Domingo, 30 de Janeiro de 2011

FRETILIN: EMA NIA ACUZASAUN RADIKALISMU NO MUDANSA, IHA SUBSTANCIA?

.
METANROSA deixou um comentário em, "VIVA FRETILIN! VIVA LIDERANSA FRETILIN MARI & LUOLO!"

A FRETILIN, Frente Revolucionária de Timor-Leste Independente, harii iha 20 de Maio de 1974 ho naran ASDT (Associação Social-Democrática Timorense) no iha programa Partido nian haklaken, entre sira seluk, mehi lulik Timor-Leste nian ba Ukun Rasik An, fo periodo tranzisaun ida husi tinan 3 to'o tinan 8 ho hanoin atu halao reformas de ordem social, ekonomika no política iha sentido democracia-social nian.

Lakleur deit ninia pozisaun sira radicaliza tiha, apoia husi ideias Sargento Nicolau Lobato nian, tan nee ASDT transforma ba FRETILIN. Pozisaun radikal ida nee halo Timor oan barak hili atu asosia ba Fretilin hanesan forma ida hodi hatudu sira nia opozisaun ba GOLPE nebe halao antes husi UDT.

Iha Agosto 1975, hafoin koligasaun breve ida ho FRETILIN, UDT hakotu ho golpe de estado ida. Nunee halo FRETILIN responde mos ho KONTRA GOLPE nebe lori ba funu civil. Tamba deit hahalok Golpe de estado nebe halao husi UDT no contra golpe husi FRETILIN, administrasaun portugues utiliza hanesan pretexto hodi halai ba Atauro. Fretilin tenta hodi bolu fali governador ikus liu administrasaun kolonial nian; Lemos Pires, atu halao prosesu deskolonizasaun maibe tamba governo central Lisboa laiha fiar no hetan presaun husi Indonesia no Estado Unidos entaun prosesu deskolonizasaun husi Lemos Pires, hanesan representante portugues sira nian, labele termina. Nunee FRETILIN deside hodi proklama independensia Republika Demokratika Timor Leste iha 28 Novermbru 1975.

Indonesia nebe iha ambisaun bot tebes hodi haluan ninia teritoriu Nusantara, hafoin susesu bot hasoru Holanda hodi hadau Papua Oeste tinan hirak liu ba no mos tamba falhansu traumatiku iha lakon funu klandestina hasoru Reino unido nia Forsas Spesiais(SAS) no Forsas Malaysia iha Borneo, hare oportunidade bot ida hodi utiliza propaganda komunismu hasoru FRETILIN (GRUPO NASIONALISTA INDEPENDENTISTA EMA TIMOR NIAN) hanesan PRETEXTU ida hodi invade Timor Leste. Ho apoio Estados Unidos nian, no mos rekonhesimentu husi Australia, Indonesia invade Estado RDTL iha 7 Dezembru 1975. Funu Ukun rasik an atu fakar ran lolos ba PATRIA hahuu dadaun. No FRETILIN simu ho orgulho atu lidera prosesu libertasaun.

Hodi to ikus lori ba CNRM, CNRT no mos presente bot nebe falun ho ran ruin isin povo Maubere nian atu bele oferese ba mundo iha referendo ukun rasik an. Presente nebe hatudu momos determinasaun atu defende ukun rasik an nebe proklama iha 28 Novembro 1975. Ba sa, iha referendo hanesan konfirmasaun ida katak nasaun ida moris dala ida deit, moras bele dala barak maibe isin diak fali iha momento nebe deit. Hanesan ita ema sai husi ita nia inan nia kabun lulik dala ida deit.

Ita nudar kosok oan hetan infeksaun bar-barak husi ambiente liur nian maibe ita mos sei luta ho atu hetan isin diak fali. Laiha ema nebe maka moris dala rua. Proklamasaun dala ida, luta ba defende ukun an nebe proklama ona, luta ba defende ita nia an hasoru funumaluk invasor moras at dala barak no uza ita nia matenek hodi liberta ita an husi moras at okupasaun nian ho aimoruk ida nebe hanaran referendo. Ho nune hafoin ita liberta an husi moras at okupasaun nian uza aimoruk ida naran referendo, mundo hakruk ho respeita ba ita nia restaurasaun proklamasaun nian iha 20 de Maio 2002.

Kronologia historiku iha leten hanesan faktu historiku nebe hakerek nain utiliza atu bele komprende sentidu RADIKALISMU iha kontexto movimentu partidariu nasionalista ida hanesan FRETILIN nebe sai objektu hakerek nee nian.

Iha nee atu koalia konaba radikalismu iha kontextu sentidu palavra ka lia nee rasik no ninia efeitu iha pratiku. RADIKAL iha disionariu defini hanesan: buat hotu nebe mai husi nia abut, buat nebe metin iha nia abut, labele fahe, ka klibur politiku nebe metin iha ninia prinsipiu hodi hakarak halao reformas politikas klean no tomak iha sistema politika nia laran, muda husi buat tuan ba buat foun hodi kaer metin ba nia prinsipiu nebe hanesan abut ba nia ideias.

Iha ramo estudo Botaniku nian, ka konaba aihoris, palavra nee mos defini ba aitahan sira nebe moris hamutuk no mai husi aihoris nia abut. Ba sira nebe hakarak sobu sistema estatus quo nebe hanehan atan sira bele mos bolu hanesan radikal. Radikal refere mos ba sira nebe hanoin no pratika normas no regras foun nebe dok husi sistema tuan, tradisional ka konservativu nian. Ema sira nebe ho postura ida katak hases an dok husi buat sira nebe ukun estatus quo konsidera hanesan normativu no normal. Radikal iha ninia sentidu lolos mak hanoin foun nebe ho abut metin atu harii sociedade foun nebe metin no bele haraik esperansa ba ema hotu.

Husi kontextu palavra radikal iha leten historia hatudu katak FRETILIN harii dahuluk hanesan klibur ida ho naran ASDT. Maibe to ikus muda an no radikaliza tiha ba FRETILIN. ASDT muda ba FRETILIN hanesan inisiu ida husi konsensializasaun povo oprimidu sira nian.

Povo Timor Leste, nebe mos hanaran povo Maubere, atu indetifika ho ema kiak no atan sira nebe vitima sira husi sistema kolonialismu nia explorasaun iha tinan atus ba atus. Povo nebe lahetan oportunidade atu bele sai matenek, povo nebe maioria moris iha nakukun beik, kiak no mukit, rezultadu husi sistema politika sosial kolonialismu nian nebe lakohi atu fo kbiit matenek no haforsa sira.

Kolonialismu ninia natureza maka explora beik, kiak, no laiha kbiit husi povo sira nebe kolonizadu. Nunee iha kontextu Timor Portugues, hafoin revolusaun aifunan (revolução dos cravos) iha Portugal, mosu grupu politiku oin-oin atu responde ba oportunidade ba ukun an. FRETILIN moris no harii husi nasionalista sira ho ideologia oin-oin entre ninian fundador sira. Balu sosialista, balu sosialista demokratiku no balu mos komunga ba sosialismu puro ka komunismu. Nunee Partidu ka grupo politiku nee halibur ideologia oin-oin iha nia beran atu hamrik ba hasoru anin liberdade nebe kolonialismu katuas moras todan hu dadaun mai hafoin revolusaun aifunan iha Lisboa. FRETILIN hanesan movimento partidariu ka movimentu grupo politiku ema Timor oan lubuk ida iha tempo neba, hamrik atu sobu sistema kolonialismu husi nia abut mak sae mai.

Grupo nasionalista partidariu nee hakarak sobu sistema tuan nebe hanean ema timor oan, hakarak harii sosiedade foun ida nebe ukun rasik nia an. Kaer rasik nia destinu no deside rasik nia moris ka nia mate iha espiritu liberdade nian. Iha kontextu nee radikalismu hanesan sentidu ida ba Fretilin sai hanesan termu nebe nudar orgulho ida. Termu nebe hahii Fretilin nudar movimentu partidariu nebe hakarak sobu sistema tuan no harii sistema foun iha sociedade foun ukun rasik an.

Iha tempo funu nia laran hafoin invazaun Indonesia nian, no tamba sirkumstansia luta no funu nian obriga, halao mos MUDANSA lubuk ida iha Fretilin nia laran husi nia lideransa sira. Iha nee Fretilin hatudu ninia flexibilidade nudar organizasaun politika nasionalista nian hodi kaer metin ba nia abut atu halo mudansa ba nasaun no objectivu luta nian. Nunee lideransa no membro komite central Fretilin iha momento neba radical nafatin iha sentidu kaer ba abut ukun rasik an nian, simu termu nudar GPK (movimentu perturbasaun seguransa) husi nia funumaluk Indonesio, muda an ho reforma lubuk ida, nebe importante no estrategis liu maka hakfahe FALINTIL husi FRETILIN.

Momento no faktu historiku hatudu no hakerek flexibilidade FRETILIN nudar movimentu partidariu politiku nebe hametin an iha radikalismu nasionalista Timor oan Maubere nian, radikalismu ka intolerante ba ideia nebe laos ukun rasik an, hakbribit ba hakarak nebe laos ukun rasik an, la simu integrasaun ho Indonesia ka nasaun seluk, hatudu mos ninia flexibilidade hodi muda an no hakuak klibur nasionalista seluk iha CNRM nia okos, hafoin ba CNRT (CONSELHO NASIONAL RESISTENSIA TIMOR LESTE), hodi hakat ba oin no konsolida funu ukun rasik an nian.

Iha prosesu historiku nasionalismo Timor oan nian, hatudu katak sai radikal, habera an iha postura radikalismu nian no mos iha sirkumtansia oin-oin atu responde ba dinamismu funu libertasaun, FRETILIN MOVIMENTU PARTIDARIU radikaliza nia an ba ideia nebe hakarak ukun an, ideia nasionalismu nasaun Maubere, nasaun povo oprimidu timorense. Radikalismu Fretilin nian hatur an iha kontextu abut ukun rasik an. Sai radikal ba ema nebe defini nia an hanesan Fretilin maka timor oan nebe mehi ba libertasaun povo Maubere nian. Maibe radikalismu ema Fretilin hatur an mos iha flexibilidade atu halao mudansa wainhira ho matenek hare katak bele kontribui ba libertasaun lolos povo Maubere nian.

Historia funu ukun an maka define Fretilin nia natureza. Historia funu ukun an hanorin Fretilin atu sai hanesan aitahan nebe metin iha abut mehi povo Maubere ba UKUN RASIK AN. Historia funu nian mos halo Fretilin sai matenek hodi halo mudansa atu manan funu hasoru potensia bot nasaun sira seluk husi liur. FRETILIN hanesan movimentu partidariu nasionalista Timor oan nian, haklaken an iha pagina historia rai Timor Leste nian hanesan organizasaun politika nebe konsiente iha nia an, metin iha abut aihun bot ukun an nian, no iha flexibilidade ba halao mudansa atu bele manan funu!

Tamba nee maka iha kontextu atual ukun rasik an ema Timor Leste oan nebe hamahun an iha aihun bot FRETILIN nian bele ho orgulho dehan matenek atu sai RADIKAL wainhira defende nasionalismo povo Maubere nian no mos matenek atu halao MUDANSA ba Maubere nia diak no nia gloria. No fim, iha unidade Fretilin nian sai radikal bele mos hanesan previlegio bot ida hanesan mos mudansa laos buat nebe foun ba FRETILIN movimentu partidariu. Tamba matenek ho inspirasaun povo Maubere maka define wainhira, tamba sa, oinsa, no iha nebe maka Fretilin tenki radikaliza (tahan metin abut no espirito ukun an nian) no halao mudansa (atu bele konsolida ukun rasik an no abut Fretilin nian). Iha kontextu nee hatur FRETILIN hanesan unidade nebe metin iha klamar Mauberismu nian.

FRETILIN RADIKAL MAKA FRETILIN MUDANSA NO FRETILIN MUDANSA MAKA FRETILIN RADIKAL, SIRA HOTU IHA FRETILIN IDA DEIT NIA ISIN NO KLAMAR. UNIDADE DE FRENTITAS BA HARII, HAMETIN NO HAFORSA NASAUN-ESTADO MAUBERE NIAN: REPUBLIKA DEMOKRATIKA DE TIMOR LESTE.

