Segunda-feira, 22 de Agosto de 2011

Desmobilizasaun FALINTIL “Momentu ida Ba Unidade Nasional”

.

Jornal INDEPENDENTE - Segunda, 22 Agustu 2011

Dili-Desmobilizasaun FALINTIL iha Sabadu, semana kotuk, nudar momentu ida atu Timor oan tomak, liu-liu lider nasional sira tenki hametin unidade iha sira nia le’et hodi lori dezenvolvimentu povu no nasaun nia ba oin.

Tanba, independensia rai ida ne’e mosu hafoin prosesu ida difisil, Timor oan sira teke hein ho tempu naruk no halakon ema barak nia vida no hasoru susar ne’ebe bo’ot.

Primeiru serimonia especial ba desmobilizasaun FALINTIL ne’e hala’o liu husi parada militar husi Prezidente Republika Dr. Jose Ramos Horta, no asiste husi Xefe parade militar, Koronel Calistro Dos Santos alias Coliate.

Molok halao serimonia desmobilizasaun ne’e, eis Komodante FALINTIL Xanana Gusmao intrega hikas kilat rezistensia ida ba Major Jeneral Taur Matan Ruak hodi intrega ba Prezidente Republika hodi bele tau iha Muzeu.

Hafoin ida ne’e, Horta ne’ebe hetan akompania husi Prezidente PN Lasama, Fundador FALINTIL no eis Primeiru Ministru Mari Alkatiri, Bispo Dioseze Maliana, Norberto Amaral, Prokuradoria Jeral Ana Pessoa, Vise PM Jose Luis Guterres, Prezidente TR Claudio Ximenes, tara hikas medalha ba FALINTIL sira, hamutuk ema nain 236: Superior nain (5), mediu nain (27), inferior nain (61), ho nivel baze hamutuk (143).

Nivel Superior maka, Jose Alexandre Gusmao alias Kay Rala xanana Gusmao, ho postu hikus nu’udar komandante FALINTIL, Antonio Jose Gomes da Costa (Ma’Hunu Bulerek Karataiano) Postu hikus Xefe Konshelo Komite Exekutivu da luta (CEL), Jose Maria de Vasconcelos (Taur Matan Ruak, Vise Komodante FALINTIL, Tito da Costa (Lere Anan Timor), Postu ikus Sub Xefe estado Maior FALINTIL, no Francisco Guterres (Lu-Olo) postu ikus Sekretariu Komisaun Deretiva FRETILIN (CDF) husi sivil.

Presidente Republika (PR) Jose Ramos Horta ho laran kmanek kria no preside aniversariu hodi fo rekomendasaun baa swain sira ne’ebe uluk hanesan liman kroat povu nian.

Frente Armada ne’ebe durante tinan 24 nian, hatutan liberdade ahi ita nia rain nian, iha ne’ebe segredu lakan wain iha povu nia futuru fuan, Frente Armada fo moris ba Frente Resistensia sira seluk, hanesan Frente Diplomatika, no Frente Klandestina,” hateten Horta.

Xanana iha serimonia desmobolizasaun ne’e uza farad military gerileriu ho bonha mean ne’ebe hakerek fitun ida, ne’ebe uza durante tempo funu.

Iha serimonia nia laran, Mau’huno tanis tamba haree nia kolega ida matan aat no kolega ida seluk la’o labele ona, maibe esforsu aan ba formatura hodi simu medalia.

Taur hasai nia lensu hodi fob a nia kolega ne’e hodi hamos nia mata wen. hafoin serimonia dezmobilizasaun hotu, Alktiri hakat ba kaer lima no hakuak malu ho Xanana, Ma’huno, Lu-Olo no Taur, durante hakuak malu Xanana dehan ba Alkatiri katak, Lider Timor-Leste sira tenki kria unidade metin hodi lori nasaun ne’e ba oin, ne’e mak progresu diak ba povu Timor oan tomak,” dehan Xanana.

Xanana dehan, Serimonia desmobilizasaun ne’e sei kontinua halo nafatin ba membru FALINTIL sira seluk.

Alkatiri dehan, serimonia dezmobilizasaun ne’e nu’udar rekoinesementu estadu ba FALINTIL tomak nia luta.

Taur hateten katak, dezmobilizasaun ida ne’ebe estadu halo ne’e, uniku tebes iha mundo tomak.

“Buat ne’ebe uniku tebes iha mundu, ida foin mak hahu deit, maibe sei kontinua iha loron hikus, hanesan hau dehan katak, loron hikus ita serviso ho Indonesia sei diak liu tan buat hotu ita tau iha problema sei hetan solusaun,” hateten Taur.

Lu-Olo dehan, dezmobilizasaun ne’e hanesan rekoinesementu estadu ba FALINTIL no mos FRETILIN nia estrutura iha sentral iha Frente Armada iha momentu Partidu ida ne’e finalmente iha rezistensia armada nian durante tinan 24 nia laran.

“Momentu ida emosaun tamba ami hanoin hetan fali ami nia maluk sira, husi Komodante Nikolau Lobato to’o soldadu, no Nino Konis Santana ba saudozu sira ami hanoin fila fali buat hirak ne’e,” hateten Lu-Olo, nia informa eventu ida ne’e hanesan momentu ida atu hateke ba oin hodi dezenvolve rai ida ne’e.

Nia dehan, iha serimonia ida ne’e, nia senti katak hanesan rekoinesementu estadu ninia ba FRETILIN, maibe prosesu ida ne’e mos seidauk hotu, tamba ema importante balun, inklui Alkatiri ne’ebe hari’I FALINTIL seidauk hetan rekoinesementu hanesan ne’e.

“Hau hanoin katak, iha momentu ida ne’e nia mos merese atu simu medalha ida hodi fo nafatin rekinesemento no valor boot ida ne’ebe nia, no Nicolao Lobatu ne’ebe mate ona, ho Dr Jose Ramos Horta sira nain rua mos merese atu hetan Medalha,” Lu-Olo hateten.

Partisipantes sira iha serimonia ne’e maka membru Governu sira, membru Parlamentu Nasional, Reprejetante husi Komunidade Internasional, inkuli Vise Prezidente Indonesia no mos eis Jeneral TNI, Try Sutrisno, Ministru Kordenador Politika Justisa no Seguransa Indonesia, Purnomo Yusgiantoro, Ministra Komersio Indonezia, mari Pangestu, Ministru Defreza Guninne-Bissau, Aristides da Silva, Chefe Estado Major Jeneral TNI, Amirante Agus Suhartono, eis komodante INTERFET, Jeneral Peter Cosgrove, Major Jenerail Lou Gardiner husi Nova Zelandia, Jeneral Huck Gim husi Singapura, eis Xefe estado maior Excercito Portugal, General Antonio Martins Barreto Jeneral no ida husi Brazil Joao Beraldo.
.

0 comentários: