Sábado, 30 de Julho de 2011

Enkontro Focal Point: Dili, Aileu, Liquisa & Ermera.

.

Husi - JOÃOZITO VIANA

Membro Focal Point Luta Hamutuk, hanesan ajente transformasaun sosial sira ne'ebe mai husi distrito to'o sucos, servisu voluntariamente, nomos sai hanesan rede nivel komunidade hodi tau matan, rona lian povu nomos ibun povu nian ba kualker dezenvolvimentu, infrastruktura iha areia rurais.

Focal point Luta Hamutuk to'o ona distrito 13 iha territoriu tomak, tanba ne'e mak Luta Hamutuk halo enkontru rotativu no reguler ba distrito balun deit depois ba seluk tan.

Ho hanoin katak, diskusaun bele efeitivu liu tan nomos bele buka meus hamutuk. Iha enkontru kada fulan tolu-tolu ida ne'e, hodi halo avaliasaun ba servisu ne'ebe mak membro Focal Point sira hala'o iha sira ninia distrito ida-idak; identifika obstakulu no dezafiu sira; halo plano hamutuk; halo estratejia; konsolida ideias no asaun nomos efektiva diak liu tan komunikasaun entre focal point sira ho Luta Hamutuk.

Prosesu ne'e bele hakma'an liu tan prosesu advokasia iha nivel distrito to'o Dili, ajuda mekanismu complain. Hodi nune'e, nudar parte ida husi sosiedade Timor Leste bele ajuda liu tan ba kontribuisaun ba iha prosesu dezenvolvimentu nasional.

Hare'e esperitu focal point ne'ebe mak maka'as no dezafiu ne'ebe sira hasoru, hakbi'it tan Luta Hamutuk hodi luta no komitmen nafatin ba justisa ekonomia ba ema hotu.

Dalan leut ba libertasaun do povu hamurak ami mehi, maske anin tasi baku ami matan, no aitarak tuan sona ami ain.Maibe ami fiar nafatin katak, povu rai ne'e sei hetan nia mehi ba prospriedade. Ho hamutuk ita sei bele, maske ita lahatene to'o bainhira los Timor-oan sai husi mukit-kiak, ignoransia nomos obskurantisimu.Fiar nafatin ba no maske halo buat ki'ik maibe povu rai ne'e sei manan buat bo'ot (justisa ekonomia ba ema hotu), katak Mericio Akara Direitor Luta Hamutuk. 

Obrigado wain,  e a  A Luta Continua  companheiro e companheiras.
.

4 comentários:

Anónimo disse...

BRAVO BA BELUN VIANA! Imi sira nee maka representa dunik consciência povo nian. You guys are the voices of those who have no voices or unable to express their dissatisfaction on the state of the nation under those bastards of AMP.

Anónimo disse...

VIVA LUTA HAMUTUK!:o)

Anónimo disse...

ABAIXEM OS CORRUPTOS E VAGABUNDOS DA AMP! ^_^

Anónimo disse...

Problema mak nee bibi sira iha AMP namek ba namek mai konaba krescimento digitus rua maibe iha realidade hakfoti ba Amo Martinho Gusmao nia liafuan, povo moris iha fahi luhan nafatin.

Infraestrutura hanesan tiha manu rade nia dalan te fatin, liu-liu eletricidade hanesan katuas Mautoke iha uma lulik Kamea dehan buan les kidun ho ahi lakan mate lakan mate maibe Ajanu regador maka makaas deit.

Agrikultura fali maka hanesan haktuir ferik Builale povo kuda governu te buradu husi ibun dehan atu sosa maibe realidade ba fase ibun maute nee iha railiur hodi sosa produtos agrikultura husi liur lori povo nia naran maibe povo susar tebes atu hetan netik fos karon ida ho presu baratu tuir sistema subsidiu nian. Entaun nia rezultadu maka krescimento nee serve atu habokur nafatin ema seluk husi no iha railiur maibe ema timor oan sira moris nafatin hanesan kiak iha nasaun ida ho osan ema riku nian.

Ida nee deit bele sai sasukat ida katak imi nia dados estastistikos konaba krescimento ekonomico nee hanesan malae sira fuma ganja husi ibun no hosun rame rame nia suhar husi kidun depois imi iha AMP horon rame rame to'o lanu imi, hodi nunee hananu regae dois digitos..dois digitos. ^_^

Iha realidade imi sira iha AMP lahatene katak ema habeik no imi rasik habeik an hodi la hare ba realidade ekonomiko iha railaran nebe kiak no mukit sei nafatin no at liu tan tamba demografia populasional mos sae dadaun.

Inflasaun hakoi dadaun ona nasaun nia kbiit ka kapasidade atu sosa bens ekonomikos, tau tan ho infraestrutura laiha kualidade no iha degradasaun total entaun krescimento ekonomiko ida imi hananu nee hanesan deit baku tambor lian maka makaas deit maibe tambor mamuk hela.

Rezumu karik dehan katak AMP gasta osan biliaun ba biliaun hodi dezenvolvimentu nia naran maibe osan nia valor la koresponde ba realidade no faktu degradasaun total iha railaran iha sektor hotu hotu. Katak la merese tan atu ita bolu ho naran dezenvolvimentu!

Eleisaun AMP sei mout no CNRT...hmmm hamos mata ten, fasi kidun ho ain ba toba ka lao lakon tiha deit! ^_^

AMP nee ami iha Maubisse dehan ASU MESAK POSOKten deit!