VIVA RDTL!

VIVA FRETILIN!

VIVA POVO MAUBERE!
.

Projetus Elektrisidade $447,741 miloes Sei Hahu Hamosu Problema Foun Ho Problema Rai Halai

.

Por ARSÉNIO BANO - 30 de janeiro de 2011

Hafoin Parlamentu Nacional aprova total OJE ba tinan 2011 hamutuk $1,306,018,000, Primeiro Ministro de Faktu Xanana Gusmao hanoin nia superman bele ezekuta osan povo nian ho desizaun ninian mesak deit, tuir lei aprovisionamentu ka tender nian, projetus liu 1 millaun nee desizaun Primeiro Ministro.

Tuir proposta OJE nebe aprova iha loron 29 Janeiro 2011, PM Xanana sei kontrola liu metade husi total OJE 2011 nian, hamutuk $747,417,000 husi total proposta nebe aprova iha diskusaun Parlamentu Nacional too 29/1/2011 hamutuk $1,306,018,00(billaun).

Detalhes alokasaun hanesan tuir mai;

Osan nebe aloka ba Prisidensia do Konselho Ministros, Primeiro Ministro nia kontrole osan hamutuk $72,038,000, nudar Ministro Defesa no Seguransa total osan nebe mak Primeiro Ministro se kontrola total hamutuk $51,073,000, Primeiro Ministro Xanana mos Preside Commissao de Administracao do Fundo Infrastrutura (FI) no liu husi Ajensia Nacional Desenvolvimentu total osan hamutuk $599,306,000, ikus liu Primeiro Ministro mos kontrola alokasaun orsamentu ba Kapital Desenvolvimento Humanu hamutuk $ 25,000,000.

Projetu ba elektrisidade tinan 2011 aumenta husi $166,741 miloes ba $447,741 miloes husi total $1,306,018,000 ho promessa AMP atu halo ahi lakan iha territorio tomak iha tinan 2011 nia laran. Projetu elektrisidade se hamosu problema foun tan Governu lahatudu estudu iha didiak atu halo projetu nebe gasta osan povo nian barak tebes.

Retornu ekonomiko ba projetu bot elektrisidade nian iha kurtu no medio prazu estudu nee lahatudu tan karik laiha, tan laiha estudo impaktu ekonomiko, laiha estudo mos atu hatudu mai ita oinsa rai nee bele sustenta projetu nee.

Osan hira mak rai nee presija atu halo manutensaun ba projetu bot nee molok osan tama fali husi reseitas gastus nebe halo atu halo projetu elektridade nee.

Dalan temporario halo entre Dili ba Manututo bele hamosu problema foun ho erosaun-provoka rai monu taka dalan. Hein katak tinan nee se laiha udan permantente selai projetu hahu hamosu ona problema foun.
.

Sábado, 29 de Janeiro de 2011

OJE 2011 Aprovado, Xanana Gusmao Tanis Dala Ida Tan Iha PN

.
Written by Manuel Ximenes - CJITL - Friday, 28 January 2011

Dili flash, Ba dala ha'at ona, Orsamentu Jeral do Estado – OJE 2011 ne'ebe aprezenta husi IV Governu Konstituisional ne'ebe lidera husi Primeiru Ministru Xanana Gusmao hetan aprovasaun iha Plenaria Parlamentu Nasional – PN hafoin diskusaun durante semana rua resin.

Iha loron ikus, Sexta feira ohin (28/1), plenaria PN konsege halo aprovasaun final global ba OJE 2011 ho montante Milaun 985 dolar amerikanu ho votus afavor 42, kontra 21 no Absentasaun 1.

Votus kontra ne'e mai husi bankada Opozisaun.

Tuir observasaun CJITL online iha sesaun enseramentu Xanana Gusmao bainhira hetan oportunidade atu fo mensajen ikus, konsege husik tan matan ben dala ida iha uma fukun ho lian mamar hakuak ema hotu – hotu.

Iha parte seluk, Fernando Lasama de Araujo, Prezidente Parlamentu Nasional husu ba membru governu tomak atu uja didiak osan ba povu nia interese no ba tuir enkontro ruma iha liur karik labele fila mai toba tiha kalan 2 ou 3 mak fila mai Timor. (Manuel Ximenes/CJITL)
.

Saida mak PM Xanana hatan koan ba aumentu OGE2011 husi rendimentu sustentavel husi Fundu Mina Rai‏

.
PM Xanana :

Hau hanoin katak ita hotu iha Ro laran ida tamba iha hanoin ida dehan governo devia alerta kunadu sae liu ona 3 %. Hau hanoin katak ida ne inkoretu tebes, inkoretu tamba sa tamba husi generalidade ita deskuti barak konaba sistema de kalkulu nebe foti sae husi $ 700 milloens ita, foti ba $ 734 ita deskuti barak tiha ona konaba ida neba, no mos ami nia apresentasaun orsamentu ami dehan katak la ultra pasa 3 %.

Hau dehan ita hotu iha ro ida nebe ita hotu buka atu lori tok ro ne ba iha rai tamba ida ne,e , tamba ami temi tiha ona katak ho sistema de kalkulu foun nebe ami halo ita bot sira kritika ami hotu simu tamba ne problema osan povu nian hanesan ita hotu rona bebeik iha ne, ami justifika tiha ona oin nusa, agora sustadu ho 321 ultra pasagen ka excede esesu 3 % ne bele $ 1 bele esesu nafatin, nebe problema agora ou esesu, ou kuantia montante de esesu.

Esesu bele 300 mill, eseu nafatin atu excede 300 mill ami sei kumpri artigu 9 husi fundu petroliferu haruka, problema laos dehan ita aumenta hanesan ne iha diskusaun sira mai ne, aumenta kik-kik ne maka sai hanesan ne.

Hau fo hatene tiha ona ba ita bot sira antes mai diskusaun proposta ida konaba 282 ne, hau dehan tiha ona katak iha esesu tiha ona 39 milloens.

Esesu ita dehan tanba montante bot ka montante kik mak atu justifika, hanesan hela deit problema esesu ne la dehan katak to iha ne ou to iha neba, ita hotu oha ro laran ida tamba sa? Tamba proposta de aumentu ita hotuhatene tamba ami hatama katak ho sistema kalkulu foun msk buat ne sa e hanesan ne, ita deskuti generalidade hau sei lembra lia fuan hotu nebe ita bot sira balun temi iha ne I mos ami dehan $ 734 la excede 3 % nebe sengaja ou tidak sengaja ita hotu tau ituan-ituan para excede, esesu ne laos dehan 300 ona mak excede, excede $ 1 ou $ 10 mos esesu ona , nebe iha duni kalkulu ba redusaun. Para qual a transferencia efeita sera reduzidu como rezultadu transferensia tinan ida ne sera reduzidu iha 201, ida ne ami senti tenki fo duni selae la diak, konaba rsplikasaun detalhada ne mak problema pre ou pos , pre kompleta mai ami se ami aumenta karik $ 100 mil karik ami kala husu no apresenta, problema inportante liu artigu 9 tanba mak ida ne relatorio ho estimative montante rendementu sustentavel iha anu fiscais susekuente sira atu mai ne nebe ita tenki reduz, ida ne los inportante duni mais tamba AMI la konsege.

Lasama:

Buat ne excede tanba hakarak ahi lakan ba povu, hakarak resolve veteranus nian, excede tanba hakarak reforsa vida democrasia ba ita nia RAI ida ne fo subvensaun ba partido politikus, tanba lakohi violencia domestiku,ne mak nia justifikasaun real mak ida ne.

Camarada Osório:

Hau hanoin ita tenki honestu hodi hateten sai proposta sira nebe aumenta ne ita tenki justifika hanesan ami oposisaun halo proposta duni I ami hakarak justifika iha loron ida ne hanesan $ 2 milloens ba subvensaun ba partidus politikus ne hasai husi MTCI nian ne seidauk aumenta montante, $ 1 milliaun ba VPU sira ne, hasai husi $ 1 miliaun ba fundu Prezidente Republik nian, nebe seidauk aumenta, $ 14 milloens atu aumenta tan ba veteranus sira ne se ita koalia $ 141 milloens nebe saldo husi tesouru iha janeiro 2011 ne sei restu hela, tuir lolos ne se mak halo proposta liu ne tenki hatene katak FRETILIN mos halo proposta de eliminasaun para pelu menus it abele muda osan ba mai maibe labele liu rendementu sustentavel ne tanba ne mak proposta la pasa maibe milloens ital proposta nebe ami halo ne mak la pasa, proposta husi AMP nian aumentu hamutuk $ 313 milloens ne proposta AMP nian I proposta sira ne pasa hotu, koalia konaba veteranus nian ne hau hanoin katak iha 2010 ami aprova tiha ona ne sala husi governo nian.
.

Fretilin threatens to take Infrastructure funds to court

.
Diario Nacional, January 28, 2011 language source: Tetun MP

Arsenio Bano from Fretilin said they would take the case of Infrastructure funds totaling US$ 282 million to court as the Government has not clearly explained how the money will be spent.

"We are analyzing the fund in one hand, but in the other hand we will take the funds for infrastructure to the court because it is important they are based on the legal requirements which exist in the country," MP Bano said.

MP Bano made the statements because MPs from the Parliamentary Majority Alliance proposed to increase the infrastructure funds to US$ 282 million.

MP Pedro dos Martires da Costa from the National Congress for the Timorese Reconstruction (CNRT) said there was no need for the AMPs' MPs to respond to the questions from Fretilin's MPs because they proposed to increase the amount of money as a technical issue and not a political case.
.

Timor-Leste calls for ARF to observe the 2012 general election

.
Diario Nacional, January 28, 2011 language source: Tetun

The Timorese Government through the Minister of Foreign Affairs, Zacarias Albano da Costa, in the first meeting of the ASEAN Region Forum (ARF), has called on ARF to observe the general election that will be held in 2012.

"Timor-Leste will present a proposal called "ARF Troica" to the ARF and they will form an observer team. Timor-Leste will ask ARF to send observers to come and observe the upcoming general election in 2012," Minister da Costa said.

Minister da Costa added that the objective of requesting the ARF team to observe the general election is ensure the election is run based on democratic principles.
.

CARRASCALAO EVACUATED TO SINGAPORE

.
ILA WASN'T SO LUCKY!

Diario Nacional, January 28, 2011 language source: Tetun MP

Mario Viegas Carascalao has been evacuated to Singapore, because he was suffering from heart disease, high blood pressure and fatigue.

Health Minister, Nelson Martins said that Carrascalao always has check-ups in Singapore; therefore he should go to Singapore to see a specialist Doctor to find out what disease he is suffering from.

"We know that he is tired at his time; therefore he has been evacuated to Singapore to attend a medical checkup and he will rest for a while and will return back," Minister Martins said.
.

Malaysia unaware of East Timor refugee plan

.
EXCLUSIVE Greg Sheridan, Foreign editor - The Australian - January 29, 2011

JULIA Gillard's proposal for a regional refugee processing centre in East Timor has been dealt a crippling blow by Malaysia's Prime Minister, Najib Tun Razak, who says he has no knowledge of the plan.

In an exclusive interview at his prime ministerial office at Putra Jaya, just outside Kuala Lumpur, Mr Najib, when asked whether his government had given any thought to the proposed East Timor centre, said: "No, I've not been alerted about that proposal."

Mr Najib's comment indicates that Ms Gillard's proposal has failed to make any headway in the region, and follows the declaration by East Timor's Deputy Prime Minister, Jose Luis Guterres, this week that the centre should not be built in the fledgling nation and would be better located in Australia.

It also indicates the inability of Canberra to get any regional leaders to take the East Timor idea seriously, despite nearly seven months of ostensible Australian diplomatic and political activism on behalf of the idea.

Ms Gillard lobbied Southeast Asian leaders on the proposed East Timor processing centre at the East Asia summit in Hanoi in November and then went to Malaysia to try to sell it there as well.

Mr Najib was sick during Ms Gillard's visit and she saw Malaysia's Deputy Prime Minister, Muhyiddin Yassin, who would not commit to the idea.

Instead, he said Malaysia would need further information before deciding on its position.

At the time, Mr Muhyiddin said: "We need more information (about the East Timor centre) because there's a lot of implications."

