.
METANROSA deixou um comentário em, "VIVA FRETILIN! VIVA LIDERANSA FRETILIN MARI & LUOLO!"
A FRETILIN, Frente Revolucionária de Timor-Leste Independente, harii iha 20 de Maio de 1974 ho naran ASDT (Associação Social-Democrática Timorense) no iha programa Partido nian haklaken, entre sira seluk, mehi lulik Timor-Leste nian ba Ukun Rasik An, fo periodo tranzisaun ida husi tinan 3 to'o tinan 8 ho hanoin atu halao reformas de ordem social, ekonomika no política iha sentido democracia-social nian.
Lakleur deit ninia pozisaun sira radicaliza tiha, apoia husi ideias Sargento Nicolau Lobato nian, tan nee ASDT transforma ba FRETILIN. Pozisaun radikal ida nee halo Timor oan barak hili atu asosia ba Fretilin hanesan forma ida hodi hatudu sira nia opozisaun ba GOLPE nebe halao antes husi UDT.
Iha Agosto 1975, hafoin koligasaun breve ida ho FRETILIN, UDT hakotu ho golpe de estado ida. Nunee halo FRETILIN responde mos ho KONTRA GOLPE nebe lori ba funu civil. Tamba deit hahalok Golpe de estado nebe halao husi UDT no contra golpe husi FRETILIN, administrasaun portugues utiliza hanesan pretexto hodi halai ba Atauro. Fretilin tenta hodi bolu fali governador ikus liu administrasaun kolonial nian; Lemos Pires, atu halao prosesu deskolonizasaun maibe tamba governo central Lisboa laiha fiar no hetan presaun husi Indonesia no Estado Unidos entaun prosesu deskolonizasaun husi Lemos Pires, hanesan representante portugues sira nian, labele termina. Nunee FRETILIN deside hodi proklama independensia Republika Demokratika Timor Leste iha 28 Novermbru 1975.
Indonesia nebe iha ambisaun bot tebes hodi haluan ninia teritoriu Nusantara, hafoin susesu bot hasoru Holanda hodi hadau Papua Oeste tinan hirak liu ba no mos tamba falhansu traumatiku iha lakon funu klandestina hasoru Reino unido nia Forsas Spesiais(SAS) no Forsas Malaysia iha Borneo, hare oportunidade bot ida hodi utiliza propaganda komunismu hasoru FRETILIN (GRUPO NASIONALISTA INDEPENDENTISTA EMA TIMOR NIAN) hanesan PRETEXTU ida hodi invade Timor Leste. Ho apoio Estados Unidos nian, no mos rekonhesimentu husi Australia, Indonesia invade Estado RDTL iha 7 Dezembru 1975. Funu Ukun rasik an atu fakar ran lolos ba PATRIA hahuu dadaun. No FRETILIN simu ho orgulho atu lidera prosesu libertasaun.
Hodi to ikus lori ba CNRM, CNRT no mos presente bot nebe falun ho ran ruin isin povo Maubere nian atu bele oferese ba mundo iha referendo ukun rasik an. Presente nebe hatudu momos determinasaun atu defende ukun rasik an nebe proklama iha 28 Novembro 1975. Ba sa, iha referendo hanesan konfirmasaun ida katak nasaun ida moris dala ida deit, moras bele dala barak maibe isin diak fali iha momento nebe deit. Hanesan ita ema sai husi ita nia inan nia kabun lulik dala ida deit.
Ita nudar kosok oan hetan infeksaun bar-barak husi ambiente liur nian maibe ita mos sei luta ho atu hetan isin diak fali. Laiha ema nebe maka moris dala rua. Proklamasaun dala ida, luta ba defende ukun an nebe proklama ona, luta ba defende ita nia an hasoru funumaluk invasor moras at dala barak no uza ita nia matenek hodi liberta ita an husi moras at okupasaun nian ho aimoruk ida nebe hanaran referendo. Ho nune hafoin ita liberta an husi moras at okupasaun nian uza aimoruk ida naran referendo, mundo hakruk ho respeita ba ita nia restaurasaun proklamasaun nian iha 20 de Maio 2002.
