Sexta-feira, 8 de Julho de 2011

OSAN MINA ATINJI BILIAUN 8.4

.

Timor Post - Sesta, 08 Julhu 2011

Dili-Osan Fundu-mina-rai ne’ebe tau iha Banku Amerika, atinji ona Biliaun 8,4, maibe Governu Timor Leste preokupa hela ho osan dolar nia folin Amerikanu, ne’ebe tun maka’as.

“Amerika iha hela problema barak kona-ba nia orsamentu rasik, tanba ninia divida publika kuaze liu triliun 14, Dolar Amerikanu nia folin mos tun tiha ona, entaun ne’e iha risku mai ita, tanba ita nia osan barak liu mak iha ne’eba, ita fo impresta fali ba Amerika, depois sira la selu, ita sei hasoru problema boot,” Ministra Emilia hateten ba Jornalista sira, wainhira remata audensia ho komisaun C iha Parlamentu Nasional, Kinta (7/7).

Emilia haktuir, objetivu husi sorumutu komisaun C, atu koalia kona-ba lei rua, lei revizaun Fundu Petroliu no Lei Dibidas Publika.

Komisaun C husu MF atu halo aprejentasaun no tuir mai autor lei sira mos tenke halo aprejentasaun, konsulta ho stake holder sira ne’ebe iha interese.

Iha sorumutu ne’e, Emilia hato’o pontu hat, oinsa halo revizaun ba le returno investimentu makas liu, minimiza risku iha investimentu, buka difersifikasaun fundu, hare maneira diak liu atu hetan hanesan retornu ne’ebe asegura fundu.

Oinsa uza fundu hamenus kustus iha empretismu, presija hadia infraestrutura, nudar nasaun presija hela atu hadia infraestrutura, hanesan portu, Estrada no aeroportu.

Oinsa finansia, selu projeitu sira ne’e iha nia dalan barak, dalan ida mak bele uja osan mina rai nian, maibe dalan seluk impretismu no dalan seluk halo parseira privadu no publiku.

“Agora ita nia lei impretismu ne’e dehan se bele uja impertismu ba infraestrutura estratejika, hamenus impretismu nia kustu bele uja 10% ita nia fundu para garantia,” dehan Ministra Emilia. (Ato)
.

4 comentários:

Anónimo disse...

Laiha razaun halo imprestimos (Dewe), resposta simples ida mak tanba ita nia osan sei iha. Bele imajina tok, ita nia osan rasik ita lahatene jere no kontrollu sei fraku, oinsa governu atu jere osan dewe? Sei la halo kontrollu dewe, dewe bele sai rohan laek. Ezemplo barak nasaun sira mak developing countries monu ba tusan rohan laek. Timor Leste tenki aprende husi salan nebe mak nasaun sira liu tiha ona.

Anónimo disse...

Ferik karau inan sei tabele nafatin ba X nia mantolun ka??

Anónimo disse...

Ita nia osan mina atinji biliaun 8.4 maibe governu barak mak deve iha kompania rai laran.dezempregu aumenta tinan ba tinan, povu kik halerik folin sasan iha mercadu loron ba loron no stt............

Fundasaun Mahein disse...

Osan milaun ba milaun iha banku central Amerika maibe governu nunka rezolve porblema sosial ne'ebe povu Timor-Leste dadaun infrenta. Problema sosial hanesan dezmpregu, eduksaun, saude no seluk tan. Problema sosial seluk mak hanesan infrasturtursa, liu-liu estrada ne'ebe to agora sai kestaun boot ba publiku no konsidera bele mos fo impaktu ba seguransa internal nasaun foun ida ne'e. Tanba durante ne'e, ema barak la hetan osan (dezempregu), seluk fali populasaun iha area rurais susar atu hetan atensaun lalais husi Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) wainhira iha intimidasaun ka teror uma tanba estrada ladiak. Tanba ne'e, persiza iha planu no politika ne'ebe diak husi governu atu nune'e bele fo solusaun ba asuntu hirak ne'ebe sita iha leten. Hein katak, maske neneik maibe sempre kontinua la'o bebeik hodi dezenvolve seitor defeza no seguransa iha Timor-Leste. Le'e mos FM nia Lian no. 16 Konaba Analiza Osamentu ba Seitor Seguransa iha Timor-Leste. Klik iha ne'e; http://fundasaunmahein.files.wordpress.com/2011/01/mahein_nia_lian_no_16_220111tet.pdf