Ms Gillard has repeatedly said the advent of an East Timor centre would require countries in the region to change substantially the way they deal with asylum-seekers, especially those who want to come to Australia. So far no regional leader has supported the idea.

While it is apparent that Ms Gillard's East Timor proposal has gained zero traction with the Malaysians, Mr Najib expressed his determination to stamp out any people-smuggling activities within Malaysia.

Many illegal immigrants who come by boat to Australia transit through Malaysia.

"We definitely would not want Malaysia to be a staging point for people-smuggling," he said. "We will do whatever we have at our disposal to eliminate this. Malaysia wants to work closely with Australia."

Mr Najib confirmed his government had discussed the people-smuggling problem in general with Australia.

"We have been as co-operative and helpful as possible," he said.

"In fact, we have interceded in one or two incidents in which people have been apprehended, having been involved in such odious activities as people-smuggling."

The Malaysian Prime Minister revealed plans to visit Australia in March, although precise dates have not yet been finalised.
.

Sexta-feira, 28 de Janeiro de 2011

Fretilin Halo Notifikasaun Ba Media Konaba OJE 2011

.
Written by CJITL - Friday, 28 January 2011

DILI Flash, Partidu Fretilin halo notifikasaun inportante ida media relasiona ho diskusaun Orsamentu Jeral do Estado – OJE 2011 konaba aumento orsamentu ba veteranus no kombate violensia domestika.

“Bancadas AMP aumenta ordsamentu maibe buka dun fali opozisaun ho lia fuan bosok atu taka violasaun lei fundu mina rai” haktuir notifikasaun ne’ebe haruka husi deputado Jose Teixeira, Sexta feira semana ne’e ba CJITL online, via email.

“Maluk media sira. Horseik deputadu AMP hahu campanha bosok deklara katak osan barak tenke hasai liu husi fundu mina rai tamba oposisaun halo aumento barak. Ne’e bosok” Teixeira hatutan tan.

Notifikasaun ne’e mos hateten katak oposisi oitoan deit no barak liu aumentaba veteranus, combate violensia domestika. Sira mak aumenta bot liu. Total proposta aumenta iha diskusaun too horseik osan $331,126,000. Aumenta husi oposisaun $17,650,000 deit, maibe husi AMP $313,476,000 kedan. Besik dalan ruanulu bot liu aumento husi partidu oposisaun hotu,ne’e mak lia los. (*/CJTL)
.

Edukasaun sei atrazadu ka Xanana ho AMP nia edukasaun maka atrazadu tebes?

.
KOALIA deixou um comentário em, “Xanana: Edukasaun Sei ”Atrazadu”

Ema hanesan Xanana Banana Gusmao no nia companhias AMP nee mesak grupo naokten osan povo nian nebe osan lanu tiha ona. Kuandu osan lanu ona, koalia mos hanesan ema naokten koruptor lanu ten sira.

Sai to kolu an molik deit iha publiku hodi fo sai katak iha sector edukasaun, sira FALHA TOTAL tamba hafoin ukun tinan 3 laiha kurikulum iha sistema edukasaun nian, milliaun gasta ba gasta mai so para Ministro Edukasaun, Vice Ministro Edukasaun no sira nia staff sira para halao viagem ba liur deit mak barak. Rezultadu ba hadia edukasaun mak ZERO no ikus liu konkluzaun mak edukasaun atrazadu!!!

Maske gasta osan biliaun dollar barak ona depois de tinan 3 kaer ukun maibe iha parte hotu hotu iha nasaun nia dezenvolvimentu sira hatudu deit maka falhansu no estraga osan deit sem iha rezultadu nebe koresponde ba valor osan povo timor leste nian!

Sector edukasaun atrazadu tamba gere husi ema sira nebe bele dehan laiha planu no vizaun konaba oinsa edukasaun nasaun nian iha tinan ida ba tinan seluk. Edukasaun atrazadu tamba lidera husi PMinisro ida nebe atrazadu mental no Ministru edukasaun ida nebe ho gelar Phd maibe matan delek ba realidade edukasaun aktual no vizaun pragmatiku konaba dezenvolvimentu sector nee rasik.

Kada politika ida mak sai husi ministru nee rasik foti mak riba deit, kopia deit sistema rai seluk nia reforma edukasional hodi hakarak mai implementa iha Timor maibe revela falta de estrategia tranzisional ida hodi bele implementa reforma sira nebe hakarak halao iha sector nee rasik.

Seidauk tau tan ho inkapasidade no inkompetensia vice ministru playboy Assis belo nebe halo viagem bar-barak ba rai liur ho staff rasik so para sulan malu iha hotel deit hodi bele halao domin. Buat nee hotu maka halo no fim rezultadu taka OGE, Xanana Gusmao mai hosun sai katak EDUKASAUN ATRAZADU.

Atu reforma edukasaun tenki reforma uluk lai maka Ministeriu Edukasaun nee rasik nebe nakonu ho inkompetentes no escandal sexual Vice Ministru rasik nebe halo tiha ministeriu nee hanesan fatin atu kuda domin sex no nafsu birahi nian.

Xanana rasik dukur hela ou lae kakutak hanesan dunik nu lombu tamba nee maka iha sira nia ukun Timor Leste sai atrazadu iha sector hotu-hotu komesa husi edukasaun ba saude, ekonomia to eletricidade! Depois sira oin sei hanesan karau ho lekiraok nia kidun kulit nee para dehan edukasaun sei atrazadu!

Durante tinan 3 ukun nee kala halo deit saida maka agora toba hader mai gasta tiha ona billiaun lubuk ida hodi dehan edukasaun sei atrazadu.

Ne so atrazadu mental no anormal ida hanesan Xanana Banana Gusmao mak bele halo politika governasaun beik ida hanesan nenee!! Kapas los eh!
.

Woodside denies it will build East Timor pipeline

.
Mark Dodd - The Australian - January 28, 2011

AUSTRALIAN oil giant Woodside has rejected East Timorese claims the company will build a special oil and gas pipeline from the Greater Sunrise field to service the half-island state's domestic energy needs.

Timorese government spokesman Agio Pereira made the claim to press Dili's demand for the Perth-based company to reconsider plans for a floating refinery to process Greater Sunrise oil and gas.

The Gusmao Government wants the company to build an onshore gas export plant in East Timor - a demand rejected as uneconomical by Woodside.

Woodside chief executive, Don Voelte, says the offshore plan will still be worth $13 billion each to East Timor and Australia.

Yesterday, a company spokeswoman reaffirmed there were no plans to pipe Greater Sunrise oil and gas to Dili for domestic consumption.

"It's certainly nothing we've agreed to - we've never discussed a domestic pipeline to Timor Leste," said Woodside's Laura Hammer.

Fears that development of Greater Sunrise will be shelved due to the dispute on siting a refinery, President Jose Ramos Horta this week appealed to his government to show greater flexibility in its talks with Woodside. East Timor should not remain reliant on one Timor Sea petroleum field, Bayu Undan, for oil and gas royalties, he said.
.

FRETILIN acusa maioria parlamentar de desrespeitar limites da Lei do Fundo Petrolífero

.
Díli, 27 jan (Lusa) -- A FRETILIN, principal partido da oposição timorense, acusou hoje a maioria parlamentar "instruída pelo Primeiro-ministro", de desrespeitar os limites da Lei do Fundo Petrolífero, com alteração orçamental.

Em causa está uma proposta de deputados do CNRT, partido liderado pelo Primeiro Ministro Xanana Gusmão, e do PSD e PD, partidos que integram a Aliança da Maioria Parlamentar que suporta o Governo, para aumentar em 282 milhões de dólares (quase 206 milhões de euros) a dotação para as infraestruturas elétricas.

"Não temos dúvidas de que a proposta foi apresentada sob orientação do Primeiro-ministro, com autorização de 282 milhões de dólares para a dotação do fundo de infraestruturas para a energia elétrica", afirmou à Lusa José Teixeira, deputado da FRETILIN.

"O efeito disso é que o OGE num só dia passa de 985 milhões de dólares (cerca de 718 milhões de euros) para 1.26 mil milhões (748 milhões de euros), ou seja, verifica-se um aumento de 28 por cento sobre a proposta inicial, excedendo o limite dos três por cento do rendimento sustentável estimado, estabelecido na Lei do Fundo Petrolífero", disse José Teixeira.

O deputado da FRETILIN considera que a proposta "demonstra a total falta de capacidade de planeamento do Governo, porque não estava no original da proposta de Orçamento e aparece agora na discussão na especialidade".

"Não temos grandes dúvidas de que se trata de um golpe de teatro" do Primeiro-ministro e não foi apresentada a devida justificação para que o Orçamento exceda o limite dos três por cento, como a Lei determina", disse.
.

VIVA FRETILIN! VIVA LIDERANSA FRETILIN MARI & LUOLO!

.
OAN LAKON, deixou um comentario em, "Deputadu José Teixeira:Tau Millaun 4.5 Bá Portu Temporariu, “FRETILIN Kritika Makas Governu Iha Debate”

Hau mos Fretilin hotu nebe tuir fali Fretilin Mudansa (FM) maibe to ikus ses an husi FM, tamba saida?..Tamba hau hare FM mos sai tiha fali kareta politika no instrumentu pessoal ema ida nia deit, ema nee mak Vicente Maubossy.

Uluk ita kritika M. Alkatiri tamba hakarak reforma Fretilin. Maibe iha realidade Maubossy at liu fali Mari. Maubossy utiliza FM atu hetan kadeira iha AMP. Maibe to ikus nem kadeira chefe aldeia ida mos Maubossy hetan. Tamba kapasidade lideransa Maubossy laiha, nia so iha deit mak kapasidade atu manipula FM no apoiantes sira ba nia interesses pessoais no atu halo bisnis fali ba influensia FM nian.

Jovem Frentista barak nebe tuir FM, Maubossy utiliza fali ba sai nia preman sira atu ba ameasa emprezariu sira hodi fo osan. Halo tuir preman tanah abang Herkules. Iha lojas barak iha zona sira hanesan Kolmera, Audian no Kuluhun nebe uluk Maubossy ba obriga atu fo osan ba nia para bele apoia propaganda politika FM no CNRT nian, maibe hafoin hetan tiha osan sira nee, Maubossy hatama hotu bolso.

No wainhira jovem sira nebe Maubossy instrumentaliza hanesan bandido ka preman hatene ninia jogo foer naokten nian, entaun sira mos halai ses hotu husi Maubossy ho nia FM. Nee dunik to ikus hau mos arepende katak hau lao sala dalan tiha ona..

Hau beik sala dunik, hein katak loron ida sei fila fali ba Fretilin hau nia knua lulik no respeita fila fali regra de jogo demokratiku iha Frente nia laran. Hanesan ema nebe mak uluk lao sala dalan ona hau aprende lisaun diak ida, katak iha organizasaun politiku bot hanesan Fretilin sempre iha samean ulun hitu barak iha laran nebe sempre prepara atu manipula no estraga Fretilin hanesan partido no forsas politikas ida ba sira nia interesse no ambisaun pessoais.

Maibe buat nebe importante maka lideransa se deit maka sae atu simu ka lasimu, ida nee vontade ema Fretilin nian. Nebe kada individu iha organizasaun laran tenki simu. Iha parte ida hau aprende katak se povo rasik hili satanas ka diabu atu lidera sira, entaun ita tenki simu. Tamba logika seluk hatete katak povo nia lian maka Maromak nia lian. Tan nee hau deside ses an husi FM Maubossy nian hodi fila fali ba hau nia Fretilin murak, maske hanesan votantes no simpatizante simples ida iha eleisaun 2012.

Viva Fretilin! Viva lideransa Fretilin Mari & Luolo!

.

FRETILIN akuza maioria parlamentar ne´ebé mak la respeita limite sira husi Lei Fundu Petrolíferu nian

.
28 de Janeiro de 2011- Sapo.tl

FRETILIN, partidu prinsipál ba opozisaun timorense, akuza ona ohin ba maioria parlamentar "instruída husi Primeiru-ministru", hodi la respeita limite sira ba Lei Fundu Petrolíferu nian, ho alterasaun orsamentál.

