontentor atu halai iha tempu kalan la konsege monta sinais atu transporte publiku para tuir fatin, sinais transzitu maioria la fusiona ho diak afinal Ministru hala’o bei-beik visita ba ninia familia iha Australia, maibe Ministru la bele uja referensia Infra-estrutura Australia nian ruma hodi hadia’a Infra-estrutura iha Timor. Ida ne’e mak dedicasaun moral no resposabilidade membrus Governu nian atu kaer ukun? Ou dedicasaun atu finaliza ambisaun pesoal? Ita dehan funu ba libertasaun hotu ona agora ita funu liberta povu husi mukit. Los duni ita foin hatene lolos katak afinal funu atu liberta povu husi mukit ne’e, todan liu dukefunu atu hetan indepedensia, tamba maioria ema hirak ne’ebe povu fo fiar atu liberta povu husi mukit ne’e mak halo fali povu hanesan lixu iha sira nia uma ninin(**)
.

Segunda-feira, 27 de Junho de 2011

Komunidade Husu Hadi’a Estrada Diresaun 09

.

Husi: Agapito dos Santos - Jornal Independente - Segunda, 27 Juñu 2011

Dili - Komunidade Bebonuk, Suku Komoro, Sub Distritu Don Aleixo husu ba Governu atu hadi’a Estrada públika diresaun mikrolete 09 ninian tanba, kondisaun grave hodi difikuluta movimentu transporte públiku.

Jony Salsinha, komunidade Bebonuk, husu ba Governu atu aloka orsamentu estadu tinan 2011 hodi hadia Estrada, tanba kondisaun Estrada at no kuak hodi difikula movimentu transporte publiku atu halo operasaun liu husi fatin ne’eba.

Nia dehan, kondisaun Estrada grave hanesan Estrada kuak, balun kuaze sentimu 50 liu, alende ne’e, rai rahun kuandu transporteliu hamosu RAI rahun no difikuluta movumentu transporte liu husi fatin ne’eba.

“Husu governu atu aloka mos orsamentu balun hodi hadia Estrada ne’e,” tanba impaktu husi Estrada ne’ebe la diak mak mikrolet 09 ida deit mak halo operasaun iha dirasaun ne’e tanba, ema tauk ho kondisaun estrada,” dehan Jony.

Nia mos salient katak, kondisaun Estrada ne’ebe grave sei hamosu moras ba sira tanba, kuandu transporte liu hamosu rai rahun.

“Tempu bai loron, ami tenke rega bebeik see lae maka rai rahun tama to’o kuartu laran.

Nune’e, Acasio soares hateten, governu tenke haree kompania ne’ebe iha kualidade tamba, see la’e hadia loron ida semana ida komesa aat hikas ona.

“Governu tenki fihir kompania ne’ebe diak se lae hadia loron ida aban nakloke fali ona hanesan oras ne’e, maske foin halo reabilitasaun maibe aat fali ona,” dehan nia.
.

Taur Matan Ruak : “Portu Naval Hera Tenke Hadia Lalais”

.

Timor Post - Segunda, 27 Juñu 2011

Dili - Maske Governu hasai ona osan miliaun $4.5 hodi selu kompaña Lifese Ingenering atu hadia fisik Portu Naval Hera, maibe to’o agora portu ne’e seidauk funsiona ho diak.

“Husu ba governu atu seriu hadia Portu Naval hera, tanba risku bele afeita kondisaun ró Naval ne’ebé mak F-FDTL iha, hau hanoin governu iha konsensia sobre risku sira ne’ebe iha, inklui ró rua ne’ebé sei oferese husi Korea,” informa Komodante Maijor Jeneral Falintil Forsa Defesa Timor Leste (F-FDTL) Taur Matan Ruak ba jornalista sira, hafoi enkontru seminal ho Prezidente da republika Jose Ramos Horta iha Palasio Presidente Bairopite, (Kuarta (22/6).

Taur esplika, parte F-FDTL preokupa tamba ró sira ne’ebe mak iha, ekipamentus karun, lori mai tenke prepara fatin ne’ebe diak no seguru,” dehan Taur. (max)
.

Komodante PNTL Distritu Dili, Pedro Belo: “Kazu Sunu Bandeira FRETILIN Prosesa Ona”

.

Timor Post - Segunda, 27 Juñu 2011

Dili - Kazu sunu bandeira FRETILIN iha area Becora Mota Ulun foin lalais, oras ne’e entrega ona ba Ministeriu Públiku.

Komandante Distritu Dili, Pedro Belo, ba jornalista iha salaun auditoria Komisaun Nasional ba Eleisaun, wainhira partisipa iha programa edukasaun Civik, sesta (24/06) ne’e hateten, ninia parte sidauk hatene klaru.

