.
Jornal Timor Post - Tersa, 09 Agusto 2011
Dili-Organizasaun Naun Govermental (ONG) Luta Hamutuk hatete katak ezekusaun orsamentu Jeral estado (OJE) 2011 ho montante 1,3 buliaun la indikador, benefisia barak liu ba membro governu sira ne’ebe maka ezekuta orsamento.
Diretor ONG Luta Hamutuk, Mericio Akara, informa ba Timor Post iha nia serviso fatin farol dili, Horsehik katak, nia sente preukupa oituan kona ba ejekusaun orsamentu jeral estado tinan 2011 ne’ebe maka Parlamentu nasional (PN) aprova kuaze 1,3 biliaun la iha nia indikador husi setor infra-estrutura, edukasaun, saude no bee mos.
Tanba komunidade sira kontinua halerik ba iha nesesidade baziku maibe mebro guvernu iha benefisiu tanba kada tinan sempre simu salariu, maibe la iha indikador husi orsamento ne’ebe tuir loloos halo dezenvolvimento ba povu.
ONG Luta Hamutuk (LH) ne’ebe desde inisiu aprova orsamento iha ona duvida konaba orsamento 2011 ne’e ho montante biliaun ida resin, tempo sei la to’o ba sira atu halo ezekusaun, no kapasidade ezekusaun kompara ho orsamento 2010 ne’ebe iha deit oitusentus miloens rezin ezekuta la atinji 100%.
Husi orsamento tinan 2011 ne’ebe mak governu deklara ona katak ejekusaun atinji ona 43% nia indikador maka iha ne’ebe ba povu husi orsamento refere, hanesan infra-estrutura.
Hanesan eskola hira mak governu AMP hari iha tinan 2011, tanba realidade meja kadeira de’it mos laiha e estudante sira sei tur de’it iha rai, hodi tuir prosesu aprendijajen,” Ita haree iha departementu edukasaun laiha impaktu,” Akara afirma.
Nia komenta liu tan kona ba estrada kuaze Timor laran tomak sei kuak husi nasional to’o iha area rurais, hanesan ba Viqueque, Suai, Ainari, Bobonaro, laiha impaktu.
Akara mos esplika, konaba eletrisidade, bee mos, no saneamentu governu gastu orsamentu barak ba iha verba hirak ne’e, no promesa barak ba povu hotu sei hasesu eletrisidade komsumidores 60% la asesu 40% asesu maibe sei lakan mate, be sei antian no saneamentu laiha.
“Ejekusaun osan ba setor real, ba buat ne’ebe mak it abele sente no povu bele uja, maibe ho numero ejekusaun ne’ebe mak governu fo sai hanesan iha sura tahan deit, realidade laiha indikador, hau hanoin ezekusaun orsamentu ba tinan-tinan membro governu sira hetan salario ne’e mak loos, familia ba vizita iha rai liur, zekuta osan ne’e ba membro governu sira nia an rasik,” hateten Diretor LH Mericio Akara.
Relasiona ho Panorama inkontro Orsamento 2010 no plano ba orsamento 2011 iha CCD merkado Lama, hanesan Chefe Governu Xanana hateten, sei redus orsamentu iha 2012,” tuir ami nia haree Xefe Governu hateten nune’e tamba progresu ezekusaun lalao tuir plano finansiamentu nian, sira rasik deklara ministeriu balun ezekuta 30% no balun 42% signifika ezekusaun la lao tuir estandar, parte ida ami hanoin, inkapasidade atu ezekuta husi orsamentu bot ne’ebe la kondisi ho tempo ne’ebe sira halao,” afirma Akara.
.


29 comentários:
100porcento Losssss
Sr. Mericio ne keta la hare katak governu hari ona airin eletrisidade, no la kleur tan ahi tama too suco sira hotu...la bele kritika deit!
Los duni, keta Akara ne oposisi, ka ema balun iha nia kotuk.
Ita hare nia iha relasaun ho Malai barak...
Arbiru deit...kolega sira iha Luta Hamutuk ne sempre ba halo diskusaun iha areia rurais sira, nebe sira hatene didiak realidade iha distritu too suco.
Luta Hamutuk nia Focal Point iha distritu iha hotu, nebe sira hatene duni saida mak akontese iha distritu sira. Estrada memang sei at hotu...
Continua! Lalika tauk, los ne tenke los, salan ne tenke salan duni...
Lalika ba dok, Dili deit mos buka be mos araska ona, no eletrisidade lakan mate hela deit..
estrada ba Suai at liu tan ona...
Airin listrik nee deit... airin nee mos iha korupsi barak no familia deit mak kaer. Problema nia abut ba povu mak bee mos, hahan folin baratu, estrada no foin ba listrik. Listrik iha Dili mos mate moris hanesan piska-piska satan iha distrito atu at liu liu. Maluk nebe koalia nee kal hela iha nebe be lahatene situasi ita nia rai Timor Leste.
Viva Luta Hamutuk...
Viva Povu maubere...
Viva Ajente Transformador sira...
Viva mudansa....
Mericio ne mari nia ema ht nebe nia mos halao kampanha mari radikal nian,forca amp lalika hakfodak ho asu Sira hatenu ne tanba imi nia servisu Sei barak
Força, Mericio Akara!
Timor Leste precisa de gente honesta como os membros da Luta Hamutuk!
Viva Luta Hamutuk!!!
Mericio ema Mari nian?
Imi hotu ema lanu no bulak karik!
Timor oan hotu-hotu tenke agradese ba Luta Hamutuk no servisu ke sira halo.
Sira ba distritus koalia ho povu, hare situasaun povu moris, tanba ne'e mak sira koalia lian los ida ne'e.