Iha kauza ne´e iha proposta ida husi deputadu sira CNRT nian, partidu lideradu husi Primeiru Ministru Xanana Gusmão, nó husi PSD nó PD, partidu sira ne´ebé tama iha Aliança da Maioria Parlamentar mak suporta Governu, hodi aumenta tán iha milloens de dólares 282 (besik milloens de euros 206) dotasaun ba infraestrutura elétrikas.

"Ami la iha dúvida katak proposta apresenta tiha ona ho orientasaun husi Primeiru-ministru, ho autorizasaun milloens de dólares 282 ba dotasaun fundu infraestrutura nian sira ba enerjia elétrika", afirma ona ba Lusa José Teixeira, deputadu FRETILIN.

"Efeitu mak OGE iha loron ida liu-ba husi milloens de dólares 985 (besik milloens de euros 718) ba 1.26 mil milloens (milloens de euros 748), ka bele dehan, verifika ba aumentu ida husi pursentu 28 kona-ba posta inisiál, liu tiha tarjetu husi pusentu tolu ba rendimentu sustentável nian estimadu, estabelese tiha ona iha Lei Fundu Petrolíferu", dehan José Teixeira.

Deputadu FRETILIN konsidera katak proposta " hatudu totál falta ba kapasidade planeamentu Governu nian, tanba iha orijinál ne´ebé iha proposta Orsamentál nó aparese agora iha diskusaun iha espesialidade". "Ami la iha duvida barak ne´e mak golpe ba teatro" husi Primeiru-ministru nó la aprezenta ho loloos ba justifikasaun nune´e Orsamentu ne´e liu limite husi posentu tolu, hanesan Lei ne´ebé determina", dehan.
.

Move to cease talks with Woodside impairs Timor-Leste's Greater Sunrise objectives


INTERNATIONAL BUSINESS TIMES - January 27, 2011

The Gusmao government's apparent decision to cancel talks with the Australia's Woodside Petroleum Ltd (ASX: WPL) may undermine efforts to win the right to process gas from the Greater Sunrise field in Timor-Leste, former Prime Minister of Timor-Leste and Secretary General of Fretilin, Dr Mari Alkatiri, warned today.

Dr Alkatiri said that as the party with the most seats in parliament, Fretilincontinues to support all efforts by Timor-Leste's state institutions to convince Woodside and the Australian government – Timor-Leste's partners in the Greater Sunrise project - to agree to build a pipeline to transport gas to Timor-Leste for processing.

At a joint press conference with Australian Prime Minister John Howard in Sydney on 12 January 2006 following the signing of the Treaty on Certain Maritime Arrangements in the Timor Sea, then Prime Minister Dr Alkatiri said: "Above all (given the comparative distance) Timor-Leste to Australia, (Timor-Leste) is much closer. This is one thing, so of course we keep, not hoping but fighting, to have this plant there and the pipeline to Timor-Leste. We do believe that it is technically feasible and have been trying to get the pipeline there and I hope it will go there."

Dr Alkatiri said today that with the support of Fretilin and others, he was directly involved in negotiations on the Timor Sea from the outset in 2000 to 2006.

"The then Fretilin government secured the highly beneficial Timor Sea Treaty which has allowed billions of dollars of oil and gas revenues to flow into Timor-Leste's coffers. My government secured a greater and fairer share of Greater Sunrise than Australia was ever prepared to concede, and treaty terms that give Timor-Leste the best possible chance to exercise its right to develop Sunrise gas onshore in Timor-Leste," he said.

"In July 2005, Woodside acknowledged to me personally that a pipeline to Timor-Leste was technically viable."

However, Dr Alkatiri said Fretilin was very concerned by the Gusmao government's announcement - in a media release of 24 January 2011 titled "Greater Sunrise negotiation forces Woodside to halt all operations" - that, "neither Woodside nor regulators will proceed with the proposals until the downstream title issue is resolved. This effectively means that Woodside's operations on Greater Sunrise have been suspended."

Dr Alkatiri said: "This is a negative and counter-productive development that defies logic. To reach any outcome, the doors must remain open to dialogue, not closed at this vital stage of negotiations. It is in both countries' interests to work towards a mutually beneficial outcome.

"This announcement illustrates this de facto government's political and institutional failure. They have failed to convince either Woodside or the Australian government that processing gas in Timor-Leste is the best option.

"The de facto government cannot admit these failures, this lack of negotiating capacity, so it hides behind brash acts such as this declaration of the suspension of negotiations. As usual it finds scapegoats to cover up its incompetence. "

Dr Alkatiri said the Gusmao administration "has turned what are technical negotiations into a highly politicized issue. This may well cement the failure of these negotiations irretrievably.

"It is time the administration explained to the parliament why things have gone so drastically backwards, with potentially grave consequences for the people of Timor-Leste and future governments," Dr Alkatiri said.
.

Mario Viegas Carrascalao Evakua Ba Singapura

.
ILA MORREU, NÃO TEVE A SORTE DE MÁRIO CARRASCALÃO

Written by Manuel Ximenes - CJITL - Friday, 28 January 2011

Dili Flash, Ministru Saude, Nelson Martins, Kinta feira horseik (27/1) konfirma katak Deputadu Mario Viegas Carrascalaò hetan moras ida ne'ebe kleur ona, nune'e horseik evakua ona ba Singapura hodi halo tratamentu.

“Deputadu Mario Viegas Carrascalao husi bankada PSD ohin tenki desloka ba Singapura hodi halo tratamentu tanba hetan moras kleur ona” Nelson konfirma.

“Durante ne’e kuandu nia hetan moras oituan nia ba halo tratamentu iha neba, ne'e duni agora nia hetan moras oituan tenki ba fali to’o iha neba hodi halo tratamentu, para doutor sira hare didiak” Nelson hatutan.

“Ita hare agora nia mos katuas ona, nia presiza deskansa barak” dehan Nelson Martins iha Parlamentu Nasional. (Manuel Ximenes/CJITL)
.

ISTÓRIA BADAK IDA KONA-BA VICENTE XIMENES " MABOCY"

.
AIKURUS deixou um comentário em, "VICENTE XIMENES EMA INTEL KUPASUS NEBE AGORA HALAO PROGRAMA FOER CNRT NIAN""

BLOGO PROPAGANDA FRETLIN NIAN IDA NE", so para hatudu deit emi nia bosok ho propaganda falso hatu subar imi nia naok ho corrupcao iha governu Xanana.

Istória badak (balu) ida kona-ba Vicente Ximenes "Mabocy"

Maubocy moris iha Laleia. Aman ema Laleia, inan ema Ainaro, mista china. Bainhira nia inan mate, nia aman ba tugas fali iha Baguia no hola fali feto husi ne'ebá. Maubocy sei primu fali ho Sebastião Dias Ximenes husi Provedoria. Husi ninia madrasta, nia família mós ho Taur Matan Ruak sira.

Bainhira nia aman muda mai Dili, Maubocy mós mai hotu Dili hodi eskola. Maibé iha férias nia la fila ba Laleia. Nia bá mak Baguia. Ne'e duni ema husi Laleia la koñese nia. Ema hanoin kala nia ema Filipina. Maubocy boot de'it iha Dili. Iha Baguia mós ema la fiar nia, inklui ninia família rasik. Maubocy nia involvimentu iha 1974/5 limitadu tebetebes.

Enkuantu joven ho estudante sira forma UNETIM, Maubocy la involve. Iha sasin balu dehan katak nia hakarak mak pozisaun iha UNETIM, se hanesan membru de'it nia lakohi. Ne'e duni nia la envolve tanba ninia arrogánsia rasik. Nia haree ba UNETIM hanesan grupu ida ne'ebé iha kapasidade inferiór liu kompara ho nia. Maia Réis, deputada FRETILIN bele fó tan sasin ba ida ne'e. Kuandu Maubocy sei iha ai-laran, nia konsideradu hanesan ema ida matenek.

Hanesan mane klosan sira seluk, Maubocy mós kaer duni kilat maibé nia nunka sai komandante. Nia mós hakarak de'it mak di'ak ba ninia an rasik. Ida ne'e halo ema barak mak deskonfia nia. Kuandu nia rende husi ai-laran, ninia relasaun ho Xanana sai ladi'ak.

Relasaun ne'e sai aat tanba Maubocy ajuda fali bapa sira hodi tenta habosok FRETILIN/FALINTIL atu rende. Nia ajuda bapa sira iha kampaña fahe pamfletu, sosializasaun ho seluk-seluk tan. Nia mós ajuda bapa sira halo propaganda hasoru rezisténsia aleinde servisu mau-huu hodi kesar pro-independentista sira ba bapa. Kuandu nia rende no fila mai Dili, tanba nia hatene ko'alia língua oioin, bapa sira uza nia hanesan intérprete i ikus-mai ho tentasaun osan ho pozisaun, nia mós ajuda bapa sira hodi halo kampaña hasoru rezisténsia. Iha bapa nia tempu Maubocy hola filafali eis membru CCF Diogo Moníz nia señora, Dona Isa. Diogo Moníz mate iha ai-laran.

Maubocy nia objetivu loloos atu hola Dona Isa maka atu apodera Diogo Moniz nia terrenu. Maubocy nia ligasaun di'ak ho bapa sira sai mós hanesan presaun ida hodi uza obriga Dona Isa atu entrega Diogo Moniz nia rai ba Maubocy. Iha bapa nia tempu Maubocy kaer empreza ida naran PT Maun Alin iha Fatuhada ho ajuda husi bapa balu. Empreza ne'e nia halo ho kapitál husi Diogo Moníz nia asset no mós bantuan maka'as husi tentara indonézia sira. Maibé Maubocy nia relasaun ho bapa sira la kleur sa aat tiha tanba dívida no na'ok osan. Iha 1992 Maubocy halai ba Austrália. Tansá maka Maubocy halai ba Austrália?

Nia halai tanba kazu feto no mós kazu na'ok osan husi bapa sira. Kuandu nia kaer empreza PT Maun Alin, nia mós pratika fraude maka'as hodi na'ok bapa sira nia osan. Nia mós deve osan barak ba bapa sira. Ikus mai kuandu nia la konsege selu, bapa sira komesa tuir nia atu sisi fali sira nia osan. Bapa sira ne'e balu servisu hanesan intelijen.

Bainhira nia hola Dona Isa, nia mós hola subar feto seluk, señór ida naran Hélio Amaral nia feen, Dona Fernanda. Hélio Amaral ne'e José Luis Guterres "Lugu" nia primu rasik. Dona Isa kesar Maubocy nia hahalok ne'e ba autoridade i nia tama duni iha kadeia tanba kazu ne'e. Ne'e duni nia tama ba kadeia tanba feto la'ós tanba polítika. Kuandu nia fila fali husi Austrália iha 1998, nia la fila fali ona ba ninia feen boot, Dona Isa.

Maubocy halai ba Austrália mós la'ós tanba polítika maibé tanba situasaun ekonómika no krime. Nia la'ós refujiadu polítiku maibé ekonómiku. Durante bapa nia tempu, nia nunka halo atividade klandestina atu apoia rezisténsia. Invés, nia servisu fali ho bapa sira kontra rezisténsia.

Vítima barak maka monu ba Maubocy nia liman inklui grupu ida ne'ebé lakon iha 1979 husi Comarca. Iha Austrália, Vicente Maubocy la konsege moris ho hakmatek. Família husi ema sira ne'ebé maka nia kesar ba bapa sira no mós ema sira ne'ebé nia na'ok baku nia. Iha Darwin, grupu Timor oan ida ataka Maubocy hodi baku nia to'o ulun-fatuk naklees.

Ne'e duni nia halai fali ba Brisbane tanba komunidade Timor oan iha Brisbane uitoan de'it. Iha 1998 hafoin Konferénsia Extra-ordinária FRETILIN nian iha Sydney, Vicente Maubocy mai vizita Melbourne. Dala ida tan, joven Timor oan lubuk ida baku nia iha ne'ebá, iha fatin ida naran Carlton (Melbourne).