Kronologia historiku iha leten hanesan faktu historiku nebe hakerek nain utiliza atu bele komprende sentidu RADIKALISMU iha kontexto movimentu partidariu nasionalista ida hanesan FRETILIN nebe sai objektu hakerek nee nian.
Iha nee atu koalia konaba radikalismu iha kontextu sentidu palavra ka lia nee rasik no ninia efeitu iha pratiku. RADIKAL iha disionariu defini hanesan: buat hotu nebe mai husi nia abut, buat nebe metin iha nia abut, labele fahe, ka klibur politiku nebe metin iha ninia prinsipiu hodi hakarak halao reformas politikas klean no tomak iha sistema politika nia laran, muda husi buat tuan ba buat foun hodi kaer metin ba nia prinsipiu nebe hanesan abut ba nia ideias.
Iha ramo estudo Botaniku nian, ka konaba aihoris, palavra nee mos defini ba aitahan sira nebe moris hamutuk no mai husi aihoris nia abut. Ba sira nebe hakarak sobu sistema estatus quo nebe hanehan atan sira bele mos bolu hanesan radikal. Radikal refere mos ba sira nebe hanoin no pratika normas no regras foun nebe dok husi sistema tuan, tradisional ka konservativu nian. Ema sira nebe ho postura ida katak hases an dok husi buat sira nebe ukun estatus quo konsidera hanesan normativu no normal. Radikal iha ninia sentidu lolos mak hanoin foun nebe ho abut metin atu harii sociedade foun nebe metin no bele haraik esperansa ba ema hotu.
Husi kontextu palavra radikal iha leten historia hatudu katak FRETILIN harii dahuluk hanesan klibur ida ho naran ASDT. Maibe to ikus muda an no radikaliza tiha ba FRETILIN. ASDT muda ba FRETILIN hanesan inisiu ida husi konsensializasaun povo oprimidu sira nian.
Povo Timor Leste, nebe mos hanaran povo Maubere, atu indetifika ho ema kiak no atan sira nebe vitima sira husi sistema kolonialismu nia explorasaun iha tinan atus ba atus. Povo nebe lahetan oportunidade atu bele sai matenek, povo nebe maioria moris iha nakukun beik, kiak no mukit, rezultadu husi sistema politika sosial kolonialismu nian nebe lakohi atu fo kbiit matenek no haforsa sira.
Kolonialismu ninia natureza maka explora beik, kiak, no laiha kbiit husi povo sira nebe kolonizadu. Nunee iha kontextu Timor Portugues, hafoin revolusaun aifunan (revolução dos cravos) iha Portugal, mosu grupu politiku oin-oin atu responde ba oportunidade ba ukun an. FRETILIN moris no harii husi nasionalista sira ho ideologia oin-oin entre ninian fundador sira. Balu sosialista, balu sosialista demokratiku no balu mos komunga ba sosialismu puro ka komunismu. Nunee Partidu ka grupo politiku nee halibur ideologia oin-oin iha nia beran atu hamrik ba hasoru anin liberdade nebe kolonialismu katuas moras todan hu dadaun mai hafoin revolusaun aifunan iha Lisboa. FRETILIN hanesan movimento partidariu ka movimentu grupo politiku ema Timor oan lubuk ida iha tempo neba, hamrik atu sobu sistema kolonialismu husi nia abut mak sae mai.
Grupo nasionalista partidariu nee hakarak sobu sistema tuan nebe hanean ema timor oan, hakarak harii sosiedade foun ida nebe ukun rasik nia an. Kaer rasik nia destinu no deside rasik nia moris ka nia mate iha espiritu liberdade nian. Iha kontextu nee radikalismu hanesan sentidu ida ba Fretilin sai hanesan termu nebe nudar orgulho ida. Termu nebe hahii Fretilin nudar movimentu partidariu nebe hakarak sobu sistema tuan no harii sistema foun iha sociedade foun ukun rasik an.
