Segunda-feira, 20 de Junho de 2011

Radio Maubere Sai Dezafiu Ba Estadu

.

Jornal Nacional Diário - Segunda, 20 Juñu 2011

Dili-“Radio Maubere sai dezafiu bo’ot ba estadu, tamba la hala’o kna’ar independentimente no hamrik iha poder politiku nia mahan.

Tuir sekretariu Estadu Konselhu Ministru (KM) Hermengildo Pereira katak, konstituisaun RDTL sublinha dehan, media tenki Independenti, maibe Radio Maubere hamrik iha politiku nia mahan, tan ne’e, lori dezfiu bo’ot ba demokrasia no estadu.

“Media tenki independent husi poder politiku, agora partidu politiku iha fali media rasik ne’e hanesan dezafiu ida ba interpretasaun ba konstituisaun,” haklaken Agio Pereira ba jornalista sira iha Hotel Timor, Dili, sesta (17/06).

Nia mos hare’e katak Radio Maubere ne’e la’os ona hala’o funsaun nudar media, maibe konstribui sokar lia, tamba ne’e, nia husu ba partidu politiku hirak ne’ebé iha media ka radio tenki hanoin klean didiak konaba responsablidade nudar media hodi kontribui ba harmonia social.

Nia dehan, atu fo lisensa ba operasaun Radio iha Timor Leste la’os kompetensia Konselhu Ministru nian, maibe ARCOM,” importante, lideransa husi Partidu ne’ebé harii Radio tenki tau matan hodi kontribui ba autonomia social, no unidade nacional.

Nia husu mos atu makaer Radio partidaria nian buka analiza klean ba notisia ne’ebé buka kritika partidu seluk, se lae radio propaganda. Alm
.

10 comentários:

Anónimo disse...

Ne los duni Radio Fretilin nian laos independente no ninia funsaun atu halo propaganda partidu nian.

Independensia media nian importante. Media tenke independente. Be oinsa loron ida igreja hakarak radio ninian rasik? Nia tenke halao funsaun ba ninian deit laos relijiaun seluk nian. Ida ne ukun-nain sira atu sori netik mos?

Anónimo disse...

Hau hanoin hanesan Lei Inan mos hatete katak media tenke ser independente hosi politika, lolos partidu politiku sira labele iha radio.

Diak liu taka tiha. Keta halo ba orsida partidu politiku hotuhotu mos hakarak loke radio sira sei 'funu' liu husi radio halo povu la hakmatek.

Bele akontese media enves de informa povu, media sai fali meius atu soran povu e ba partidu sira atu halo funu hasoru malu ho ida ida nia propaganda.

Anónimo disse...

Lei mos regulariza kuandu entidades ruma hetan amaesa ka hetan sofrementu ruma husi media .... halo favor bele ba keixa laos tamba tauk fali kuandu kadeira kuando ain 3 deit ona ita mos komesa fo sala ba sala mai ......

kuando sira nebe sente keta hetan ameasa ruma husi media nebe sente sofre ,,,,, laos tauk at lakon kadeira ..... diak liu husik ba kadeira politika povo mak desidi

Ita tengki aten bot ho inovasaun .... atu bele hetan kompetisaun nebe kapas i bele hametin liu demokrasi ..... entidades seluk trasa estrategia ida ne'e .... nungka impede entidades seluk mos atu bele kompete .....

Mai ita hotu haburas ,,,,, no hametin demokrasi ho paz no estabilidade i intrega ba povo mak desidi .... abracos

Anónimo disse...

FRETILIN ne nune deit - kaundo RADIKAL ne mak ita rona deit hosi sira nia radio ne.. RAKDIKAL to hun....

Maibe agora ita sei sunu rame-rame... bandeira aat sira ne..

Anónimo disse...

