Domingo, 3 de Julho de 2011

Animal sira iha governu gasta povo nia osan arbiru deit enkuantu povo moris loron-loron iha situasaun susar tebes

.

MOTABOT deixou um comentário em, "Miss Rich' in spat over promo fee"

Osan $300.000 hodi ba selu Ramos Horta nia belun sira nee diak liu uza ba hadia kondisaun aat tebes nebe komunidade sira hasoru iha parte servisu atendimentu saude nian. Exemplu maka haktuir iha notisia iha nee: "Centru Saude Ossu Menus Recursu Humanu No Fasilidade"

ANIMAL  sira iha governu gasta povo nia osan arbiru deit enkuantu povo moris loron-loron iha situasaun susar tebes.

Depois kuandu ema kritika mak sira dehan ema hotu beik sira mak hatene liu. Nasaun nee koruptor sira halo sai tiha hanesan lalehan iha sira nia ulun fatuk maibe realidade nebe povo sira hasoru lor-loron at liu fali infernu!

Kona servisu pessoal saude, hatete Thomas nebe servisu lahatene kalan ka loron xefe dehan servisu CS Ossu lao diak teb-tebes loron domingo mos servisu realidade iha dia 27/3/2011 iha desastre ida nebe akontece iha Ormeta aldeia Liauaioli suko Loihuno komunidade sira telefone ba ambulansia la mai komunidade lori pasiente mai too CS Ossu portaun sei taka hela maibe oras foin hatudu tuku 11 loron no hein laiha asistensia husi pessoal saude nian no pasiente MATE kedas iha CS Ossu. Servisu saude Ossu halo komunidade sempre husu ba sira servisu.

Ba apoiante governu BANANA nian lee notisia sira hanesan hodi loke imi nia fuan ka konsiensia. Laos hanoin maka gasta osan povo nian ba feto bonita husi rai seluk hodi halo tuir animal hanesan liurai Horta ho liurai Gil Alves nia gostu!

Poraaa pah!
.

8 comentários:

Anónimo disse...

BRAVO,Motabot!!!

Anónimo disse...

Hau lalais liu fo osan $300,000 ba senhora nee atu promove Timor-Leste iha rai liur duke gasta $300,000 resin atu hadia Mari ALkatiri nia uma nebe la fo nem rezultadu ida diak ba povu kiak nia moris.

Senhora ne nia servisu pelo menos bele dada ema barak mai gasta sira nia osan iha ita nia rai.

Osan gasta ba Mari Alkatiri atu moris diak nee gasta SAUGATI DEIT.
Povo kiak no nasaun sei la hetan rezultadu ida hosi osan nee.

Fretilin moe LAIHA.

Camaradas Fretilin-Alkatiri sira kritika inisiativa atu dezenvolve seitor produtivo iha rai laran, maibe ba osan boot tebetebes nebe gasta ba sira nia ulun atu moris hanesan ema riku kompletu ho luxu hotu hotu nee sira nonok hela deit, maski la iha proveitu ida ba povo no ba nasaun.

Pfuiiii. MOE LAIHA!

3 de Julho de 2011 17:43
Anónimo disse...

Imi sira kritika buat nee lolos ba husu imi nia patraun Mari-Lu para labele ejiji governu gasta osan boot saguati ba sira atu moris hanesan ema riku ida ho povo nia osan.

Husu imi nia patraun para hatete ba governu lalika gasta osan halo nia moris diak maibe fo osan nee ba labarik sira nebe presiza tratamentu hodi bele salva sira nia vida.

Osan imi nia patraun ejiji ba gasolina deit bele salva ona labarik nain 5 nia vida.

Senhora Pemberton nee simu osan ba halo servisu hodi dada osan barak tan tama iha rai Timor. Nee mak folin.

Osan gasta ba imi nia patraun gasta saguati DEIT ba nia atu moris luxu enkuantu labarik sira nee osan laiha atu salva vida.

Imi halo nee karik hau sei fiar imi preokupa ho povo.

Selae ba koi lekirauk!

Anónimo disse...

"""Depois kuandu ema kritika mak sira dehan ema hotu beik sira mak hatene liu"""

Laos ema hotu beik. Hare tuir ita nia komentario nee ita boot mak beik duni kahur tun kahur sae isu-isu.

Anónimo disse...

Nee ka imi ba lambe Xanana depois nia fo uluk projecto milioens ba milioens bara-barak ba nia oan feto hodi hatama fos, nia kroni sira iha CNRT hanesan Germano, nia padrinho casamento, Nilton Gusmao, Joe Goncalves ho nia fen no sst..ida nee mak imi bolu hadia povo nia moris..pphuiii basta ser cambada naokten kidukuak naklosu ba osan. Imi sira iha AMP naok povo nia osan to mohu para hasai deit imi nia kompadre ho kroni sira husi kiak, depois povo maka tata rai nafatin! AMP/CNRT naokten!

Anónimo disse...

Sira hotu anessan animal deit.
Diferenca nee anessan quando animal troca malu iha governu.
Animal sira hotu hotu mos gosta nauk sira nia familia.

Anónimo disse...

ANIMAL oportunista sira ne'e lakohi ema ida atu korizi sira maibe, tenki apoiu sira para halo korupsaun hodi martires sira nia ruin, ran no isin nebe namkari iha rai doben TL nebe dadauk nebe hetan liberdade ona

AILEBA disse...

Horseik hau ba iha merkadu Hali Laran dader tuku 9:30 deit. To'o tiha iha neba. Hau husu ba tiu balu fan hela lakeru ho fehuk nebe foin hatun husi Maubisse. Hau imprimi tiha ona edisaun online Tempo Semanal nia notisia konaba Gil Alves kontrata Miss World bonita husi Australia atu mai halo promosaun konaba turismo Timor Leste nian.

Hafoin nee hau husu ba tiu ida. Tiu nee aruma hela nia sasan atu fan. Wainhira arruma hotu tiha nia fehuk no lakeru sira nee iha tenda okos, hau hakbesik an ba nia tamba hau hakarak husu nia hanoin konaba notisia nee. Hakarak hatene opiniaun husi ema kiik sira.

Hau dehan ba tiu nee ita mesak ema kiik hotu, entaun oinsa tiu nia hanoin konaba governu gasta osan bo'ot selu ema liur atu halo ita nia rain sai famoso liu tan iha mundo. Tiu nee husu mai hau: "Oan famoso ne'e saida?". Hau mos konfuzu ituan atu esplika ho tetum entaun hau koko ho bahasa indonesia. Hau dehan ba tiu nee: "famoso nee hanesan ho bapa nia lian dehan 'terkenal', halo ema mundo raiklaran hatene liu tan konaba ita nia rain". Tiu nee hatan:"ooohh..nee kaaa...hau hatene ona".

Hafoin, hau lori fali tiu nee ba assunto dahuluk konaba notisia nee. Hau husu tiu nee nia opiniaun. "Oinsa titiu nia hanoin, governu gasta osan ba malae atu halo ita nia rain sai 'terkenal' liu tan".

Hau esplika mos valor osan nian ba katuas nee. Katuas lulun tiha nia tabako no fuma dadaun, komesa koalia no nia dehan: "Oan... maun bot Xanana ne'e hanesan nain bot nebe avo lafaek sempre haraik tulun, avo lafaek haraik tulun ba nia atu lori nasaun nee ba moris diak". Hau rona nafatin.

Depois katuas hatutan tan: "Oan hatene ka lae horseik o nia primo Maulato dehan nia mehi avo lafaek tata mate karau lubuk ida, mesak bokur deit, avo lafaek dehan ba Maulato ho sira iha uma lulik atu labele han karau bokur sira nee, tamba tenki lori tun mai Dili entrega ba maun bot Xanana hodi fahe karau nia nan bokur hirak nee hodi habokur no haksolok povo sira. Maibe oan, agora o lori notisia nee mai hau hare, entaun tuir hau nia hanoin maun bot Xanana ho maun bo'ot sira seluk han mos hotu ona karau nia nan bokur no mos nia ruin, neem husik karau nia ten ituan mai ita para halo netik tukir".

Hau mos hakfodak ituan ho katuas nia istoria nee. Hafoin hau husu tan, tamba saida mak tio koalia hanesan nee. Katuas hatan: " bee oan nia notisia nee mak hanesan provoka los hau hodi konta sai Maulato nia mehi nee. Nee mak hau dehan ba Maulato, loron seluk kuandu mehi fali avo lafaek, husu ba nia atu lalika haruka tan karau bar-barak tun ba Dili se lae kanten sira haleu maun bot Xanana lambiska mos hotu. Ba ita povo sira karau nia ten mos ita la hetan. Oan..o nia maun bot sira iha governu nee mesak kanten no hamlaha deit, sira han hotu karau isin bokur, ruin, to'o nia ten no te mos sira han hotu. Avo lafaek haruka dehan ba fahe karau nia nan ba povo, maibe tamba o nia maun bot sira iha ukun neba kanten liu entaun han hotu kedas karau nan sira nee. Ba ita ema kiik sira nee, karau sira nia nia espirito santo mos ita la hare"!

Hau mos bilan tiha ba katuas nia resposta hirak nee. Hafoin tamba katuas hakarak ba aruma didiak nia lakeru ho fehuk sira, nia husu ba hau: "Oan komprende ona ka lae?"..Agora oan sai husi nee tamba tio atu servisu fan lakeru ho fehuk". Hau mos sosa tiha fehuk fatin ida ho presu $0.25 Centimos. No lao dadaun ba uma ona. Katuas hakilar husi dok: " Hare ba sosa fehuk nee ba han, maibe labele sai maufehuk no kanten hanesan oan nia maun bot sira iha governu!!" Hau mos hamnasa deit. Katuas mos hit liman husi dok ho hamnasa.

-----------------------------

Moral husi istoria: Ema kiik nia nia hanoin nakonu ho matenek nebe nabilan. No nia mensajen mak nee labele sai kanten ba riqueza ema hotu nia hodi habokur deit naokten, belun sira no kanten sira iha poder politiko.

Anónimo disse...

Tiu ho tia barak liu iha merkado dehan sorte maun boot Xanana kaer governu hodi nunee sira faan sasan iha merkadu maibe hetan mos pensaun terseira idade.

Sira dehan ho governu uluk fretilin nian nem doit metan ida sira simu hodi ajuda sira nia moris.