Abel Guterres, agora servisu hanesan Consul Geral iha Sydney maka ba sori nia. Iha kalan ne'e, grupu joven lubuk ida, inklui mós joven balu ne'ebé halai hamutuk ho matebian Alfredo Reinado iha ró iha 1995, baku Vicente Maubocy to'o monu ba rai iha dalan-klaran. Vicente nia liman-fuan sira sama ba rai to'o raan sai. Ninia matan-fukun naklees. Joven sira ne'e baku nia tanba sira akuza nia dehan bufu ka mau-huu i estraga ema nia oan-feto. Iha Konferénsia Extra-ordinária FRETILIN nian iha Sydney, Maubocy mós nomeia ninia an atu sai membru Comité Central. Maibé laiha ema ida mak hili nia. Iha Congresso FRETILIN nian ba dala uluk iha Dili iha 2001, Maubocy sai delegadu hodi reprezenta distritu Baucau.

Maibé ema barak hakfodak tanba sira nunka koñese no nunka hatene Maubocy hela iha Baucau. Delegada Bui Mesak halo protestu iha Congresso laran hodi denunsia Maubocy katak nia nunka haree Mabocy iha ninia vida. Durante governu FRETILIN nian Maubocy mós kandidata nia an atu sai Ministro do Turismo tanba nia hasai kursu ida kona ba turizmu iha Brisbane, Austrália. Laiha ema ida mak konsidera nia. Koinsidentemente, iha fali governu de facto AMP nian mós Vicente Maubocy ema la foti nafatin atu sai ministro do turismo.

Envés de Maubocy, Gil Alves (eis-dirijente BRTT) mak kaer fali pasta ne'e. Projetu mina nian iha Viqueque ne'ebé Vicente Maubocy involve, agora sai bankrút. Maubocy ho ninia maluk balu foti osan $200.000 husi BNU atu loke fábrika halo mina-nuu. Tempu ne'e Inácio Pires (Administrador do Distrito de Covalima) maka tezoureiru ba projetu ne'e. Ema seluk ne'ebé involve mós iha projetu ne'e maka Victor da Costa ho Reis Kadalak. Sira na'in tolu ne'e mós membru Fretilin Mudansa hotu maske Reis Kadalak ikus mai tama fali ba UNDERTIM. Bainhira Maubocy foti osan ne'e, nia mak apodera tiha osan ne'e hotu kedas.

Inacio Pires nia afasta tiha. Osan balu nia gasta ba sasán ba ninia an rasik (hanesan sosa karreta ne'ebé nia sa'e), restu nia uza halo atividade Mudansa nian. Agora nia osan laiha. Osan ne'ebé nia foti husi Banku nia seidauk selu. Tanba ninia hahalok iha projetu mina-nuu ne'e, grupu Mudansa mós komesa nakfera daudauk. Fretilin Mudansa mosu husi grupu ida naran "Renovador". Ema na'in 21 maka halo parte iha grupu ne'e, hanesan Ovídeo (eis-ministru infrastrutura), Egídio de Jesus, Maubocy, Reis Kadalak, Victor da Costa, Jorge Teme, Aderito Soares, ho seluk-seluk tan. Grupu ne'e forma atu halo mudansa iha estatutu Fretilin nian.

Ohin loron ema vokál liu iha grupu Mudansa maka Vicente Maubocy mesak. Sira seluk sai frustradu hotu ho grupu ne'e tanba Maubocy nia hahalok ka tanba objetivu mak la hanesan. Balu buka hakarak halo duni mudansa ba di'ak, seluk hakarak buka kadeira. Ezemplu di'ak liu mak Aderito de Jesus Soares ne'ebé sees an kedan husi Mudansa hafoin nia kompriende loloos kona-ba Maubocy nia ho sira balu nia objetivu.

Enkontru ida iha Maubocy nia uma iha tinan kotuk, durante debate ba orsamentu rektifikativu, mosu tan sinál ida iha grupu Mudansa, hanesan konsekuénsia husi hadau malu podér. Kestaun ne'ebé sira foti mak kona ba korrupsaun iha Ministério da Agricultura e Pescas laran. Tuir buat ne'ebé ko'alia iha reuniaun ne'e, sira levanta kestaun dehan ministru agrikultura fahe de'it tratór ba PD nia ema.

Ema Mudansa nian la hetan buat ida. Ida ne'e sira bolu korrupsaun tan de'it sira nia maluk la hetan tratór. Sira nia apoiante sira iha baze protesta maka'as. Durante enkontru ne'e sira mós halo avaliasaun ida ba sira nia grupu.

Sira haree katak sira halo ona pasu ida ho sala-boot. Sira sai husi Fretilin maibé laiha ema seluk mak hakarak simu sira. Maubocy admite ho frustasaun maka'as dehan ema la fiar ona sira nia grupu Mudansa. Agora sira depende de'it ba Xanana. Sira hakarak forma partidu foun mós sira la konsege tanba sira konsege hetan asinatura sufisiente.

Tuir fonte ida naran AG, ne'ebé ligadu ho partidu CNRT, ho remodelasaun ba governu AMP iha tinan ida ne'e Maubocy mós kandidata an nafatin atu hetan pasta ida iha gabinete. Maibé ninia xanse atu hetan pasta ne'e mínimu liu tanba Xanana rasik la gosta nia. Tuir AG, kandidatura Mario V. Carrascalão nian ba II Vice PM hetan mós opozisaun forte husi grupu Mudansa, liuliu husi Maubocy ho Jorge Teme.

Membru Mudansa ida ne'ebé mantein nafatin iha FRETILIN naran CN dehan katak maioria Grupu Mudansa nia objetivu bainhira forma foufoun mak atu hetan duni kadeira. Tan ne'e membru orijinál barak mak agora sees an hotu hanesan Domingos Pinto (eis vise sekretário OPJLATIL). Lamberto Viana mós hadook an hotu i mantein nafatin iha FRETILIN. Seluk mak Manuel Pinto, ne'ebé agora sai Administrador do Distrito iha Baucau, i Aderito de Jesus Soares agora hasai PhD iha Canberra, Austrália.

Ikus ne'e Maubocy nia relasaun ho Xanana kontinua la di'ak. Emprezáriu ida naran RC konta katak iha enkontru ida entre Xanana ho emprezáriu sira, Xanana husu ba Maubocy: "Entaun Maubocy Bosimau, ó hatudu to'ok ó nia teoria kona ba turizmu mai. Se laiha, sai!" Xanana hatete aat Maubocy iha sira nia klaran hodi dehan katak nein empresa ki'ik-oan ida mós nia bele kaer sá tan ministériu ida?

Iha 17 de Maiu 2006, durante Congresso FRETILIN nian, iha reuniaun ida iha Maubocy nia uma. Iha reuniaun ne'e Maubocy afirma katak husi delegadu 80 resin husi Baucau, 3 de'it maka sei vota ba lista Mari Alkatiri ho Lu Olo. Sira seluk, delegadu 78 sei vota hotu ba Egidio de Jesus ho José Luis Guterres "Lugu".

Maibé Maubocy bosok mak barak. De faktu Egidio ho Lugu la konsege hetan delegadu sufisiente atu nomeia sira na'in rua hanesan kandidatu.

Foin daudauk mós Maubocy dehan katak tanba nia maka iha 2001 kuaze Baucau tomak vota ba FRETILIN. Militante ida husi Baucau dehan katak ne'e bosok maka barak tanba populasaun iha Baucau só koñese Maubocy hanesan mau-huu durante bapa nia tempu. Evidentemente, iha 2006 Baucau kontinua vota ba FRETILIN maske Maubocy halo kampaña maka'as kontra FRETILIN. Ne'e hatudu katak Maubocy laiha influénsia iha Baucau, nein uitoan.

Militante FRETILIN husi Baucau ne'e kontinua katak de faktu númeru votante iha Baucau tun kompara ho eleisaun iha 2001 maibé ida ne'e la'ós tanba Maubocy maibé tanba Xanana. Tuir loloos sei iha ema barak liu iha Baucau mak hakarak vota ba CNRT/Xanana maibé tanba kampaña CNRT nian involve fali Maubocy ho "ema balu ne'ebé uluk servisu hamutuk ho bapa" mak ema sira ne'e mós dada an fali.

Tan ne'e Maubocy nia suporte ba Xanana iha eleisaun 2001 fó liu prejuizu ba partidu CNRT duké benefisiu. Ikus ne'e laiha ema ida mak fiar Maubocy. Iha fulan hirak kotuk grupu Mudansa sira ba hasoru Xavier do Amaral atu husu se sira bele tama iha partidu ASDT. Maibé ASDT ho Avó Xavier lakohi simu sira.

Avó Xavier rejeita totalmente tanba sira aprezenta sira nia an hanesan grupu frustradu tanba la hetan kadeira iha governu FRETILIN no mós governu AMP. Maubocy nia uma laran mós dezorganizadu.

Uluk nia kritika Rogerio Lobato dehan halo poligamia maibé nia aat liu dala sanulu, eis membru grupu Mudansa ida naran MS hatete. Agora nia husik hela ninia feen hodi hola fali labarik oan ida ho menór idade. Labarik ne'e foin mak atu halo tinan 17 no sei iha SMA hela.

Nia foti labarik ne'e husi Atambua i agora nia moris ho labarik ne'e hanesan feen ho la'en. Labarik feto ne'e agora isin-rua. MS dehan Maubocy hakarak akuza ema seluk maibé nia laiha baze morál nein uitoan. Maske nia agora moris hela ho feto oan ne'e, nia mós halo fali feto seluk isin-rua iha Matadouro.

Feto oan ne'e Mau Hoka (bandar SDSB Manu Meta Raihun) nia família rasik. Hanesan mós membru fundadór ida ba grupu Mudansa, MS dehan katak grupu ne'e naksobu tanba Maubocy nia hahalok. Agora sira iha limbu, la hatene atu bá loos iha ne'ebé maske sira hakarak nafatin reforma substansiál iha FRETILIN laran.
.

Alkatiri: Cancelling talks with Woodside hurts Timor-Leste's Greater Sunrise objectives‏

.
FRETILIN

Media Release

28 January 2011

Cancelling talks with Woodside hurts Timor-Leste's Greater Sunrise objectives

The Gusmao government's apparent decision to cease negotiations with the Australian petroleum company Woodside may undermine efforts to win the right to process gas from the Greater Sunrise field in Timor-Leste, former Prime Minister of Timor-Leste and Secretary General of FRETILIN, Dr Mari Alkatiri, warned today.

Dr Alkatiri said that as the party with the most seats in parliament, FRETILIN continues to support all efforts by Timor-Leste's state institutions to convince Woodside and the Australian government - Timor Leste's partners in the Greater Sunrise project - to agree to build a pipeline to transport gas to Timor-Leste for processing.

At a joint press conference with Australian Prime Minister John Howard in Sydney on 12 January 2006 following the signing of the Treaty on Certain Maritime Arrangements in the Timor Sea, then Prime Minister Dr Alkatiri said: "Above all (given the comparative distance) Timor-Leste to Australia, (Timor-Leste) is much closer. This is one thing, so of course we keep, not hoping but fighting, to have this plant there and the pipeline to Timor-Leste. We do believe that it is technically feasible and have been trying to get the pipeline there and I hope it will go there."

Dr Alkatiri said today that with the support of FRETILIN and others, he was directly involved in negotiations on the Timor Sea from the outset in 2000 to 2006.

"The then FRETILIN government secured the highly beneficial Timor Sea Treaty which has allowed billions of dollars of oil and gas revenues to flow into Timor-Leste's coffers. My government secured a greater and fairer share of Greater Sunrise than Australia was ever prepared to concede, and treaty terms that give Timor-Leste the best possible chance to exercise its right to develop Sunrise gas onshore in Timor-Leste," he said.

"In July 2005, Woodside acknowledged to me personally that a pipeline to Timor-Leste was technically viable."

However, Dr. Alkatiri said FRETILIN was very concerned by the Gusmao government's announcement - in a media release of 24 January 2011 titled "Greater Sunrise negotiation forces Woodside to halt all operations" - that, "neither Woodside nor regulators will proceed with the proposals until the downstream title issue is resolved. This effectively means that Woodside's operations on Greater Sunrise have been suspended."

Dr Alkatiri said: "This is a negative and counter-productive development that defies logic. To reach any outcome, the doors must remain open to dialogue, not closed at this vital stage of negotiations. It is in both countries' interests to work towards a mutually beneficial outcome.

"This announcement illustrates this de facto government's political and institutional failure. They have failed to convince either Woodside or the Australian government that processing gas in Timor-Leste is the best option.

