.
LUTA HAMUTUK - 8 de julho de 2011
Luta Hamutuk apresia esforsu governu atu halo alterasaun ba Lei Fundu Petroliferu, maibe esforsu ne’e tenke refleta International Best Practices. Tanba sistema Fundo Petroliferu mak ita iha agora dadaun refleta balansu kontrollu, iha distribuisaun kna’ar no la-konsentra ba ema ida ka instituisaun ida.
Realidade diak ida mak, bainhira lei Fundu Petroliferu aprova iha tinan 2005 iha konsultasaun luan ba entidades barak, inklui komunidade sira no lei ne’e aprova ho unaminidade iha Parlamentu Nasional. Agora dadaun konsultasaun halo deit ba ema oituan deit ka ema elit deit no tempo ne’ebe limitado tebtebes; la-refleta espiritu consensus nasional, tanba tempo ne’eba ema hotu, inklui to’o iha Parlamento Nasional, partidu politiku hotu aseita ho lei ne’e passa (laiha kontra no laiha abstensaun). Signifika katak, guverno la-konsiente ho pratika diak ne’ebe mak ita hotu liu tiha ona.
Preokupasaun Luta Hamutuk nian mak, oras ne’e dadaun krize finanseira global seidauk rekopera no seidauk hatene to’o bainhira los mak krize ne’e remata. Tamba-ne’e, alterasaun ba Lei no. 9/2005 Fundo Petroliferu, liliu ba artigo 15 kona-ba regras investimentu konaba BONDS husi 90% redus ba iha 50% no EQUITIES husi 10% sae ba 50% tenki konsidera aspektu barak no labele konsidera deit oinsa atu hetan osan barak hodi uza, maibe tau fundu ne’e iha risku nia laran. Investimentu finanseiru ne’e konsidera longu prazu tamba ne’e lalika ansi liu. Iha tinan hirak liu ba bainhira Fundu Petrolifero ne’e hari’i, sistema fundu Timor Leste hetan ranking 3 iha mundu.
Luta Hamutuk hakarak hato’o nia pozisaun forte ba proposta Governu RDTL nian hodi altera Lei no. 9/2005 Fundu Petroliferu, liu-liu ba iha artigu espesifiku sira ne’ebe mak ami sei mensiona tuir mai, husi artigu 2, 5, 9, 11, 12, 14, 15, 17 no 20.
POZISAUN LUTA HAMUTUK
Artigu 2.1.i, iha proposta Governu hatete katak: ”Operational Manager” means the Central Bank or any other public entity established by the National Parliament to manage the Petroleum Fund.
Diak liu mantein nafatin OPERASIONAL MANAGER ne’ebe mak hala’o husi Banco Central no la presiza hari’i tan instituisaun publiku seluk atu sai operasional manager. Tamba Timor Leste konsege estabelese instituisaun publiku barak tebes, maibe difisil atu hetan ninia akuntabilidade. Nune’e mos Banco Central (inisiu Bank Payment Authority /BPA) iha ona esperiensia durante tinan 5 ona no sira hatudu duni kapasidade no integridade hodi halo jestaun ba Fundu Petroliferu.
Artigu 5.3, O Fundo Petrolífero não tem personalidade jurídica. Artigo ida ne’e hafraku tiha Lei Fundu Petroliferu ne’e rasik nudar lei ida ne’ebe mak nakonu ho espiritu legal atu promove akuntabilidade reseitas no oinsa utiliza ba iha dezenvolvimentu nasional, artigo ne’e hafraku tiha lei ne’e ninia forsa, hafraku mos instituisaun sira ne’ebe hari’i husi mandatu lei ne’e hodi halo kontrollu lalaok fundu nian. Luta Hamutuk husu ba Parlamento Nasional atu hasai tiha alinea 3 iha artigo 5 iha alterasaun Lei Fundu Petroliferu.
Artigu 9.d. proposta alterasaun husi Governu hatete katak, ‘Justification as to the reason why it is in the long term of Timor Leste to transfer an amount exceeding the Estimated Sustainable Income”.
Iha alternativu rua mak hanesan, mantein nafatin textu original ka lalika halo alterasaun ho lei ne’ebe vigora. Orsamentu Geral Estadu mos hanesan investimentu ida iha rai laran, tamba ne’e presiza iha esplikasaun detallu kona-ba retornu saida mak atu hetan depois foti liu rendimentu sustentavel. Retornu ne’e bele retornu sosial no bele retornu ekonomiku. Tamba-ne’e, Luta Hamutuk la-konkorda ho proposta governu katak halo deit justifikasaun. Tamba justifika ne’e razaun ka eplikasaun motivu maibe la-esplika saida mak bele ita hetan bainhira foti liu Rendimento Sustentavel Estimado (RSE). Tamba osan ne’e atu investe ba Orsamentu Geral Estadu no laos uza deit ba konsumu.
