Quinta-feira, 1 de Dezembro de 2011

Timor-Leste mak okupa pozisaun 143.ª, ho nota negativa

.


Ohin, Índise Parsepsaun Korupsaun tinan 2011, husi Transparénsia Internasionál nian fó sai katak Timor-Leste, hanesan nasaun ida ho risku korupsaun barak, tanba nasaun refere okupa ona iha pozisan 143.ª, husi nasaun 183.

Índise kualifika nasaun 183 nó teritóriu hothotu ho pontuasaun entre 0 (koruptu duni) nó 10 (mak transparente liu), tuir saida mak haktir iha nivel persesaun kona-ba korupsaun, ba iha nivel públiku.

Timor-Leste, tama ba iha pozisaun 143 ho avaliasaun negativa 2.4, hanesan ho nasaun hanesan Togo, Rúsia, Uganda, Nigéria, Mauritánia, Kómoro, Azerbaijão nó Bielorrússia.

Índise kualifika nasaun 183 nó teritóriu hothotu ho pontuasaun entre 0 (koruptu duni) nó 10 (mak transparente liu), tuir saida mak haktir iha nivel persesaun kona-ba korupsaun, ba iha nivel públiku.

“Ekonomia aziátika nian sira, bele hatudu nivel kresimentu nian maka’as, maibé bainhira, laiha medida anti-korupsaun nian, mak bele hetan ameasa hodi la fahe riku-soin ho lolos”, tenik koordenador kona-ba Programa Transparénsia Internasionál, ba parte sul, Ázia, hanesan rejiaun ida ne’ebé Timor-Leste, halo parte ba.

Tuir responsavel ne’e katak, Índise Persepsaun Korupsaun tinan 2011, ba iha rejiaun Ázia Pasífiku hanesan “lia-menon lolos ida hodi hato’o ba governu iha rejiaun refere, atu nune’e governu iha parte ne’ebá bele halo asaun rigoroza ida, kontra korupsaun”.

“Karik, sékulu XXI mak Ázia, hanesan asaun abranjente mak presiza duni atu hasa’e liu tan integridade estruturál nó igualidade ba iha rejiaun hothotu”, tenik responsavel ne’e, hodi hatutan tan katak governu nó sosiedade sivil hothotu, tenki servisu hamutuk, hodi kombate korupsaun.

Índisie Presepsaun Korupsaun, iha setór públiku ba iha rejiaun Ázia Pasífiku, fó sai kona-ba nivel korupsaun nian, iha setór públiku, nó parte bot husi nasaun hirak ne’e, ho pontu inferiór lima.

Nasaun iha rejiaun Ázia Pasífika ne’e, só de’it Nova Zelándia, Austrália nó Singapura mak sai nu’udar nasaun transparente liu iha mundu, husi nasaun 183, nó nasaun tolu ne’e mak halo parte ona iha lugar 10 dahuluk.

Transparénsia Internasionál, hanesan organizasaun não-governamentál, ne’ebé sai nu’udar objetivu prinsipál hodi luta hasoru korupsaun.

Harii iha fulan Marsu, tinan 1993 nó iha Berlim.

Koñesida ho produsaun anuál kona-ba relatóriu ida ne’ebé halo análiza ba índise persepsaun korupsaun, iha mundu tomak.

Lusa/Fim
.

0 comentários: