.
Fundasaun Mahein deixou um comentário em, "OSAN MINA ATINJI BILIAUN 8.4"
Osan milaun ba milaun iha banku central Amerika maibe governu nunka rezolve problema sosial ne'ebe povu Timor-Leste dadaun infrenta.
Problema sosial hanesan dezmpregu, eduksaun, saude no seluk tan. Problema sosial seluk mak hanesan infrasturtursa, liu-liu estrada ne'ebe to agora sai kestaun boot ba publiku no konsidera bele mos fo impaktu ba seguransa internal nasaun foun ida ne'e.
Tanba durante ne'e, ema barak la hetan osan (dezempregu), seluk fali populasaun iha area rurais susar atu hetan atensaun lalais husi Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) wainhira iha intimidasaun ka teror uma tanba estrada ladiak.
Tanba ne'e, persiza iha planu no politika ne'ebe diak husi governu atu nune'e bele fo solusaun ba asuntu hirak ne'ebe sita iha leten.
Hein katak, maske neneik maibe sempre kontinua la'o bebeik hodi dezenvolve seitor defeza no seguransa iha Timor-Leste.
Le'e mos FM nia Lian no. 16 Konaba Analiza Osamentu ba Seitor Seguransa iha Timor-Leste. Klik iha ne'e; http://fundasaunmahein.files.wordpress.com/2011/01/mahein_nia_lian_no_16_220111tet.pdf
.


2 comentários:
Fundasaun Mahein tenke tau iha kakutak laran katak problema boot sira labele rezolve husi kalan ba loron.
Presiza tempu naruk hodi bele rezolve neneik.
Fundasaun Mahein halo ona komparasaun ruma husi tinan 2000 too agora atu haree iha mudansa ruma ba rai Timor?
Organizasaun internasional sira mos dehan katak maske problema sei barak atu rezolve maibe buat diak barak mos halo ona.
Pobreza mos tun uitoan ona, ema nia moris diak liu uitoan, saude mos diak liu uitoan, edukasaun mos diak liu uitoan, estabilidade no paz mos iha ona kompara ho tempu uluk. La kleu tan Fundasaun mahein sei bele uza komputador lalika tauk ahi atu mate. Nee laos mudansa diak?
Maibe buat hotu laos diak kedas iha tinan ida ka mandatu ida nia laran.
Luta ba independensia mos han tinan 25 no ema barak mak mate no terus sa tan atu hari filafali nasaun Timor nebe bapak sira kuaze sobu tomak.
Lalika halo deit kritikas too ita hotu sai baruk, maibe loke mos matan ba mudansa nebe iha ona e loke mos neon ba mudansa atu mai tan.
Situasaun seguransa oras daudaun oinsa kompara ho uluk? Iha ona mudansa diak ka lae? Sai perfeitu kedas mak imposivel.
Nasaun hotu hotu sempre iha problema atu rezolve, mesmu nasaun riku sira. Loos nasaun riku sira moris diak liu maibe sira mos ukun an iha estabilidade laran tinan atus ona.
Timor foin atu halo tinan 10 ukun an.
PEDN nee Fundasaun Mahein hanoin oinsa? Diak ka ladiak hanesan matadalan ida ba rai Timor nia futuru? Seidauk perfeitu karik bele troka, aumenta tan, muda buat balu ba.
Maibe kritika deit la hun la dikin.
Hau hanoin sosiade sivil no governu hanesan parseira ba dezenvolvimentu nasaun TL. Ho ida ne'e mak governu nudar inan ka aman ida ba povu Timor-Leste persiza simu kritika no sujestaun husi Sosiadade sivil. Governu labele defende fali nia an husi kritikas ne'ebe iha. Tanba governu ne'e la'os PM, Prezidenti ka Ministru sira nia maibe governu ida ne'e Povu aileba nian. Ho ida ne'e, membru governu sira ne'ebe fo komentariu ba hanoin no sujestaun husi Sosiadade Sivil persiza sukat no uza linguajen ne'ebe diak, labele ho emosional. Nune'e mos, ba Sosiadade Sivil sira ne'ebe fo nia sujestaun ka hanoin mos tenki bazeia realidade ne'ebe iha. Labele halo kritika deit maibe la fo solusaun. Maibe, importante tebes kuandu iha kontrolasaun husi Sosiadade Sivil ba progarama governu iha prosesu dezenvolvimentu nasaun foun ida ne'e.
Enviar um comentário