Alternativu seluk mak bele hasai tiha pontu ”d” husi artigu 9 no diak liu hasa’e deit Rendimento Sustentavel Estimadu (RSE) ba iha 3% - 4%. Artigu ne’e bele iha interpretasaun barak no depende ba interese politiku. Tamba-ne’e, Luta Hamutuk propoin diak lei fo dalan deit katak Governu bele hasai 3% ka 4 % depende ba retornu real husi investimentu finanseiru no kapasidade governu atu exekuta Orsamentu Jeral Estadu.
Artigu 12.2.a, External Investment Managers. Governu propoin alterasaun hanesan: “ The external Investment Manager is a legal person with sufficient equity capital and adequate guarantees and insurance against operational risks”. External manager ne’e laos a legal person maibe a legal collective person ka instituisaun. Tenki tau klaru iha lei atu nune’e labele mosu interpretasaun oioin iha futuru.
Artigu 15, Regras Investimentu. Governu propoin atu muda persentagem investimentu ba Obrigasoens 50% no Equities 50%. Mudansa ne’e lori risku boot liu ba Fundu Petroliferu. Oras ne’e dadaun mundu sei iha hela krize finanseira global no objektivu investimentu ne’e longo prazu. Tamba-ne’e, Luta Hamutuk hanoin iha opsaun rua mak bele foti; primeiru mantein ho lei ne’ebe agora vigora hela (Lei no. 9/2005 Fundo Petroliferu) hanesan 90% ba obrigasoens no 10% ba equities. Ita bele altera deit ba obrigasoen atu diversifika ba moeda seluk no labele investe deit iha moeda Dollar EUA. Dalan seluk mak: investe 75% iha diversifikasaun investimentu iha moeda seluk (laos Dollar EUA deit) no 25% bele investe ba equities maibe tenki halo gradualmente laos dala ida deit. No investimentu equities bele investe liu husi Banco Comersial ne’ebe opera iha Timor Leste, tamba ho razaun katak Banco Central/BPA iha nia funsaun atu kontrolla Banco Comersial sira ne’ebe mak opera iha Timor Leste.
Konaba 5% investe iha instrument seluk hanesan real estate diak liu altera tiha deit tamba nasaun balu (ezemplo klasiku: Nauru) ne’ebe monu ona ba malisan tamba sala investimentu. Ninia esperiensia hatudu ona ba investimentu hanesan ne’e lori risku boot; nomos tenke tau konsiderasaun maximu ba iha kriteria ka standard rating ba kompañia tuir nafatin lei ne’ebe mak sei vigora.
Artigu 17, Investment Advisory Board (IAB). Iha proposta alterasaun hatete katak: Primeiru Ministru mak hatudu ema nain tolu ba membru Investment Advisory Board (IAB), no ema nain rua seluk mak hanesan Director Tesouro no representante Banco Central mak automatikamente sai membru IAB tamba sira nia kna’ar. Tuir opiniaun Luta katak diak liu IAB husik hanesan orgaun independente ida no ninia membru nomeia husi Ministra Finansas nain rua no ema ida nomeia husi Parlamentu Nasional. Hodi nune’e bele hado’ok membro IAB husi intervensaun politika, tamba posisaun hirak ne’e hanesan posisaun tekniku no profesional.
Artigu 20.2, Uza Fundu Petroliferu 10% hodi sai garanti ba divida publicas. Luta Hamutuk hakarak hateten katak, proposta alterasaun Lei Fundu Petroliferu artigo 20.2 loke tan espasu ba governu atu uza hodi sai garanti ba dividas ne’ebe fou-foun lei rasik ne’e bandu. Governu komesa loke risku ba Fundu Petroliferu hodi utiliza sala iha tempu oin mai, nune’e mos bele sai amiasa ba iha Konstituisaun RDTL artigo 139 alinea 2 konaba kondisaun uza rekursu naturais tenki sai nudar rezerva obrigatoriu.
REKOMENDASAUN
A. Governu, katak:
1. Governu tenki loke konsulta luan liu tan kona-ba alterasaun lei ne’e no buka consensus nasional husi entidades hotu no partidus politiku hotu.