"The de facto government cannot admit these failures, this lack of negotiating capacity, so it hides behind brash acts such as this declaration of the suspension of negotiations. As usual it finds scapegoats to cover up its incompetence. "

Dr Alkatiri said the Gusmao administration "has turned what are technical negotiations into a highly politicized issue. This may well cement the failure of these negotiations irretrievably."

"It is time the administration explained to the parliament why things have gone so drastically backwards, with potentially grave consequences for the people of Timor-Leste and future governments," Dr Alkatiri said.

FOR FURTHER INFORMATION CONTACT FILOMENO ALEIXO ON +670 734 0383
.

DEPUTADUS AMP HALO AUMENTO BA OGE 2011 DALAN 20 BOT LIU PARTIDUS OPOSISAUN‏

.
JOSÉ TEIXEIRA - 28-01-2011

NOTIFIKASAUN IMPORTANTE KONA BA DISKUSAUN OGE 2011

BANCADAS AMP AUMENTA ORSAMENTU MAIBE BUKA DUN FALI OPOZISAUN HO LIA FUAN BOSOK ATU TAKA VIOLASAUN LEI FUNDU MINA RAI:

Maluk media sira. Horseik deputadu AMP hahu campanha bosok deklara katak osan barak tenke hasai liu husi fundu mina rai tamba oposisaun halo aumento barak. Nee bosok.

Oposisi itoan deit no barak liu aumenta ba veteranus combate violensia domestika. Sira mak aumenta aumenta aumenta bot liu. Total proposta aumenta iha diskusaun too horseik osan $331,126,000.

Aumenta husi oposisaun $17,650,000 deit, maibe husi AMP $313,476,000 kedan. Besik dalan ruanulu bot liu aumento husi partidu oposisaun hotu. Nee mak lia los.
,

Husi Total OJE 2011 nebe Aprova, PM Xanana se Kontrola $747,417,000 husi total $,1,306,018,000

.
ARSÉNIO BANO - 28-01- 2011

Primeiro Ministro de Faktu Xanana Gusmao hanoin nia superman bele ezekuta osan povo nian ho desizaun nian mesak deit.

Tuir proposta OJE nebe aprova too horseik iha Parlamentu Nacional Timor-Leste nian, PM Xanana sei kontrola liu metade husi total OJE 2011 nian, hamutuk $747,417,000 husi total proposta nebe aprova iha diskusaun Parlamentu Nacional too horseik hamutuk $1,306,018,000 (billaun).

Detalhes alokasaun hanesan tuir mai;

Osan nebe aloka ba Prisidensia do Konselho Ministros, Primeiro Ministro nia kontrole osan hamutuk $ 72,038,000, nudar Ministro Defesa no Seguransa total osan nebe mak Primeiro Ministro se kontrola total hamutuk $51,073,000, Primeiro Ministro Xanana mos Preside Commissao de Administracao do Fundo Infrastrutura (FI) no liu husi Ajensia Nacional Desenvolvimentu total osan hamutuk $599,306,000, ikus liu Primeiro Ministro mos kontrola alokasaun orsamentu ba Kapital Desenvolvimento Humanu hamutuk $ 25,000,000.
.

Quinta-feira, 27 de Janeiro de 2011

Problema Eletrisidade:Populasaun Uatulari La Akompañia Debate OJE 2011

.
Notisias TVTL - TVTL, Tersa kalan, 25 Janeiru 2011

Dili-Komunidade Ailembata, Sub Distritu Uatulari la konsege akompañia prosesu diskusaun OJE 2011, ne’ebe aprejenta husi Primeiru Ministru tamba ahi la lakan durante semana rua ona.

Kestaun ne’e hato’o husi komunidade Ailembata, Sub, distritu Uatu-Lari Juliao de Carvalho ba TVTL, relasiona ho prosesu diskusaun OJE 2011, tamba ne’e husu ba sekretariu Estadu Eletrisidade Agua I Urbanizasaun (EDTL) atu hare kondisaun eletrisidade ne’ebe sira infrenta, tamba makina ne’e tali koreia kotu hodi difikuluta komunidade sira atu hetan asesu ba energia eletrika no akompañia prosesu diskusaun OJE 2011 ne’ebe aprezenta dereitamente husi PM Xanana Gusmão.

Komentariu Juliao de Carvalho

A’at ne’e tamba be tali koreia makina nia mak kotu, agora ami komunidade rona dehan tali korea nia folin ne’e U$15 dollar, maibe bainhira ami konfirma, husi EDTL sub Distritu Uatulari katak, sira to’o iha Dili hodi fo hatene Sekretaria EDTL maibe dehan tenki aprova osamentu mak foin sosa, e ami hare U$15 dollar ne’e mos tenki aprova entaun ami komunidade iha ne’e senti tristi tamba se nune’e entaun ami labele partisipa debate OJE 2011. ami mos husu ba parte kompotenti para sosa lalais tali korea ne’e tamba iha ne’e kuaze semana 2 ahi mate.

Tim Kobertura TVTL

Kondisaun ida ne’e hato’o ona ba Regional Distritu Viqueque maibe to’o oras ne’e seidauk iha rejultadu, tamba ne’e husu ba Ministeriu kompotente atu toma atensaun, nune’e povu Ailembata bele akompañia prosesu diskusaun OJE 2011 nian. (Tim kobertura ba TVTL)
.

Deputadu José Teixeira:Tau Millaun 4.5 Bá Portu Temporariu, “FRETILIN Kritika Makas Governu Iha Debate”

.
Jornal Nacional Diário - Kuarta, 26 Janeiro 2011

Dili-“Bancada FRETILIN iha Parlamentu Nasional (PN) kestiaona makas osan hamutuk millaun 4.5 dollar Amerikanu ne’ebe gasta ona hodi halo portu temporariu ba Ró patrolha F-FDTL rua iha Hera, maibe to’o ohin loron projeitu ba portu ne’e seidauk realize.

Nudar proponenti deputadu José Teixeira kritika makas tamba iha orsamentu retivikativu tinan 2010 Governu aloka osan millaun hitu (U$7 to’o agora gasta ona Osan millaun 4.5 maibe portu temporariu ba Ro rua ne’e seidauk iha.

“Hau hatene, Portu temporariu ne’e importante tebes, atu ro rua ne’e bele ba atraka, maibe to’o agora projeitu seidauk realize,”dehan Teixeira iha PN foin lalais ne’e.

Deputadu ne’e akresenta, problema ne’e mosu tamba jestaun kontratu no jestaun aprovizionamentu la diak nia rejultadu hodi rejulta mak portu temporariu ne’e sei atraja.

Deputadu ne’e lamenta tamba, portu temporariu ne’e seidauk realize maibe, OJE 2011 agora, governu husu tan osan rentensaun Millaun ida (U$1) atu halo kontinuasaun ba portu refere,”Teixeira hatutan.

NUNE’E MOS, Deputado Arseino Paixao Bano reforsa katak, portu ne’e atraja hatudu governu laiha planu no la tau importansia tamba ro rua ne’e halo durante tinan tolu maibe Governu la prepara portu refere.

Deputadu FRETILIN ne’e dehan, depois ro rua ne’e to’o foti desijaun urjenti atu halo porto temporariu maibe to’o agora portu ne’e seidauk realize.

“Ita boot sira mak la fo importansia, agora ita rona dehan millaun 4.5 gasta tiha ona ba aktividade Sidney maibe portu Hera laiha,”dehan Bano.

IHA SORIN SELUK, Deputadu Estanislau da Silva mos lamenta ho portu temporariu ba Ro patrolha rua ne’e tamba ne’e ameasa ba kondisaun ro nian.

HATAN BA KESTAUN NE’E, PM Xanana Gusmao ne’ebe asumi mos, kargu nudar Ministru defeza no seguransa hateten, portu ne’ebe mak atraza tamba fatin ne’ebe mak atu harii portu bar o rua ne’e muda.

“Iha asesor navais husi Australia ho Portugal, sira hanoin ami nia halo iha parte Leste, tuir sira nia kuhinesementu konaba anin konaba ondas ne’emak muda ba oeste,”PM Xanana fo rajaun ba lametasoens hirak ne’e.

Maske la esplika klaru kona-ba eru ne’ebe mak impata projeitu ne’e, maibe Xefi governu ne’e, dehan problema ne’e Governu ultrapassa tiha ona.

“Ami rekhunese iha problema maibe ami ultrapasa tiha ona problema,”dehan Xefi Governu.

ENTERTANTU, Sekretariu Estadu Defeza (SED), Julio Thomas Pinto reforsa tan Ministru Defeza xanana Gusmao katak, portu temporariu ne’e importante duni ba Ró Naval rua tamba ne’e, Governu hasai rejulusaun iha 27 Fevereiru, hodi buka kompania ida atu halo portu ne’e.

SED Julio Pinto akresenta, konaba osan millaun $4.5 ne’e governu halo tiha ona hodi, selu sasan, ne’ebe mak halo iha Sidney, (Australia) atu mai monta iha Hera.

“Pagamentu ba kompanhia tenki abansa ba oin ona, Governu halo pagamento $4.5 milloens,”nia dehan pagamentu ne’e halo tuir informasaun, tuir relatoriu ne’ebe mai husi inspektur iha gabineti Sekretariu Defeza.

Nia akresenta, agora governu reorsamenta fali hodi aumenta mullaun ida (U$1) atu halo projeitu ne’e, atu halo kontinuasaun i prosesu negosiasaun ba kompania lao nafatin.

Entertantu OJE 2011 ba Ministeriu Defeza no Seguransa (MDS) ne’ebe hetan aprovasaun iha PN ne’e ho votus afavor 38, kontra 0 no abstensaun 19, ne’ebe OJE 2011 ba MDS passa iha plenaria.M’qa
.

Arsenio:"$100 Milloens Ba Fos Saugati”

.
Timor Post - Kuarta, 26 Janeiru 2011

Dili-“Bancada FRETILIN liu husi Deputadu Arsenio Bano katak Governu iha Orsamentu U$100 millaun ba subsidiu fos maibe realidade povu kontinua la asesu ba fos.

“Ita fo subsidiu maibe U$100 milloens dollares atu subsidiu ba folin fos nia maibe folin kontinua sae ba povu no povu iha area rural la asesu ba fos,”tenik nia iha debate OJE ba MTCI iha PN, tersa (25/01).

Nia dehan loloos governu bele kontrola tamba subsidiu ne’e la’os deit ba fos maibe ba mos transporte sira.

“Kontratu sira ne’e fob a kompanhia sira ne’e inklui mos presu transporte maibe halo nusa mak folin fos karun nafatin,”nia kritika.

Bano akresenta, kuandu planu diak husi MTCI konserteza U$ 100 milloens ne’e povu hotu iha area rurais bele asesu hotu.

Aleinde ne’e, deputado Arsenio mos, kestiaona konaba tusan husi emprezariu sira ne’ebe parte husi MTCI seidauk selu.

“Tusan ba fos nia iha hira? Tuir dadus husi emprezariu sira katak sira sei iha tusan ba Governu U$692,627 mill, ba deskaregamentu tula fos inklui transfer fos ba saka foun,”nia tenik.

ENTERTANTU, Ministru MTCI Gil Alves rekonhese iha prosesu distribuisaun fos iha failansu balu maibe kontinua buka mekanizmu atu responde.

“Loos duni iha problema balu mosu iha prosesu distribuisaun fos maibe Ministeriu kontinua iha estratejia atu resolve kestaun ne’e hotu,”nia esplika.

Gil hatutan, dadaun emprezariu publiku maka diretamente hatama fos atu nune’e kontinua atende nesesidade povu nian.(agus dos santos)
.

“Tusan Hanehan Governu AMP”

.
Timor Post - Kuarta, 26 Janeiru 2011

Dili-“Deputadu FRETILIN Joaquim Amaral kritika maka’as tamba governu seidauk selu kompania sira ne’ebe kaer projeitu emerjensia iha 2010, maske projeitu sira ne’e konklui ona.

“Divida (Tusan) boot iha 2010 liu-liu ba servisu emerjensia kona-ba projeitu emerjensia ne’ebe seidauk selu, ne’eduni governu atu foti osan husi ne’ebe no to’o bainhira mak selu hotu,”kestiaona Joaquim iha debate OJE 2011 iha PN tersa horsehik.