Iha tempo funu nia laran hafoin invazaun Indonesia nian, no tamba sirkumstansia luta no funu nian obriga, halao mos MUDANSA lubuk ida iha Fretilin nia laran husi nia lideransa sira. Iha nee Fretilin hatudu ninia flexibilidade nudar organizasaun politika nasionalista nian hodi kaer metin ba nia abut atu halo mudansa ba nasaun no objectivu luta nian. Nunee lideransa no membro komite central Fretilin iha momento neba radical nafatin iha sentidu kaer ba abut ukun rasik an nian, simu termu nudar GPK (movimentu perturbasaun seguransa) husi nia funumaluk Indonesio, muda an ho reforma lubuk ida, nebe importante no estrategis liu maka hakfahe FALINTIL husi FRETILIN.
Momento no faktu historiku hatudu no hakerek flexibilidade FRETILIN nudar movimentu partidariu politiku nebe hametin an iha radikalismu nasionalista Timor oan Maubere nian, radikalismu ka intolerante ba ideia nebe laos ukun rasik an, hakbribit ba hakarak nebe laos ukun rasik an, la simu integrasaun ho Indonesia ka nasaun seluk, hatudu mos ninia flexibilidade hodi muda an no hakuak klibur nasionalista seluk iha CNRM nia okos, hafoin ba CNRT (CONSELHO NASIONAL RESISTENSIA TIMOR LESTE), hodi hakat ba oin no konsolida funu ukun rasik an nian.
Iha prosesu historiku nasionalismo Timor oan nian, hatudu katak sai radikal, habera an iha postura radikalismu nian no mos iha sirkumtansia oin-oin atu responde ba dinamismu funu libertasaun, FRETILIN MOVIMENTU PARTIDARIU radikaliza nia an ba ideia nebe hakarak ukun an, ideia nasionalismu nasaun Maubere, nasaun povo oprimidu timorense. Radikalismu Fretilin nian hatur an iha kontextu abut ukun rasik an. Sai radikal ba ema nebe defini nia an hanesan Fretilin maka timor oan nebe mehi ba libertasaun povo Maubere nian. Maibe radikalismu ema Fretilin hatur an mos iha flexibilidade atu halao mudansa wainhira ho matenek hare katak bele kontribui ba libertasaun lolos povo Maubere nian.
Historia funu ukun an maka define Fretilin nia natureza. Historia funu ukun an hanorin Fretilin atu sai hanesan aitahan nebe metin iha abut mehi povo Maubere ba UKUN RASIK AN. Historia funu nian mos halo Fretilin sai matenek hodi halo mudansa atu manan funu hasoru potensia bot nasaun sira seluk husi liur. FRETILIN hanesan movimentu partidariu nasionalista Timor oan nian, haklaken an iha pagina historia rai Timor Leste nian hanesan organizasaun politika nebe konsiente iha nia an, metin iha abut aihun bot ukun an nian, no iha flexibilidade ba halao mudansa atu bele manan funu!
Tamba nee maka iha kontextu atual ukun rasik an ema Timor Leste oan nebe hamahun an iha aihun bot FRETILIN nian bele ho orgulho dehan matenek atu sai RADIKAL wainhira defende nasionalismo povo Maubere nian no mos matenek atu halao MUDANSA ba Maubere nia diak no nia gloria. No fim, iha unidade Fretilin nian sai radikal bele mos hanesan previlegio bot ida hanesan mos mudansa laos buat nebe foun ba FRETILIN movimentu partidariu. Tamba matenek ho inspirasaun povo Maubere maka define wainhira, tamba sa, oinsa, no iha nebe maka Fretilin tenki radikaliza (tahan metin abut no espirito ukun an nian) no halao mudansa (atu bele konsolida ukun rasik an no abut Fretilin nian). Iha kontextu nee hatur FRETILIN hanesan unidade nebe metin iha klamar Mauberismu nian.
FRETILIN RADIKAL MAKA FRETILIN MUDANSA NO FRETILIN MUDANSA MAKA FRETILIN RADIKAL, SIRA HOTU IHA FRETILIN IDA DEIT NIA ISIN NO KLAMAR. UNIDADE DE FRENTITAS BA HARII, HAMETIN NO HAFORSA NASAUN-ESTADO MAUBERE NIAN: REPUBLIKA DEMOKRATIKA DE TIMOR LESTE.
VIVA RDTL!
VIVA FRETILIN!
VIVA POVO MAUBERE!
.

METANROSA deixou um comentário em, "VIVA FRETILIN! VIVA LIDERANSA FRETILIN MARI & LUOLO!"
A FRETILIN, Frente Revolucionária de Timor-Leste Independente, harii iha 20 de Maio de 1974 ho naran ASDT (Associação Social-Democrática Timorense) no iha programa Partido nian haklaken, entre sira seluk, mehi lulik Timor-Leste nian ba Ukun Rasik An, fo periodo tranzisaun ida husi tinan 3 to'o tinan 8 ho hanoin atu halao reformas de ordem social, ekonomika no política iha sentido democracia-social nian.
Lakleur deit ninia pozisaun sira radicaliza tiha, apoia husi ideias Sargento Nicolau Lobato nian, tan nee ASDT transforma ba FRETILIN. Pozisaun radikal ida nee halo Timor oan barak hili atu asosia ba Fretilin hanesan forma ida hodi hatudu sira nia opozisaun ba GOLPE nebe halao antes husi UDT.
Iha Agosto 1975, hafoin koligasaun breve ida ho FRETILIN, UDT hakotu ho golpe de estado ida. Nunee halo FRETILIN responde mos ho KONTRA GOLPE nebe lori ba funu civil. Tamba deit hahalok Golpe de estado nebe halao husi UDT no contra golpe husi FRETILIN, administrasaun portugues utiliza hanesan pretexto hodi halai ba Atauro. Fretilin tenta hodi bolu fali governador ikus liu administrasaun kolonial nian; Lemos Pires, atu halao prosesu deskolonizasaun maibe tamba governo central Lisboa laiha fiar no hetan presaun husi Indonesia no Estado Unidos entaun prosesu deskolonizasaun husi Lemos Pires, hanesan representante portugues sira nian, labele termina. Nunee FRETILIN deside hodi proklama independensia Republika Demokratika Timor Leste iha 28 Novermbru 1975.
Indonesia nebe iha ambisaun bot tebes hodi haluan ninia teritoriu Nusantara, hafoin susesu bot hasoru Holanda hodi hadau Papua Oeste tinan hirak liu ba no mos tamba falhansu traumatiku iha lakon funu klandestina hasoru Reino unido nia Forsas Spesiais(SAS) no Forsas Malaysia iha Borneo, hare oportunidade bot ida hodi utiliza propaganda komunismu hasoru FRETILIN (GRUPO NASIONALISTA INDEPENDENTISTA EMA TIMOR NIAN) hanesan PRETEXTU ida hodi invade Timor Leste. Ho apoio Estados Unidos nian, no mos rekonhesimentu husi Australia, Indonesia invade Estado RDTL iha 7 Dezembru 1975. Funu Ukun rasik an atu fakar ran lolos ba PATRIA hahuu dadaun. No FRETILIN simu ho orgulho atu lidera prosesu libertasaun.
Hodi to ikus lori ba CNRM, CNRT no mos presente bot nebe falun ho ran ruin isin povo Maubere nian atu bele oferese ba mundo iha referendo ukun rasik an. Presente nebe hatudu momos determinasaun atu defende ukun rasik an nebe proklama iha 28 Novembro 1975. Ba sa, iha referendo hanesan konfirmasaun ida katak nasaun ida moris dala ida deit, moras bele dala barak maibe isin diak fali iha momento nebe deit. Hanesan ita ema sai husi ita nia inan nia kabun lulik dala ida deit.
Ita nudar kosok oan hetan infeksaun bar-barak husi ambiente liur nian maibe ita mos sei luta ho atu hetan isin diak fali. Laiha ema nebe maka moris dala rua. Proklamasaun dala ida, luta ba defende ukun an nebe proklama ona, luta ba defende ita nia an hasoru funumaluk invasor moras at dala barak no uza ita nia matenek hodi liberta ita an husi moras at okupasaun nian ho aimoruk ida nebe hanaran referendo. Ho nune hafoin ita liberta an husi moras at okupasaun nian uza aimoruk ida naran referendo, mundo hakruk ho respeita ba ita nia restaurasaun proklamasaun nian iha 20 de Maio 2002.