“Kazu ida ne’e seidauk loke prosesu investigasaun, depois de simu orientasaun husi Ministeriu Publiku maka foin bele halo inkeretu ba kazu ida ne’e,” hatutan Pedro Belo, nia dehan, kuandu Ministeriu Públiku fo kompetensia ba Polisia atu haklean investigasaun, ninia parte sei investiga didiak kona ba motive husi kazu ne’e,” dehan Pedro Belo.(ano)
.

Deputadu FRETILIN Estanislau : “PM Xanana Laiha Korazen Hasai Ministru Inkompotente”

.

Timor Post - Sabdu, 25 Juñu 2011

Dili-“Reprezetante Povu iha uma fukun Parlamentu Nasional (PN) konsidera Primeiru Ministru (PM) Xanana Gusmao, la iha korazen atu hasai Ministru sira ne’ebé inkompotente iha governu Aliansa maioria Parlamentar (AMP), tamba durante ne’e promesa barak ne’ebe halo iha Governu laran maibe la iha mudansa.

Deputadu, Estanislau Aleixo da Silva husi Bancada FRETILIN hatete, durante ne’e hare’e ministeriu ne’ebe hetan alegasaun barak no inkompotente maibe la iha korazen atu hasai sira, maibe iha governasaun FRETILIN iha Ministru balun ne’ebe sai tanba dehan alegasaun barak, maibe agora la akontese.

“Hau dehan katak, PM Xanana Gusmao to’o agora seidauk iha korazen atu hasai ministru sira ne’ebé inkompotente, ita haree Estrada aat bebeik, eletrisidade ne’ebe promete maibe laiha mudansa, ne’e inkompotente,” Estanislau dehan iha PN Kuarta (22/6).

Maski iha promesa barak ne’e halo ba povu sira katak, iha membru governu ne’ebe mak nauk U$0,25 sai husi Governu, maibe realidade ne’e iha Primeiru Ministru seidauk hasai membru ida,maske hetan ona iha alegasaun barak.

“Haree agora, alegasaun barak maibe PM Xanana Gusmao la halo buat ida, buat sira ne’e dehan iha seridade atu halo, maibe durante ne’e laiha remodelasaun iha Governu,” Estanislau afirma.

Nia hatutan katak, iha governasaun uluk deputadu sira ne’ebé sei iha Parlamentu Nasional hakilar makas, maibe iha governasaun AMP la iha deputadu mak hakilar ona ba problema ne’ebe akontese iha Ministeriu sira, tamba laia seridade,” dehan tan Estanislau. (jxn)
.

Deputadu CNRT Rekonese,“Iha Kampanha Presidente CNRT Xanana dehan se Mak Nauk $0,25 Sai”

.

Timor Post - Sabdu, 25 Juñu 2011

Dili-“Vise Xefe bancada CNRT, deputadu Pedro da Costa Mártires rekonese katak, iha kampanhia Partidu CNRT nia Prezidente Partidu CNRT, Xanana Gusmao koalia duni ba povu katak se mak naok U$0 25 sai maibe presiza mos regulamentu ne’ebe bele fo forsa ba ema implementasaun politika ne’ebé iha.

“Ita labele hasai ema ida sein akuzasaun definitive dehan ema ne’e nauk duni, maibe liu husi investigasaun no ba Tribunal deside sala ona sa, tanba ne’e governu kria instituisaun estadu nia hodi hare problema hirak ne’e,” Pedro hatutan.(jxn)
.

Deputadu CNRT, Pedro Martires: Membru Governu Riku Derepente, “KAK Presiza Investiga”

.

Timor Post - Segunda, 27 Juñu 2011

Dili- Komisaun Anti Korupsaun (KAK) presiza investiga didiak membru governu ne’ebe durante ne’e deskonfia halo korupsaun Koluzaun no Nepotismu (KKN) iha Governasaun Aliansa Maioria Parlamentar (AMP) nia
laran.

Vice Xefi Bancada Partidu CNRT, deputadu Pedro da Costa mártires hateten, membru governu ne’ebe assume kargu hanesan ministru no sekretariu estadu bele deskonfia, tamba iha balun ne’ebé assume kargu hanesan ministru no sekretariu estadu bele deskonfia, tamba iha balun ne’ebe fo-foun uku seidauk iha kareta maibe iha tempu agora kareta rua tolu mak para hela iha uma.

Maske nune’e, deputadu ne’e deskonfia deit ministru balun hariku-an, maibe presiza investigasaun husi KAK atu bele hatene lo-loos iha Ministru ne’ebe komete KKN ka-lae.

“Hau dehan bele deskonfia katak, buat sira ne’e haree iha duni maibe presiza mos investigasaun husi KAK atu hatete katak ema sira ne’e uza fasilidade estadu mak hariku-an ka sira nia rasik,” Pedro afirma.
.