Deputadu Joaquim la temi osan hira no kompania ne’ebe mak nia osan seidauk selu, maibe nia kestiaona osan ne’ebe hasai ba projeitu emerjensia tinan 2010 boot tebes.

Nia akresenta projeitu emerjensia tinan 2010 mosu barak tamba laiha criteria ba projeitu emerjensia sira.

Membru komisaun G trata asuntu infraestrutura ne’e lamenta tamba tuir relatoriu OJE 2010 ne’ebe mak komisaun C simu katak osan ne’ebe aloka ba dirasaun nasional Estradas no pontes maioria osan 50% gasta deit ba projeitu emerjensia.

“Ami haree katak projeitu 2010 ezajeradu (keterlaluan), it abele dehan besik han tiha 50%, osan ne’ebe aloka ba dirasaun nasional estradas ho pontes ne’e la rasional,”Joaquim esplika.

Nia dehan, iha OJE 2010, governu aloka U$62 miloens ne’ebe aloka ba seitor Estrada, maibe relatoriu ne’ebe komisaun G simu governu foin selu milloens $34 deit.

“Iha relatoriu ezekuta $34 milloens, agora restu ne’e ba iha ne’ebe no tamba sa mak laiha relatoriu no prokurament dezentralizadu funsiona ka lae,”nia lamenta.

Ne’e duni, nia husu tenki iha difinisaun ida klaru konaba projeitu emerjensia katak se mak iha kompetensia ba projeitu emerjensia atu nune’e ninia supervizaun no monitorizasaun iha pagamentu.

Hatan ba kestaun ne’e, Ministru Infraestrutura Pedro Lay hateten projeitu emerjensia ne’e iha 2010 barak kauza husi dezastra naturais ne’ebe mosu tamba tinan tomak udan maka’as halo Estrada no ponte barak halo estragus.

Nia la temi projeitu emerjensia hirak mak iha 2010, maibe nia dehan governu hasai ona milloens 26 hodi selu ba kompania sira.

“Osan ne’ebe selu tiha ona hamutuk 26 milloens, balun seidauk duni tamba ita presiza haree ho hatene volume no kustu ba projeitu ida,”dehan Ministru Pedro.

Kona-ba tusan ne’ebe mak governu sei iha, Pedro informa, oras ne’e dadaun ekipa tekniku no pessoal inspetor jeral halo hela inspesaun ba projeitu sira ne’e hodi buka hatene kona-ba volume no kustu loloos ba projeitu sira ne’e mak foin selu.(manuel da silva)
.

“Osan Redus Pobreja Laiha, Horta Ameasa”

.
Timor Post - Kuarta, 26 Janeiru 2011 - Reportazen Tome Amado

Dili-“Hanesan tinan-tinan orsamentu ne’ebe aloka ba redusaun pobreja nebe ba iha gabineti Prezidenti $1 Millaun, maibe tinan ne’e laiha, Tamba ne’e Lauredao Nobel da Paz ne’e ameasa sei fo sai ba povu kona ba programa Partido Politiko no Deputadu sira nian iha elisaun 2012.

“Hau hanoin deputadu sira ne’e mesak ema matenek deit, aktividade hirak ne’e hau halo ho ninia objetivu atu tane estadu no governu para hametin dame no unidade,”afirma Prezidenti Horta iha Komperensia Imprensa Tersa (25/01/2011) iha Aeroportu Nicolau Lobato.

Hatutan tan, Deputadu balun hanoin katak buat ne’ebe hau halo ne’e sala, entaun hau husik ba sira responsablidade ida ne’e.

Sublinha tan Horta, Parlamentu Nasional hanoin ona katak Presidenti da Republika lalika preokupa ho aktividade disportu no kultura hau hanoin la problemas, bele hateten ba PM, portantu hau hein deit to’o mandate remata,”hatete nia.

“Atu nune’e elisaun 2012 ne’ebe atu mai, hau sei koalia ba povu kada partido politiku ninia programa, deputado ninia politiku no hahalok atu nune’e povu bele hatene lolos se mak sira atu hili,”afirma Horta tan.

Alen de laiha orsamentu nebe aloka ba item ne’e, Xefi estadu ne’e hateten, nia parte sei kontinua haruka proposta ba governu iha programa sosiedade sivil nian, maibe depende ba Primeiru Ministru konkorda ou la konkorda.

Tamba, haktuir Horta, Primeiru Ministru rasik mak hateten, projeitu ne’ebe mak Prezidenri da Republika rekomenda ba GPM nian. Tan ne’e duni kuandu deputado sira koalia fali kona ba orsamentu $1 millaun ne’e, hau hakarak hateten katak osan ne’e iha sosiedade sivil GPM nian,realsa tan. (*)
.

“Lasama Husu Governu Reforma Kusto”

.
Timor Post - Kuarta, 26 Janeiru 2011 - Reportazen Agus dos Santos

Dili-“Prezidente Parlamento Nasional Fernando Lasama de Araujo husu ba governu atu ejekuta orsamentu jeral estadu 2011 ne’e ho kuidadu tamba ho montante nune’e bele garante kualidade.

Nia dehan, Governu presija halo reforma ba kusto hotu liga ba projeitu sira nebe mak iha tamba realidade nebe mak akontese katak kontrator sira kuandu kaer projeitu rum abele manan to’o 50 no 60%.

“Hau hein katak orsamentu 2011 ne’e governu halo estudu didiak para pelumenus it abele redus kustu la barak,”haktuir nia iha PN tersa (25/01), hafoin debate orsamento.

Tuir Lasama, iha projeitu barak ne’ebe sei realiza iha 2011 ne’e duni presijamente mekanismu nebe diak, liliu iha parte kontrolu nian.

Ho situasaun hirak ne’e hotu Presidenti PN iha konfiansa kuandu ezekuta tuir planu hodi fo susesu ba povu tomak.(*)
.

Debate OJE 2011, “AMP Ataka Malu, FRETILIN Hamnasa”

.
Timor Post - Kuarta, 26 Janeiru 2011 - Reportazen Agus dos Santos

Dili-“Maske iha kompromisiu politiku atu halo koligasaun hodi forma governu maibe entermus politika kada partidu sempre iha diferensia idea ba kestaun interese nasional.

Situasaun ne’e mosu iha debate espesialidade ba Ministeriu Infraestrutura liliu iha area leetrisidade nian nebe povu hotu kestiaona makas.

Deputado Pedro da Costa husi Bancada CNRT lamenta ho servisu Ministeriu Infraestrutura, liliu iha area eletrisidade nian nebe povu hotu kestiaona makas.

Deputado Pedro da Costa husi Bancada CNRT lamenta ho servisiu Ministeriu Infraestrutura nian, liliu Sekretariu Estadu Eletrisidade nebe lidera husi Januario Pereira ho beck ground Politika CNRT mos.

Nia hatete problema eletrisidade kontinua la rejolve maske problema ne’e akontese kleur ona no koalia bebeik.

“Ami husu transparensia deit, tamba ikus-ikus ne’e ahi mate hela deit, kuandu eletrisidade mate ami mak rona lia fali, ne’e labele,”lamenta deputadu CNRT ne’e iha PN tersa (25/01).

Iha fatin hanesan mos mai husi deputada Tereza da Concecão Amaral husi Bancada ASDT katak problema eletrisidade ne’e governu aloka osan barak ona atu rejolve liliu atu sosa jerador hodi atenede problema ne’ebe mak mosu.

“Osan aloka atu sosa jerador foun, ba sosa fali jerador tuan entaun orsida ahi lakan depois mate fali,”deklara nia.

ENTERTANU, Deputada Gertudes Moniz husi bancada PD mos lamenta ho servisu Sekretariu Estadu Eletrisidade nian tamba la identifika lolos problema esensial husi eletrisidade refere.

“Problema eletrisidade ne’e mina mak laiha ka oinsa, to’o ita teleponhe mos lakohi atende, deputado deit la konsidera ona sa tan povu ki’ik,”la menta nia.

Ba kestaun ne’e deputada PD ne’e deklara ba PM Xanana katak nia parte la kondena Sekretariu Estadu maibe PM Xanana presija toma medidas ba problema refere.

Ho situasaun ne’e tuir observasaun diario ne’e iha PN hatudu katak deputadu sira husi oposizaun FRETILIN tur hodi basa liman hamnasa ba deputadu sira AMP inklui Ministru sira.

Maibe hafoin ida ne’e, SEEAU Januario Pereira responde katak kestaun eletrisidade dadaun ne’e tekniku sira tun hela ba baze hodi hadia buat nebe estraga hodi fo impaktu ba eletrisidade.(*)
.

Manuel da Silva :“Deskonfia, EDTL Halo Manobra”

.
Timor Post - Kuarta, 26 Janeiru 2011

Dili-“Parlamentu Nasional kestiaona kona ba mina EDTL nebe kontinua oferese alende ahi eletrisidade ne’e mate iha oras 5 to’o walu nia laran, atetude ne’e halo reprezetante povu iha Uma fukun deskonfia mosu manobra.

Deputado Inacio Moreira husi Bancada FRETILIN kestiaona, tamba sa bainhira eletrisidade mate mina kareta kontinua tula ba EDTL.

“Mina ne’e tenki kontroladu balun mina ne’e ne tula ba, maibe ahi ne’e mate hela deit, mina ba tama iha ne’ebe,”Kestiaona Inacio iha Plenaria horesehik.

DEPUTADU, Pedro Martires husi bancada CNRT mos lamenta, tamba ne’e hakarak husu esplikasaun husi governu konaba problema ne’e.

“Hau hakarak husu esplikasaun transperensia deit, ikus-ikus ne’e eletrisidade mate bebeik enkuantu ro’o 7 to’o 8 tempu mate, ne’ebe publiku husi ba ami durante ahi mate ne’e ne, iha saldo ba kombustivel litru hira,”katak Pedro.

Ketsaun ne’e reforsa hudi Meja liu Prezidanti Parlamentu Nasional Fernando Lasama de Araujo tamba PN rasik lahatene kuandu eletrisidade mate mina mos para ka mina mos kontinua lao.

“Oinsa eletrisidade ne’ebe mate, mina rai ne’e sulin nafatin ka eletrisidade mate mina ba EDTL mos para, ne’ebe ita konta mina ne’e hira mak la sulin iha tempu eletrisidade mate,”reforsa Presidenti PN.

Hatan ba kestaun ne’e SEEAU Januariu Pereira hateten, bainhira eletrisidade mate mina ne’ebe fornese ba EDTL mos para.

Nia fo ejemplu, kada tinan EDTL distritu Dili presija 47 milloens litru mina, tamba sura valor kada litru depois multiplika ho oras ne’ebe mak mate bele hatene ona tanba nia dehan governu iha kontrolu ne’ebe masimu.

“Se ahi mate sinco horas kada loron entaun ita multipika deit pur KW ne’ebe uja ho oras ne’ebe ahi mate, tamba KW ida han 3.5 litru multipika sinku horas ne’e hatudu 17,5 ne’e fasil,”Januario fo razaun.

Kombustivel

Entertantu Deputadu Antoninho Bianco husi banacada FRETILIN mos kestiaona osan sosa kombustivel ne’ebe aumenta, tamba ne’e husu hasai osan iha kategoria bens e servisus rubrika kombustivel, dotasaun inisial miloens $45,488 mill alterasaun 2 milloens dotasaun final $43,488.

Ho rajaun iha 2010 iha kategori bens e servisu rubrika kombustivel aloka osan ho montante milloens $3,942 osan boot ida ne’e maibe SEEAU uja eletrisidade mate bebeik.

“Tinan 2011 husu atu aloka tan $45,488 mill, perkupasaun ami nia mak tamba sa governu la justifika montante hira ba kombustivel ba jerador ne’ebe, sira uja no saldo 2010 hela hira, tamba laiha justifikasaun mak ami husu atu redus osan,”dehan Bianco.

MINISTRU INFRAETRUTURA, Pedro Lay hatan, osan ne’ebe aumenta atu hola kombustivel ba jerador sira ne’e tamba jerador ne’ebe aumenta no aumenta ba oras eletrisidade atu lakan iha distritu no sub Distritu husi 6 to’o 12 oras no distritu balun 12 to’o 18 oras depois balun 18 to’o 24 oras.