Imi maulambe, mautabele, ema ke rai Banana nia kidun mak labele hare servisu diak ke Luta Hamutuk no membrus sira halo ba rai doben Timor Leste!!!
MOE LAIHA DUNI!SAI ASU!
Mericio ne kritika AMP hela deit, hanesan Jubir Fretilin.
Haruka Akara ne kaer tok governu, para ita hare..esekuta osan labele karik. Nia iha ema para ukun ka lae?
Diretor Luta Hamutuk parese Instituisaun internasional nia aleadu, ne mak hatun hela deit governu ne
AMP gasta osan arbiru no gasta ba nia familia deit...tenke krita sira!
Deskulpa maibe Mericio Akara koalia hanesan ema maufehuk ida.
Maibe diak, koalia nafatin ba para povu sira be hetan diak tanba servisu governu halo sei hatene lolos katak Mericio Akara subar iha ONG nia kotuk maibe lolos nia halo politika fretilin nian.
"Problema nia abut ba povu mak bee mos, hahan folin baratu, estrada no foin ba listrik."
Ema hakerek nee hatudu nia beikten. Lahatene importansia listrik nian ba sociedade ida.
Mari Alkatiri fali dehan importante mak edukasaun. Maibe oinsa edukasaun atu la ba oin wainhira eskolante sira estuda iha nakukun laran?
Oinsa desenvolvimentu seluk bele lao wainhira listrik laiha?
imi hatene nasaun ruma bele desenvolve iha nakukun laran?
Imi sira nee beikten mak barak.
Kolega sira iha Luta Hamutuk, avanaca nafatin!
Keta tauk AMP nia pengikut sira nebe mak halo korupsaun ne...
Imi mak tolok dor no insulta Akara Luta Hamutuk nebe mak halo kritika governasaun AMP nian nebe halo serbisu ladiak no la tuir plano prioridades Primeiro Ministro nian nee mesak beikten deit! Imi sira nee mak estraga AMP, maulambe, maukosse no mautabele. Imi hanoin katak ema kritika buka posisaun ka, imi sala ona, kritika nee parte ida hodi hadia ita nia povu no rai. Beikten ona tolok tan ema, aat liu pah!!!
Invez de hadia imi nia governasaun eh tolok tun sae hanesan elefante nebe nehek tama nian tilun no tuda an ba mai besik atu mate deit ona. Ema hanesan imi nebe gosta tolok ema no matan taka ba realidade moris povu no rai nee lolos traidor ba ukun rasik an. Povu kiak hela, laiha beemos, listrik mate kalkalan, eskola tur rai, fos karun, estrada at, ministro no direitor sira sira riku ba beibeik, povu kiak ba beibeik. Osan barbarak nebe AMP foti husi fundo minarai ba hotu nebe? Kal imi nauk hamutuk hotu karik? Moe laiha pah!!!
So beikten no naukten mak hatene tolok deit no hatene mak insulta ema. La kleur tan imi sai ona "elefante nebe nehek tama imi tilu". Mate deit ba!!!
Diak liu hamutuk hodi fo hanoin ba ita nia governu AMP atu hadia ita nia povu nia moris duke aprende tolok tun sae hanesan ema bulak!!! Dalaruma bulak diak liu fali imi nebe lorloron mak tolok ema nee. Imi at liu ema bulak!!!
Obrigado ba imi hotu mak hakarak hadia rai e povu ida nee. Mai kaer liman hamutuk hodi duni asuten sira nauk ten no estraga povu nia osan ba iha rai kidun.
..............
Akara, labele taka matan ba governu nia resultadu servico diak hirak ne. Agora governu hadia uma no kantor barbarak iha Dili laran, no halo cidade Dili sai kapas ona nia keta la hare karik. Governu uluk halo saida?
Governu ne nia resultadu mak ne: kiik nafatin hela, desempregu nafatin, estrada at nafatin, be mos la iha nafatin, eletrisidade la iha nafatin ida suco2, no sst. Dala ruma sira manipula deit numeru ema kiiak ho dadus estatistiku deit, para nasaun seluk hare katak kiak iha Timor menus ona husi 49% to 42%, hanesan Ministru Joe Goncalves hateten foin lalais ne. Governu ahli duni hodi halo manipulasaun!
AMP ne atu gasta deit osan mos la iha kapasidade ne oinsa...
AMP ne governu inkapsidade in termus maneja no esekuta osan, maibe iha kapasidade atu manipula osan povu nian no iha kapasisade bot atu halo korupsaun...ida ne mak karakter AMP
Mericio Akara nee portavos Alkatiri no Fretilin nian, neduni ita lalika hakfodak. Uluk Fretilin ukun, halo corupsaun, mal administrasaun, nepotismo, colusaun, Mericio nee nonok lakon, la halo critica tamba nia partido mak ukun. Agora nia ibun bot tamba laran moras ba AMP, laran moras ba Xanana tamba la hetan projeto.
Tuir ami nia hanoin, kolega sira iha Luta Hamutuk halo krita ba governu desde governasaun anterior. Uluk tempo Fretilin, sira kritika ona kona ba problema estrada no eletrisidade. Sira uluk kritika hasoru Sr. Teixera no Sra. Odete nudar Ministru infrastruktura...karik lee fali tok dokumentasuan Timor Post no STL...
Nusa mak ema, foin kritika deit dehan ona portavos ne? se povu kritika kona ba sira nia problema be mos, karik sira portavos se nian? Koalia lia arbiru deit, se O membru AMP diak liu nonok no rona kritika sira ne hodi hadia an...Beik natoon!
Enviar um comentário