Kronologia historiku iha leten hanesan faktu historiku nebe hakerek nain utiliza atu bele komprende sentidu RADIKALISMU iha kontexto movimentu partidariu nasionalista ida hanesan FRETILIN nebe sai objektu hakerek nee nian.
Iha nee atu koalia konaba radikalismu iha kontextu sentidu palavra ka lia nee rasik no ninia efeitu iha pratiku. RADIKAL iha disionariu defini hanesan: buat hotu nebe mai husi nia abut, buat nebe metin iha nia abut, labele fahe, ka klibur politiku nebe metin iha ninia prinsipiu hodi hakarak halao reformas politikas klean no tomak iha sistema politika nia laran, muda husi buat tuan ba buat foun hodi kaer metin ba nia prinsipiu nebe hanesan abut ba nia ideias.
Iha ramo estudo Botaniku nian, ka konaba aihoris, palavra nee mos defini ba aitahan sira nebe moris hamutuk no mai husi aihoris nia abut. Ba sira nebe hakarak sobu sistema estatus quo nebe hanehan atan sira bele mos bolu hanesan radikal. Radikal refere mos ba sira nebe hanoin no pratika normas no regras foun nebe dok husi sistema tuan, tradisional ka konservativu nian. Ema sira nebe ho postura ida katak hases an dok husi buat sira nebe ukun estatus quo konsidera hanesan normativu no normal. Radikal iha ninia sentidu lolos mak hanoin foun nebe ho abut metin atu harii sociedade foun nebe metin no bele haraik esperansa ba ema hotu.
Husi kontextu palavra radikal iha leten historia hatudu katak FRETILIN harii dahuluk hanesan klibur ida ho naran ASDT. Maibe to ikus muda an no radikaliza tiha ba FRETILIN. ASDT muda ba FRETILIN hanesan inisiu ida husi konsensializasaun povo oprimidu sira nian.
Povo Timor Leste, nebe mos hanaran povo Maubere, atu indetifika ho ema kiak no atan sira nebe vitima sira husi sistema kolonialismu nia explorasaun iha tinan atus ba atus. Povo nebe lahetan oportunidade atu bele sai matenek, povo nebe maioria moris iha nakukun beik, kiak no mukit, rezultadu husi sistema politika sosial kolonialismu nian nebe lakohi atu fo kbiit matenek no haforsa sira.
Kolonialismu ninia natureza maka explora beik, kiak, no laiha kbiit husi povo sira nebe kolonizadu. Nunee iha kontextu Timor Portugues, hafoin revolusaun aifunan (revolução dos cravos) iha Portugal, mosu grupu politiku oin-oin atu responde ba oportunidade ba ukun an. FRETILIN moris no harii husi nasionalista sira ho ideologia oin-oin entre ninian fundador sira. Balu sosialista, balu sosialista demokratiku no balu mos komunga ba sosialismu puro ka komunismu. Nunee Partidu ka grupo politiku nee halibur ideologia oin-oin iha nia beran atu hamrik ba hasoru anin liberdade nebe kolonialismu katuas moras todan hu dadaun mai hafoin revolusaun aifunan iha Lisboa. FRETILIN hanesan movimento partidariu ka movimentu grupo politiku ema Timor oan lubuk ida iha tempo neba, hamrik atu sobu sistema kolonialismu husi nia abut mak sae mai.
Grupo nasionalista partidariu nee hakarak sobu sistema tuan nebe hanean ema timor oan, hakarak harii sosiedade foun ida nebe ukun rasik nia an. Kaer rasik nia destinu no deside rasik nia moris ka nia mate iha espiritu liberdade nian. Iha kontextu nee radikalismu hanesan sentidu ida ba Fretilin sai hanesan termu nebe nudar orgulho ida. Termu nebe hahii Fretilin nudar movimentu partidariu nebe hakarak sobu sistema tuan no harii sistema foun iha sociedade foun ukun rasik an.