Iha rai nasao hotu hotu partido ho mos komunidade sira nian iha duni sira nia meios de kuminikasaun rasik. Governu mos iha radiu nebe pertense ba estadu, radiu estadu nian mak tuir los labele halo politika partidu nian. Sr Agio nian partido mos bele halo nian radiu rasik. Sr Agio ninian partido agora dadun usa hela radiu estadu nian maibe tenki buka meios ona tamba besik atu sai ona hosi governu. Sr, Agio hare bele hatama proposta ba ministerio financas bele foti osan sosa ona radiu tamba la kleur sai ona osan tee fukan ida mos laiha. maibe dadaun ne sr Agio tauk saida? Sr Agio naok mak tauk karik la naok lalika tauk tamba radiu ne pertense ba Fretilin no Fretilin laiha interese koalia kona ba Sr. Agio. Dadaun ne mak ema koalia sr. Agio tamba iha governu maibe molok sai ema hotu sei la koalia sei iha ema barak seluk nebe importante no matenek liu para atu koalia.

Anónimo disse...

Radiu Maubere loke ka taka so nia nain rasik FRETILIN mak bele disidi, laos ema seluk nebe la pertense ba partidu FRETILIN mak dehan fali.

Anónimo disse...

Sr Agio,

Radio Maubere karik sai dezafiu ba AMP ka CNRT maibe la sai dezafiu ba estadu. AMP ne governu laos estadu.

Anónimo disse...

Wainhira CNRT mos harii ona nia radio maka ita hotu bele hasai ona konklusaun katak historia 1975 nebe lori ita bafuu hetn fila faliina nia daln. Ita deit mak ita sei hare

Anónimo disse...

radiu atu taka ka lae ne depende ba lei laos depende ba fretilin.

Rai Timor laos sr Alkatiri nian ba nia halo konforme nia hakarak.

Lei mak regula buat hotu hotu.

Konstituisaun RDTL dehan media tenke independenti. Halonusa mak radio fretilin bele independenti?

Anónimo disse...

Nebe iha Konstituisaun mak hakerek dehan katak media tenki independenti??????? Artigu ida nebe??? Nomor hira??? Sekretariu Estadu Konselhu Ministru podia fo'o hatene artigu ida nebe mak hakerek hanesan ne'e.
RADIO MAUBERE ne'e radio FRETILIN nian, laos radio publiku ida maibe radio pribadi ida, tan ne'e mak notisia nebe sai iha RADIO MAUBERE mak notisia kona ba FRETILIN no mos kontra governu de facto ida ne'e.
Agio tauk saida fali? Tauk RADIO MAUBERE tamba fo'o sae notisias lolos.
RADIO MAUBERE la kontra Konstituisaun tamba iha artigu 41, nomor 1, hakerek dehan katak Iha garantia ba liberdade imprensa nian no ba meius seluk tan kona-ba komunikasaun sosiál., no mos nomor 2, artigu 41, dehan katak Halo parte liberdade imprensa nian, liberdade ko’alia nian no hamoris/hakiak jornalista sira, asesu ba fontes kona-ba informasaun, liberdade editoriál, protesaun ba independénsia no ba segredu profisionál no mós direitu atu halo jornál, publikasaun ninian no meius difuzaun selu-seluk tan..
Tuir lolos, governu de facto ida ne'e mak viola Konstituisaun tamba la respeita artigu 41, nomor 3, nomor 4 no nomor 5 nebe hateten hanesan tuir mai:
3. Labele permite monopóliu kona-ba meiu komunikasaun sosiál sira.
4. Estadu hametin liberdade no independénsia ba órgaun públiku kona-ba komunikasaun sosiál, husi podér polítiku no podér ekonómiku.
5. Estadu hametin ezisténsia ba servisu públiku ida ba rádiu no televizaun, ne’ebé sente livre, haree mós ba objetivu seluk, hanesan protesaun no divulgasaun kona-ba kultura no tradisaun Repúblika Demokrátika Timór-Leste nian, no fó garantia ba ema ida-idak atu hateten nia hanoin rasik.
Maibe ita hare katak governu AMP halo duni monopoliu ba RTL no TVTL, no uza RTL no TVTL ba servi no fo'o notisia deit kona ba partido nebe hamutuk iha AMP no sira nia lideransa liuliu Xanana.