.
Jornal Timor Post - Kuarta, 20 Julhu 2011
Manufahi-Komunidade iha Same Vila la menta ho kondisaun bee ne’ebe laiha kontrolu husi SAS, komunidade Baero Aidaha-leu, Fata’a no Nularan hemu bee foer, situasaun ne’e akontese dala barak, i komunidade sira iha Baero refere deskunfia komunidade sira ne’ebe mak hela besik bee matan, sira tau foer hirak ne’e ba bee, tanba ne’e husu ba SAS Manufahi atu servisu hamutuk ho seguransa Polisia hodi kontrola mos bee matan ne’ebe mak geralmente komunidade sira uza.
Ba Timor Post, Victor da Costa nudar komunidade hateten iha Saem foin lalais ne’e, katak foin dadauk ne’e komunidade balun oho mate samea bot ida falun tiha iha plastik soe b abele laran depois lori to’o besi kanu, alinde ne’e bee maran tia, wainhira komunidade sira sobu besi kanu hare samea boot ida dodok hela iha plastic laran no halo bee intupidu, durante ne’e komunidade sira ne’ebe mak hetan bee loro-loron hemu no han samea been no foer seluk,” Lamenta Victor ho Tristeza.
Tenik Victor, Grupu Manajer Faselidade (GMF) ninian funhsaun halo saida,” husu Victor hatutan katak, lolos sira ne’e mak tenke kontrola bee inklui fungsionariu SAS sira maibe realidade oin seluk,” dehan Victor.
Iha fatin hanesan mestri ida, Januario da Costa hateten, bee foer ne’e fo mos impaktu ba estudante sira nia saude mak hanesan, moras diario, mear, no moras seluk tan, tamba wainhira estudante sira sai eskola sira hemu bee deretamente iha torneira.
“Bee matan ne’ebe dada husi besi kanu, besik liu komunidade sira nia hela fatin, ne’e signifika se mak tau foer ne’e laiha neon no laran foer los, wainhira nia consume bee ne’e diak liu nia mate tia deit,” Hotar Januario ho lia fuan maka’as. (tin)
.


6 comentários:
HEY BOSOKTEN!!imi hare labarik ba kuru Be fo'er ka nia ba se'e masa hodi einse Be mos.politikus labele bosok nune tamba ita timor ne'e hatene hemu Be.Chao
Ne'e realidade duni lalika nega iha Dili laran deit ema buka be hanesan iha foho at liu tan iha foho..ne'e isin keta malirin karik taka manta ho didiak para 2012 povo fanu tan imi...!!
Anonimo ida primeiro mak koalia los.
So ema matan delek ka radikal liu mak la haree iha foto nee labarik kuru bee husi kanu be.
Thank you so much Broor !!
Ita bo'ot nia hanoin hanesan ema Indonesia sira nebe iha ano 1975 tamba hakarak deit atu invade Timor dehan Fretilin Comunista e GPK, hau hamnasa fali ema ida nunka akompanha evolusaun mundo moderno agora, tamba deit nia laos Fretilin nia dehan Radikal, nunka se hare realidade saida mak ema seluk halo, se matan delek karik husu governo AMP para tama iha pensaun matan delek nia mak estado tau matan...!!
imajen nee nudar kritika sosial ida nebe fo hanoin husi sikun balun deit, realidade we mos iha dili iha duni ba bairo hotu no realidade mos tengkiser rekunyese katak we mos nebe iha seidauk adekuadu Tnba fatin balun sei iha difikuldade laran atu hetan we moss.
Govverno hakkaas ann tebes atu kria no responde situasan refere maibe sira book ann maka kleur liu no susar atu halo desijaun ruma nebe bele hetan resulta nebe ho sistema distribusaun nebe fasil ba ema tomak? kesatu nee iha duni indikasaun karik bele mos atu hadia ka overese buat kiik oan ida tengki hein projeitu manan tender karik, projeitu sei kleur entaun ema sei bele hetan difikuldade. ho nune diskunfia katak liu husi tenderijasaun mos bele fo ona opofrtunidade ba atu fahe konkordansia ba malu hodi nune bele afeita ba tempu no kualidade husi projeitu ruma.
1. Ita persija hadia ita nia Moral servidor povu laos liu rai ba povu
2. Hatuur profesional kualifikadu iha ninian area matenek nebe nia kunyese.
3. Politik nain sira bele buka servisu ho profesional sira atu bele atinji objectivu nasional, laos partidaria.
4. Ba oin persija rekursu humanu nebe forte iha kualidade laos iha kuantidade.
Nudar povu hare politik sira selok malu dulas nanal ba malu ami fiar katak politik sempre nune duni tanba maske sira koalia em nome de povu maibe sira interse liu maka oinsa atu ukun, laos oinsa maka atu desemvolve,
abrasu
loelaku
Enviar um comentário