Sexta-feira, 15 de Julho de 2011

Partido Sosial Demokrata konsidera Ministeriu Agricultura e Peskas na’ok Ai-Kameli

.

Husi: Manuel da Silva - Jornal INDEPENDENTE - Sesta, 15 Jullu 2011

Deputado Mario Carrascalao husi Partido Sosial Demokrata (PSD) konsidera Ministeriu Agrikultura e Pescas esplora povu tamba fo lisensa ba kompanha estrageiru hodi tesi Ai-Kameli, Ai-Teka no Ai-na.

Carrascalao konsidera MAP esplora tanba povu hetan de’it porsentu lima husi Ai-sira ne’ebe mak MAP fo fiar ba kompania Estrangeiru tesi.

“Hau hanoin buat ne’e, Timor ne’e la’o sala dalan ona karik, laiha prazu ruma tesi Ai ne’e la iha regulamentu sustansia ida, la iha tabele de presu ba iha agrikutor sira ne’e, depois ita la fo kondisoens” Dehan Carascalao bainhira halo Audensia ba Vice Ministru MAP Marcos da Cruz iha Parlamentu Nacional foin lalais ne’e.

Nia preokupa tamba Ai-Kameli ne’e la’os fa’an ho metro ka kubik maibe kilograma, ne’ebe folin bo’ot tebes iha Merkado Internacional.

“Hau sente moe tamba iha Indepedensia ita inves preserva ita nia Ai folin hodi fo ita nia rai ou povu mos hetan esplorasaun tanba nia kintal kuda Ai-Kameli hun ida rua mos fo fali ba ema Estrageiru, depois fo de’it porsentu lima ba nia, tanba sa, ida ne’e kolonialismu ka saida? Entaun talves ita komesa ona servisu amoda de mafia”, dehan Carrascalao.

Carascalao mos aumenta tan katak tamba saida mak prosesu tesi Ai la liu husi tenderizasaun para kompania Timor oan bele tamba iha tender ne’e. maibe fo de’it ba Kompania Estrageiru.

Deputado Natalino husi bancada CNRT hatete ida ne’e hanesan desastre, no halo nia preokupa tanba ema sira ne’ebe tesi ai no ba fa’an, Ministeriu Agrikultura la kaer, maibe kaer fali ema sira ne’ebe sosa Ai iha dalan ibun sira ne’e.

Responde ba preokupasaun hirak ne’e Vice Ministro Agrikultura e Peskas Marcos da Cruz hatete MAP halo duni akordo ho kompamia rua atu tesi Ai-Kameli tesi Ai-Teka no rekolha Ai-na maran. Maibe nia dehan akordu sira ne’e foin implementa ba tesi Ai-kameli, tesi Ai-teka maibe rekolha Ai-na sei dauk implementa.

Maske nune’e nia dehan iha akordo ne’e halo duni ona resposabilidade ba Governu ho kompania nian hodi identifika Ai sira ne’ebe bele tesi no ida ne’ebe la bele tesi.
.

1 comentários:

Anónimo disse...

sim,hau aseita ho senhor mario carascalao nia deklarasaun e tuir lolos ita nia compania timor mak hetan makas ba tender ne e nusa mak ita tenki fo makas liu ba ema estrangeiro sira.,,se nune hau ble hteten katak MAP halo ona serbisu nebe mak la tuir regra e ita hare hanesan iha konspirasaun oitoan entre MAP ho ema strangeiro sira atu esplora riku soi povu nian, ne hatudu katak sira utiliza salah ona sira nia kargu hodi hariku an e laiha interese ba povu kiik sira nia moris. entaun se buat hirak ne mak se laiha fiscalizasaun husi Parlamento ho premeiro ministro entaun ita nia riku soin sei hotu i ema mak aproveita i hanesan iha bahasa indonesia karik dehan dominasi simbolik.,ne nia signifikan katak ita nia nai ulun sira sei toba dukur hela e ita la senti katak ema rai liur sei ukun nafatin hela ita.,.

Castro revolusaun.,