2. Alterasaun ne’ebe halo tenki tuir duni Konstituisaun Republika, artigo 139 kona-ba rezerva finanseiro obrigatorio.
3. Halo diversifikasaun investimento iha EUA Bonds 75% ba moeda sira seluk, no bele investa 25% ba iha equities, inklui equities husi banku komersial ne’ebe mak halo operarasaun iha Timor Leste ho maneiras gradualmente no laos dala ida deit. Ho razaun katak, hamenus risku tamba Banco Central mos bele halo kontrollu.
4. Investimentu tenki halo iha instituisaun ka legal collective person labele investe iha legal individual.
5. Investment Advisory Board tenki nafatin independete hodi fo asesoria ba Ministra/o Finansas.
6. Operasional Manager Fundu Petroliferu tenko fo fiar nafatin ba Banco Central.
B. Parlamentu Nasional, katak:
1. Presiza buka dalan atu buka consensus nasional ba aprovasaun alterasaun Lei Fundu Petroliferu no labele altera tuir maioria nia hakarak deit. Tamba Fundu ne’e hanesan rekursu estadu nian no rekursu uniku ba finansiamentu dezenvolvimentu nasional.
2. Parlamentu Nasional hanesan reprezentante no mata dalan povu Timor Leste tenki dezenvolve no hari’i guia etika ba investimentu Fundu Petroliferu Timor Leste atu nune’e Fundu Petroliferu labele investe ba investidores ne’ebe viola direitu humanus, industria kilat no seluk tan.
Ba ita hotu nia atensaun, ami hato’o obrigado wain.
Dili: 07 de Julho de 2011
Mericio Akara
Diretor Luta Hamutuk
Tel: (+670) 726 3783
.


5 comentários:
Luta Hamutuk,diak liu hare servisu tuir ONG i lalika hatama kanuru tohar iha giverno nia kompetensia.Imi nia posisaun,lo'los maka hanesan pertido fretilin Mari-LU.
Haree ba lee didiak lai belun!!! Labele akuza ema tun-sae. Hau haree Luta Hamutuk sira nia hanoin diak, osan Fundo Petroleo laos governu nian mesak, estado nia rekursu, no povu rai doben nee ninian. Nebe tenke kuida belun, nune labele investe arbiru no sala, tanba bele afeita ba nasaun ninia futuru, tanba ita nia estado depende makaas osan minarai tinan-tinan to'o 95%.
Signifika katak, sei ita lakon osan lubuk husi investimentu mak sala, ita hotu mak sei naha nia todan.
A Luta Continua!!!
Diak fali mak ne........... Luta Hamutuk..... Le tiha ema nia draft, ikus halo koment.... tanpa dasar.
Hare le literatur barak lai mak fo koment ba sa.............. imi diak liu naran deit ona Fretilin.... ne ga?
Morreira
Tiu Moreira, ita le tiha ona draft ne ka? Draft ne dehan saida? Hau hatene maka wainhira iha draft lai nune ema bele fo ninia komentario ka... se laiha oinsa e? Se laiha... lei orijinal tenke ejisti nafatin no la mosu preokupasaun ema nian.
Tiu Moreira... gosta hatun ema maibe halo ona saida? Ka Tiu sira ne mos parti ida hosi alterasaun lei minarai. Nune bele iha kuak para halo nauk povu ninia osan, foti barak tan, hodi hariku an ou iha intensaun lori povu no rai ne ba imprestimu nia laran. Hau triste wainhira Timoroan hanesan Tiu Moreira sei gosta halai tuir-tuir hamos malae mutin nia kidun..!!?
Tiu Moreira... hau le posisaun iha artikulu Luta Hamutuk iha leten, iha THNB ne iha analisa mak diak. Tenki prudenti no hanoin nia risku wainhira hakarak muda lei Fundo Minarai. Tamba Fundo ne uniku rekursu mak bot iha ita ninia rai no povu, agora ita hotu dadaun tabele hotu ba para selu salario funsionariu, bens e servicos, capital minor, halo tranferencia publica nian no halo desenvolvimento fisiku. Nebe ita tenki kuida no hanoin ninia risku ho diak.
Hau suporta inisiativa colega sira iha sosiedade sivil hodi fo hanoin ita ninia governu, hau suporta Luta Hamutuk, servicu diak Luta Hamutuk. Tiu Moreira lolos lahatene buat ida... hatene mak oinsa nauk povu ne, hodi hariku an no ninia familia.
Ireneu Bebonuk, Timoroan Puru.
Maski rekomendasaun deit maibe hau sinti LH laiha matenek tekniku natoon atu halo rekomendasaun nebe diak liu. Nee hanesan fali LH hakarak halao knaar instituisaun estadu nian atu oinsa investe osan estadu nian.
Diak liu LH mak kaer deit ona responsabilidade investimentu ba osan estadu nian.
Enviar um comentário