“Iha 2010 ba kombustivel ba Jerador 27 agora sae ona ba 32 Jerador kiik ho alta velosidade, ne’e aumenta tan ona iha defirensia 126 mill litru pur dia ne’ebe sai 633 baril, ne’eba aumenta tamba ba tinan ida milloens $622 mill litrus,”akresenta nia.

Nia dehan, osan sosa kombustivel ne’e aumenta tamba lina eletrisidade foun ne’ebe harii ezize atu aumenta jeradores hanesan, area Maliana enstalatan jerador tamba aumenta lina mai kailaku no tunu bibi, no lina foun ne’ebe iha Distritu Baucau.(*)
.

PM Xanana Fo Hatene, “ Folin Minarai Sa’e Makas"

.
Jornal Nacional Diário - Kuarta, 26 Janeiro 2011

Dili-“Primeiru Ministru (PM) Kay Rala Xanana Gusmao alerta ba membru Parlamentu Nasional folin mina rai iha nasaun sira seluk sae maka’as.

“Ita tauk mak mai iha Timor Leste, iha Timor Leste ita temi inflasaun, maibe laos inflasaun, infloensia husi merkadu mundial bele mai susar tebes, tamba folin mina rai sei sae maka’as ba U$100 kada barel,”katak PM Xanana Gusmão iha Parlamentu Nasional, Tersa (25/1).

PM Xanana hateten, governu ne’ebe nia lidera oras ne’e tau matan hela no atu hare, hodi fo seguransa ba povu kona ba presu minarai ninian (Konbustivel iha Timor Leste).

Iha oportunidade, Xefi Governu AMP Xanana Gusmao koalia, governu mos sei hare ba presu fos, ida ne’e mos importante ba povu atu asesu, ne’eduni governu sei tau matan ba ida ne’e.

ENTERTANTU, deputadu FRETILIN, Estanislau da Silva husu Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmao atu kontrola mos ministeriu sira, nune’e osan barak ne’ebe Governu ne’e gasta, bele fo benefisiu duni ba povu.

Nune’e mos, Prezidenti Parlamentu Nasional Fernando La sama de Araujo, osan U$985 miloens ne’ebe governu apresenta ne’e importante tebes ba prosesu dezenvolvimentu ninian, ne’eduni tenki ejekuta ho diak.

“Hau husu ba Ministeriu sira atuilha 2011 bele servisu makas liu tan, osan ne’ebe iha tenki halao tuir programa ne’ebe iha hodi benefisia povu,”dehan La Sama.das
.

Komunidade Brimob Kesar Governu ba PDHJ

.
Josefa Parada - Kinta, 27 Janeiru 2011 - SUARA TIMOR LOROSAE

DILI – Ejijensia komunidade Eis kazerna Birmob Bairo-Pite, atu hetan fundu rekoperasaun nebe razoavel, halakon tiha desizaun no presaun governu no membru polisia sira nian. Maske fatin nebe sira okupa oras nee tetuk ona ho rai, komunidade kontinua dada tenda iha fatin nebe sira hela hodi kontinua ejiji sira nia direitu.

Ho nunee iha Kuarta (26/1), komunidade kompostu husi ema lubuk ida hakat ba repartisaunh Provedoria de diretus humanus no justisa (PDHJ) hodi hato keixa nebeiha relasaun ho utitilizasaun forsa hasai komunidade husi uma nebe sira okupa desde 1999 liu ba.

Prezensa deslokadu foun vitima konstrusaun kazerna BOP nee, simu direita husi Provedor Direitu Humanu Justisa iha nia servisu fatin Kaikoli Dili.

“Ita boot sira akompania PDHJ nia fatin laos deit simu keixa. Maibe simu mos refujiadu, ne’e ami nia knar duni atu simu ema nia keixas. Maibe ema laos mai hatoo keixas deit sira lori hotu kulisaun, sasan sira hotu, husi Bairo Pite, tama hotu iha PDHJ,” hatete Provedor Sebastão Dias Ximenes ba jornalista Kuarta (26/1) iha PN.

Provedor Sebastão, informa ona kazu nee wainhira hasoru ho Primeiru Ministru iha debate Orsamentu Jeral do Estadu (OJE) 2011. Primeiru Ministru katak Sebastiao, haruka ona Ministra Justisa hamutuk ho PDHJ hodi halo dialogu ho komunidade eis brimob.

“Infelismente ami lori sira atu hatama provizoriamente iha Karantina too iha nebe ita nia maluk sira husi karantina la husik ita nia maluk sira husi Brimob tama. Maibe ohin hau hasoru tiha ona ho Vice Ministro MJ, hau fo informa ba sira atu koalia ho ema sira nebe hela iha Carantina, tamba fatin neba ba timor oan tomak,” dehan Sebastão.

Ministra Justisa katak Sebastiao, sei kopera no halo koordenasaun ho Ministra Solidaridade Sosial atu bele fo apoiu asistensia humanitaria orjenti ba komudade i brimob, tamba komunidade hirak nee nudar sidadaun Timor Leste iha direitu atu moris, tanba ne’e oinsa membru governu sira bele kordena malu atu fo apoiu ba maluk sira ne’e.

Komunidade haktuir PDHJ, Sebastião, kestiona politika governu hasai sira husi uma nebe sira hela desde 1999 ho rekoperasaun nebe la razoabel. “Bele hasai. Maibe tenke fo apoiu ruma ba sira labele ba hasai deit hanesan ne’e, tamba ne’e mak sira ba hato keisa mai ami. Maibe laos deit hato keixa, sira lulun hotu sasan ba iha PDHJ,” komenta Provedor nee.

Ba kazu nee katak Sebastiao, PDHJ sei sa hanesan mediador hodi bolu parte governu hanesan ministra justisa hodi presta informasaun konaba kazu nee, nunee mos sei husu MSS atu ajuda komunidade sira ho dignidade.

Iha fatin hanesan Ministra Solidaridade Sosial (MSS), Maria Domingas Alves, informa katak, MSS sei fo ajuda humanitariu ba komudade eis brimob nebe foin hetan kastigu husi ministeriu justisa foin daudauk nee. “ Tuir desizaun ministra justisa nian ba karentina durante loron tolu, ami fo i lona no ajuda fos, tanba laiha buat seluk.” mj2
.

La Hetan Rekoperasaun, Vitima Krize 2006 Lansa Protestu

.
Josefa Parada - Kinta, 27 Janeiru 2011 - SUARA TIMOR LOROSAE

DILI - Vitima Krize 2006 nebe too agora seidauk hetan pagamentu rekoperasaun, Kuarta (26/1), lansa protestu iha edifisiu Parlamentu Nasional, hodi ejiji direitu nebe Governu seidauk realiza.

Maske durante nee governu aloka ona milaun ba milaun hodi halo pagamentu ba vitima krizi 2006 nian. Maibe osan hirak nee barak gasta rai mamuk, hodi nunee problema pagamentu ba vitima krizi 2006 nian nunka bele hotu.

Kuaze lor-loron vitima krizi 2006 nian nakonu iha Ministeriu Solidaridade Sosial (MSS), hodi ejiji no trata sira nia uma no riku soin nebe lakon iha krizi 2006. Maibe atendementu Ministeriu nee nian ladun masimu, hodi fo spasu boot ba calo no funsionariu kontratadu MSS balun riku matak husi recibu file falsu nebe funsionariu MSS kria, enkuantu vitima krizi 2006, kontinua la hetan direitu nebe merese sira hetan tuir politika governu AMP nian.

Pagamentu rekoperasaun IDP’s to agora seidauk hotu, iha ligasaun ho recivu file uma nian barak tebes mosu iha prosesu inkrisaun IDP’s iha rai laran. Iha inskrisaun nee familia uma kain ida hetan recivu file haat ka lima maske uma ida deit. Nunee mos iha prosesu verifikasaun uma nebe halao husi funsionariu MSS, akompanha husi polisia Nasional Timor Leste, ho kareta mikrolet lao haleu kapital Dili, barak verifika rai mamuk tanba uma sira nian lolos inan aman sira rejistu no verifika tiha ona ho recivu file seluk.

Maske verifika rai mamuk, nebe asiste direita husi polisia, no funsionariu MSS nian, ema ho recivu file hirak nee kontinua hetan osan, tanba iha dalan klaran mosu negosiu entre ema nebe iha file ho funsionariu MSS. “Hau hare ho matan oinsa ema verifika rai mamuk, mas hetan osan rekoperasaun U$ 4500, enkuantu verifika ema nebe iha uma hetan rekoperasaun la tuir kondisaun uma nebe aat ou hetan estragus iha krizi 2006 liu ba,” hatete Alcina Viana STL iha foin lalais nee.

Alen nee katak Alcina, calo barak faan recivu file ba vitima krizi, hodi nunee direitu vitima sira nian barak monu ba calo hirak bolsu, tanba vitima barak sira rejistu liu husi IDP’s ou Suku la hetan numeru recibu file. “Faan file laos sigredu publiku iha lingkungan MSS. Nee malorek deit, polisia sira mos hare hela,” hatete Alcina.

Vitima krize 2006 IDP’s Fatumeta, Zita Fernandes ho nomeru File 004846 hatete, asaun protestu nebe sira diriji ho objetivu atu husu Governu tau atensaun ba vitima krizi 2006 nian nebe to agora seidauk hetan rekoperasaun.

“Ami nia uma too agora seidauk hetan pagamentu husi Ministeriu solidaridade Sosial, tanba ne’e ami husi ba governu tenki tau atensaun ba problema nebe mak ami hasoru,” hatete Zita.

Nia hateten, file nebe oras ne’e daudauk iha vitima sira nia liman konsidera ilegal, ho nunee povu nebe sai vitima iha 2006, la bele hetan ona direitu nebe merese sira hetan. “Ami husu esplikasaun governu nian, tanba sa file sira nee governu konsidera ilegal, sera file nee ami mak halo ou governu mak halo,” argumenta Zita.

Ministra Solidaridade Sosial (MSS), Maria Domingas Alves hatete, desijaun ba IDPS hotu ona katak IDPs remata ona, iha ona komisaun ida mak identifika fo lista ba prezidente. “Prosesu ne’e taka tiha ona, se mak sente sai vitima ba iha ministeriu publiku, nia ba hato fali ministeriu publiku halo investigasaun ho didiak, kuandu nia los aban bain rua tinan oin mai ita tau fali osan hodi halo pagamentu. Maibe ministeriiu publiku tenki hare nia los ka sala,” dehan Ministra MSS Domingas.

Nia husu manifestante sira atu aprezenta sira nia kazu ba ministeriu publiku hodi loke investiagaun, inklui policia, bainhira iha investigasaun komprova katak vitima hirak nee seidauk hetan rekoperasaun bele propoin hikas fali, tanba iha OJE 2011 laiha ona fundu ba rekperasaun IDP’s.

“Uluk ami hetan osan rektifikativu U$ 5 mil iha ami nia meja leten, husi 5 mil depois availiasaun iha 1000 (Mil) ital mak iha dereitu atu simu, hafoin prezidente fo tan lista nebe mak komisaun ne’e hato, lista nebe mak komisaun hato 1800 bainhira ba halo analiza husi lista nebe iha balun tama tiha ona iha 5 mil, balun ema seluk simu tiha ona,” esklarese Domingas.

MSS katak Domingas halo konferensia de impreza hodi informa katak iha restu 480 familia mak sei bele halo verifikasaun. Maibe sira lamosu ba iha tempu verifikasaun, sira la lori kartaun eleitoral, MSS bolu reprezentante komisaun ida nebe hatoo aan hanesan komisaun apoiu ba vitimas atu esklarese katak nia atu lori 480 ne’e mai atu bele halo prosesu.

Wainhira komisaun hola tiha lista 1509 enves lori dokumentus 480 nian ne’e ba MSS tuir orientasaun ba funsionariu servisu durante tempu feriadu. Maibe mosu fali ho lista 1509, identifika dokumentu simu U$ 4500, balun U$ 1500.

“Iha ultimu 30 Dezembro komisaun sira telefone nafatin MSS too baku funsionariu MSS hadia too makina foto grafia no seluk tan. Hau ba hatoo duni problema nebe ba iha prokurador jeral tuir rezulusaun konselu ministru hato katak prosesu ne’e tenki taka duni ona no remata duni ona,” tenik Domingas. mj2
.