Iha tempo funu nia laran hafoin invazaun Indonesia nian, no tamba sirkumstansia luta no funu nian obriga, halao mos MUDANSA lubuk ida iha Fretilin nia laran husi nia lideransa sira. Iha nee Fretilin hatudu ninia flexibilidade nudar organizasaun politika nasionalista nian hodi kaer metin ba nia abut atu halo mudansa ba nasaun no objectivu luta nian. Nunee lideransa no membro komite central Fretilin iha momento neba radical nafatin iha sentidu kaer ba abut ukun rasik an nian, simu termu nudar GPK (movimentu perturbasaun seguransa) husi nia funumaluk Indonesio, muda an ho reforma lubuk ida, nebe importante no estrategis liu maka hakfahe FALINTIL husi FRETILIN.
Momento no faktu historiku hatudu no hakerek flexibilidade FRETILIN nudar movimentu partidariu politiku nebe hametin an iha radikalismu nasionalista Timor oan Maubere nian, radikalismu ka intolerante ba ideia nebe laos ukun rasik an, hakbribit ba hakarak nebe laos ukun rasik an, la simu integrasaun ho Indonesia ka nasaun seluk, hatudu mos ninia flexibilidade hodi muda an no hakuak klibur nasionalista seluk iha CNRM nia okos, hafoin ba CNRT (CONSELHO NASIONAL RESISTENSIA TIMOR LESTE), hodi hakat ba oin no konsolida funu ukun rasik an nian.
Iha prosesu historiku nasionalismo Timor oan nian, hatudu katak sai radikal, habera an iha postura radikalismu nian no mos iha sirkumtansia oin-oin atu responde ba dinamismu funu libertasaun, FRETILIN MOVIMENTU PARTIDARIU radikaliza nia an ba ideia nebe hakarak ukun an, ideia nasionalismu nasaun Maubere, nasaun povo oprimidu timorense. Radikalismu Fretilin nian hatur an iha kontextu abut ukun rasik an. Sai radikal ba ema nebe defini nia an hanesan Fretilin maka timor oan nebe mehi ba libertasaun povo Maubere nian. Maibe radikalismu ema Fretilin hatur an mos iha flexibilidade atu halao mudansa wainhira ho matenek hare katak bele kontribui ba libertasaun lolos povo Maubere nian.
Historia funu ukun an maka define Fretilin nia natureza. Historia funu ukun an hanorin Fretilin atu sai hanesan aitahan nebe metin iha abut mehi povo Maubere ba UKUN RASIK AN. Historia funu nian mos halo Fretilin sai matenek hodi halo mudansa atu manan funu hasoru potensia bot nasaun sira seluk husi liur. FRETILIN hanesan movimentu partidariu nasionalista Timor oan nian, haklaken an iha pagina historia rai Timor Leste nian hanesan organizasaun politika nebe konsiente iha nia an, metin iha abut aihun bot ukun an nian, no iha flexibilidade ba halao mudansa atu bele manan funu!
Tamba nee maka iha kontextu atual ukun rasik an ema Timor Leste oan nebe hamahun an iha aihun bot FRETILIN nian bele ho orgulho dehan matenek atu sai RADIKAL wainhira defende nasionalismo povo Maubere nian no mos matenek atu halao MUDANSA ba Maubere nia diak no nia gloria. No fim, iha unidade Fretilin nian sai radikal bele mos hanesan previlegio bot ida hanesan mos mudansa laos buat nebe foun ba FRETILIN movimentu partidariu. Tamba matenek ho inspirasaun povo Maubere maka define wainhira, tamba sa, oinsa, no iha nebe maka Fretilin tenki radikaliza (tahan metin abut no espirito ukun an nian) no halao mudansa (atu bele konsolida ukun rasik an no abut Fretilin nian). Iha kontextu nee hatur FRETILIN hanesan unidade nebe metin iha klamar Mauberismu nian.
FRETILIN RADIKAL MAKA FRETILIN MUDANSA NO FRETILIN MUDANSA MAKA FRETILIN RADIKAL, SIRA HOTU IHA FRETILIN IDA DEIT NIA ISIN NO KLAMAR. UNIDADE DE FRENTITAS BA HARII, HAMETIN NO HAFORSA NASAUN-ESTADO MAUBERE NIAN: REPUBLIKA DEMOKRATIKA DE TIMOR LESTE.
VIVA RDTL!
VIVA FRETILIN!
VIVA POVO MAUBERE!
.




ILA WASN'T SO LUCKY!




















