.
DEKLARASAUN HUSI CHEFE BANCADA FRETILIN
DISKUSSAUN PLANU ESTRATEGIKU DESENVOLVIMENTU NASIONAL
11 Julhu 2011
Iha tinan 2007 bainhira ita hotu halibur iha uma fukun ida nee ita foin rona katak governu de facto ida nee sei halo actualizasaun ba Planu Desenvolvimentu Nasional neebe halo konsulta publika nasional naruk iha tinan 2001-2002 neebe rona ema liu ruhun tolunulu resin. Besik tinan haat liu ona mak ita foin hare dokumentu ida ho naran Planu Estrategiku Desenvolvimentu Nasional iha semana liu ba.
Molok deputados sira hetan dokumentu nee, ita hotu bele asesu deit esbosu ida, neebe hakerek ho lian Ingles.
Dokumentu nee lori tinan haat, custa osan liu dollar Amerikanu jutah tolu virgula tolu neebe usa selu konsultante privadu husi Indonesia, maibe deputados sira hetan versaun final semana ida deit atu bele halo revisaun.
La iha ema ida neebe duvida katak ita nudar povo no nasaun presiza duni planu desenvolvimentu. Bancada FRETILIN mak kuaze semanan semanan iha nee fo hanoin ba maluk sira katak ita presiza ukun ho planu, ho programa, laos ho inventa deit ka mehi deit hanesan halo tiha iha tinna haat neebe governasaun de facto ida nee halau tiha ona.
Depois de selu dollar jutah ba jutah no tinan haat ba assesores no consultantes oioin, dudu lalais mai parlamentu nasional ba deputado sira neebe assesoria no konsultaria la iha atu hare lalais, aprova lalais, tamba tenke lori lalais ba Encontro Parseirus Desenvolvimentu neebe sei realisa iha semana nee nia laran.
Povo mos seidauk hatene lolos, tamba kampanha politika neebe halo iha sub-distritu hirak nakonu ho controlles kona ba se mak bele partisipa hodi bele husu perguntas no halo kritikas ba porgrama neebe Maun Bot ba apresenta ba sira. Hahu iha Baucau no Lospalos husik ema hotu atu bele husu tuir sira nia hakarak……maibe too ba distritu seluk tuir mai, sira neebe tau naran uluk deit no hakerek pergunta neebe atu husu mak bele. Nee mak konsulta publika ka.
Planu nee temik atu halau desenvolvimentu too tinan 2030. Entaun tamba sa mak la fo oportunidade ba sosiedade sivil atu halo estudu no komentariu ho diak? La halo konsulta ho partidus opozisaun de facto?
Bancada FRETILIN hakarak fo hanoin ba deputado sira hotu ita nia knaar tuir artigu 92 Constituisaun nian. Its nia knaar nudar deputados mak atu representa Timor oan hotu, no ita nia knaar atu fiskaliza governu ninia governasaun no ezekuasaun orsamentu. Laos atu halo deit tuir Maun Bot se se deit nia hakarak ka atu hare deit ba saida mak atu benefisia ita individualmente no pessoalmente.
Bancada FRETILIN hanoin katak doucmentu ida neebe importante tebes atu buka dalan neebe diak atu halau desenvolvimentu equitavel, ho justu, ba ita nia povo tomak, liliu sira neebe kiak liu no neebe fulan ba fulan sai kiak liu. Dokumentu ida hanesan ida nee merese duni, obriga duni ita nudar povo nia representante hodi tun ba base koalia ho povo rasik saida mak sira konkorda ka la konkorda kona ba dokumentu ida neebe foin haruka mai ita. Maibe bancada FRETILIN lakoi no sei la husik parlamentu ida nee sai karimbu ba Primeiru Ministru de facto ida nee nia mehi.
Tamba nee mak bancada FRETILIN ezigi katak PEDN baixa ba Kommissaun parlamentu nian hodi ida idak halo sira nia analisis no hatoo sira nia hanoin iha relatoriu kona ba impkatu iha sector idaidak.
Bancada FRETILIN iha certeza tomak katak dokumentu nee ita tenke hare hanesan resultadu servisu ema nian, labele iha tendensia tau hare hanesan Biblia Sagrada, maske balun iha duni tendensia atu konsidera nunee duni. Dokumentu nee iha falhansu barak neebe bancada FRETILIn no ema seluk identifika tiha ona. Lolos komissaun sira mak tur hare no halo rekomendasaun.
Se deputado seluk harakak sira bele aprova, no bancada FRETILIn pelo menus sei ba divulga saida mak la los, se la partisipa iha votasaun ida neebe precepitada liu ba resolsuasaun ka saida tan, no tuir mai mak sei divulga ba se mak hakarak vota lalais saida mak sira halo neebe la los, Depois imi mak hatan ba povo kona ba tamba sa mak aporva sem halo estudu didiak nudar sira nia representativu.
Maibe bancada FRETILIN hakarak temik buat balun hodi halo ita hotu hanoin tamba sa mak ita labele tau karimbu lalais deit.
Primeiru iha hanoin balun neebe planu nee basea ba, neebe la los. Ida deit mak ida nee. Planu nee baseadu todan liu ba industria mina rai no gas. Saida mak sei akontese se ita la hetan gas ka mina rai bot hanesan Bayu-Undan ka Greater Sunrise? Saida mak akontese se buat ruma akontese ba Greater Sunrise? Nee hatudu tendensia atu depende deit ba osan neebe seidauk tama.
Maibe dadus macro-economiku neebe iha relatoriu la los ona, ultrapassado ona no iha tendensia atu habosok ita kona ba inflasaun no ita nia ekonomia nia dependensia ba osan husi mina rai no gas.
Segundu mak nee. Planu saida mak la konsidera oinsa atu harii kampu servisu foun liliu ba jovem sira? Iha tinan 2023 ita bele iha joven 30,000 neebe atu sai husi eskola no buka servisu. Planu nee la iha porgrama concreto atu harii kampu servisu ba sira tamba investimentu neebe atu halo ba infraestruturas sei la harii kampu servisu barak. Ida nee ita hare tiha ona husi programa oleo pesado neebe halau too agora muda fali ba oleo seluk no rede eletrifikasaun. Ita hare ema husi liur mak mai servisu barak liu. Situasaun nee oinsa mak atu muda se la iha program concreto?
Bancada FRETILIN mos hare katak ita nia ema iha foho la iha fatin iha planu ida nee, liliu iha Ainaro no Aileu no Manatuto foho. Interior hanesan la iha fatin atu partisipa iha desnevolvimentu ida nee. Bancada FRETILIN sei hatudu momos tamba sa mak planu ida nee nega povo foho, maibe laos ohin.
Lolos planu ida iha ema, povo iha nia klaran, laos iha nia sorin dok husi prosesu, dok husi partisipasaun iha desizaun, em vex de sai deit ema se se deit nia alat atu muda tun sae. Nee mak klaru liu, katak planu ida nee koalia barak kona ba povo maibe la tau povo iha prosesu nee nia klaran, hadok nia fali. Se bele mos halo alianasaun no marginalisa siar husi prosesu desenvolvimentu, liliu bainhira ita koalia kona ba agrikultura.
Iha ona evidensia barak iha mundu katak rain sira neebe iha mina rai no gas, diak liu sira porgrama atu sai husi industria ida nee. Maibe planu ida nee hatudu momos katak it abele sai fali vitima ba industria ida nee. La iha programa desenvolvimentu ekonomiku neebe kredivel iha planu ida nee, liliu ba industria seluk nebee it abele benefisia bainhira ita tama iha ASEAN. Visaun ba desenvolvimentu ekonomiku klot liu no la hatudu dalan atu ita bele sai husi dependensia husi mina rai no gas. Saida mak sei akontese iha tinan 20-30 bainhira gas ka mina rai la iha ona? Saida mak akontese se folin mina rai no gas monu makas tebes?
Ikus liu, planu ida nee temik kois deit kona ba tusan neebe governu iha planu hatama ita hotu iha laran. Planu ka programa atu selu ba osan barak neebe gasta nee atu halo nusa? Nee mos loron ruma ita sei bele diskuti ho ita nia povo klean no detalhadu liu tan.
Ita rona iha media buat barak kona ba planu ida nee hatudu se nia mehi. Balun dehan ida nee hatudu Sr PM de facto nia mehi, maibe balun dehan hatudu povo nia mehi. Maibe bancada FRETILIN seguru katak ida nee hatudu ema husi liur nia mehi tamba planu ida nee sei loke dalan atu ema husi liur mai lalais ho liman lais foti lalais povo nia osan; hanesan senhora ministra finansas de facto rasik hatete ba uma fukun ida nee, iha dollar ida neebe governu gasta, tujupulu sent mak ba liur tamba ita importa besik buat hotu husi liur. Problema ho PEDN nee estrategiku maibe estrategiku ba se? FRETILIN la fiar estrategiku ba povo nia desenvolvimentu.
(REMATA)
Ba informasaun tan dere ba Aniceto Guterres iha 723 8569
.


16 comentários:
Hakarak lao sai husi plenaria, SAI!
Ema la duni imi sai, imi sai tanba lakohi haree dezenvolvimentu tama hodi halo rai Timor sai diak.
Diak liu tan para abanbainrua planu ne lao e Timor hetan diak governu bele dehan ba povo nee governu nia servisu atu hadia povo nia moris e Fretilin kontra.
Hakarak sai, SAI. Diak liu tan para povo bele hatene se los mak hakarak diak ba Timor.
Fretilin agora bele buka razaun oin-oin deit atu ezplika ba povu tanbasa mak halo walk out maibe povu sei rona no sei hatene deit iha sira nia kakutak laran katak Fretilin halo walk out ba PEDN buka dezenvolve rai Timor hodi hadia povu nia moris.
Sala ka loos, parpol husi AMP sei uza walk out nee atu hatete ba povu katak Fretilin lakohi haree povu moris diak.
Ba erru nee Fretilin sei selu folin todan wainhira parpol hotu-hotu sei halao kampanha ba eleisaun 2012.
Hau lahatene matenek nain Fretilin sira kalan mehi saida para atu foti medidas walk out nee. Nee hatudu la sukat didiak ninia konsequensias politicas ba Fretilin.
Diak liu hela iha parlamentu no halo abstensaun nudar forma protestu ida ba tempu badak nebe iha atu diskute PEDN.
Agora terlambat ona.
Anonimo nain 2 iha leten keta critica arbiro deit,le no analiza didiak saida mak FRETILIN defende nia declaracao ne,e,depois mak halo critica.
Anonimo 2 leten; MISTER YESS,..komprende dit ona uza aintur mak hanoin nee...LOL
BP7 sira gosta kritika,Mas uluk povo fo fiar ba sira atu ukun sira nia plano 1 mos laiha to povo mak duni sai fali husi sira nia kadeira
A
Agora bp7 sira ambisi makas atu hakarak atu ukun fali ne mak agora ne sira critika lahotu rai dit..ema halo Diak mos sira dhan ladiak hela dit..
Agora Sira comesa bosok fali povo na pra atu kaer fali ukun iha tinan oin mai...la hetan boyyyy
Agora ne imi hamutuk critika to imi geger deit mos povo la interese na...hahahaaaaaa
Be tansa mak hakfodak fali? Jangan mara.
Uluk ita bot sira halo konstitusi mos imi hakerek tena mak obrigada deit parlamentu ho povu tenke simu deit. Konstitusi hosi Mojambiq ne.
Sama aja!
Planu ne ema husi Indonesia mak halo! Ne planu Indonesia nian laos Xanana nian. Se nune karik uluk ita la devia husu URA ida. Ita kontinua nafatin deit hanesan propinsi NKRI deit!!!
Planu indonesia nian?
Keta beik hanesan nee. Imi hatudu imi nia beik barak ona mak povu tebe imi sai hosi governu.
Tanba deit konsultan ema indonesia entaun planu nee Indonesia nian?
Konsultan hosi Portugal karik entaun nee planu Portugal nian?
Tanba deit stres lakon poder imi nia kakutak lao la loos ona. Kuitadu.
Entaun planu uluk fretilin halo 2002 nee planu mundu nian tanba konsultan barak husi nasaun oioin (barak liu husi Australia) mak servisu halao prosesu konsulta ba povu.
deklarasaun ne hare ba halo binkai bot ida hodi tara tia iha sira nia quarto ou tau tali bot ida tara iha sira nia kakorok dit......hohoohohohohhiiiiiiiii
Maluk sira hotu nebe fo komentariu iha leten sebele ita bot sira labele hare tendensia politika mak barak liu ,,,,, sebele karik hare no analiza uluk saida mak iha PEDN nia laran i mos le deklarasaun Fretilin nian ho didiak .... hau hanoin hanesan nasaun Demokratiku ita tengki respeitu ideas ..... importante mos oinsa bele akumula ideas husi parte hotu ... i ezatu katak tuir lolos Parlamentu mos tengki iha tempu barak para halo debate i diskuti tamba ne'e sira nian servisu nudar ain liman povo nian laos ...... sira henesan boneka. Atu partidu nebe deit mak sei ukun .... sira tengki fa'an dunik idak-dak nian planu maibe tengki reflekta ba prosperiedade ema hotu nian ......
FRETILIN no PUN mos iha razaun .... klaru ke hanesan instituisaun ida tengki halo tuir rezimi nebe sira iha labele .... iha tendensi mayoria depois haluha tiha diskusaun nebe bele hasae diak liu tan kualidade husi planu nebe sei implementa ba .....
Klaru mos katak ita tengki halo dunik planu strategiku ida nebe bele refleta ba desenvolvimentu ida nebe halakon disparitas hodi hakat ba kresimentu ekonomiku nebe merata equity) ..... buat nebe ladun diak mak egoista liu atu la fo tempu barak ba parlamentu atu diskuti mais klean liu nomos tamba deit atu apresenta iha donor meeting ita tengki mengabaikan dignidade husi instituisaun ida hanesan parlamentu nasional nebe tuir lolos sira tengki dunik produse sai klean liu atu refleta dunik mehi povo hotu nian ..... laos yang penting vota ... fulan mana osan $2.225 atu iha kualidade ka laiha kualidade ka ida ne'e urusan ikus .... ida ne'e mak komik nebe iha ita nian nasaun ...
Anonimo 12 de Julho de 2011 23:08, gosta ita bott nia komentario.!!!
"..... buat nebe ladun diak mak egoista liu atu la fo tempu barak ba parlamentu atu diskuti mais klean liu nomos tamba deit atu apresenta iha donor meeting ita tengki mengabaikan dignidade husi instituisaun ida hanesan parlamentu nasional"
Hau le lalais deit hau hanoin ita boot kolia konaba parlamentu uluk wianhira fretilin kaer maioria.
Tempu atu diskute buat hotu laiha tanba maioria fretilin hakarak deit votasaun para la gasta tempu.
Deputados opozisaun husu ministru sira ba parlamentu atu esplika buat balu PM Alkatiri bandu sira ida labele ba.
Maibe ministru governu AMP ba bebeik parlamentu wainhira sira presiza tan esplikasaun.
PEDN laos lei ida. la presiza haruka ba komisaun parlamentar.
PEDN 2011 hanesan deit revisaun ba PEDN 2002 e konsidera mos plano 20/20.
Fo semana ida deit atu debate tanba tenke aproveita apresenta iha reuniaun doadores ho TL.
Keta halo buat ida laos problema sai fali problema boot. Povo sei lasimu tan atrazu barak ba sira nia moris tanba deit fretilin nia ezijensia silly.
belunn sira comentatorr sira balu ne lahatene saa mak fre sai husiii walk out...... neeee objetivo mak buat ida ...lalaiss neee........... h hanoin ita hto hkrk timor ne ba oin mass tengge hare i estudo dediak pr ita labele saii hansa indonesai nb nakonu hooo korupsiiiii ate label combate ,,, i pior liutan uma andar mak brk mass povo kiak brk tbzzz .... t'mba saaa manegemen laihai i hto2 hkrk sa hamerrr se mak hkrk lao ainnn ih dili larannnn neeee soooo ami AMP ami mau yg cepat mass tidakk tepatttttt hehehehehe ........
cosmeroooooo fre
belunn sira comentatorr sira balu ne lahatene saa mak fre sai husiii walk out...... neeee objetivo mak buat ida ...lalaiss neee........... h hanoin ita hto hkrk timor ne ba oin mass tengge hare i estudo dediak pr ita labele saii hansa indonesai nb nakonu hooo korupsiiiii ate label combate ,,, i pior liutan uma andar mak brk mass povo kiak brk tbzzz .... t'mba saaa manegemen laihai i hto2 hkrk sa hamerrr se mak hkrk lao ainnn ih dili larannnn neeee soooo ami AMP ami mau yg cepat mass tidakk tepatttttt hehehehehe ........
cosmeroooooo fre
Enviar um comentário