Terça-feira, 21 de Junho de 2011

Aniceto: Lalika Alerjia ho Radio Maubere

.

Radio Liberdade - Tuesday, 21 June 2011 - Written by Isac da Conceicao

Radio, online – Xefi Bankada FRETILIN Aniceto Guterres husu maluk sira husi Partidu seluk labele prekupa no alerjia ho radio Maubere nia prezensa. Tanba radio Maubere sei la lori dezafiu ida ba estadu Timor Leste.

Xefi Bankada partido historiku kasu lian hirak ne’e ba radio Liberdade online iha uma fukun Parlamentu Nasional iha Segunda dia (20/6).

Tuir Aniceto radio Maubere fo sai nia informasaun no programa radio nian ne’e hanesaun meus importante hodi kuda metin povu nia nasionalizmu. Radio Maubere fo sai istoria hahu luta ba ukun-an ida ne’e.

Aniceto esplika liutan, Timor Leste ninia radio premeiru mak Radio maubere, ne’e duni radio ne’e moris sai hanesan orgulhu bo’ot ba povu ida ne’e.

Iha tempo kolonializmu radio ne’e moris ona, iha ukun-an ne’e radio nia prezensa si hanesan simbolu ida ba nasaun. Radio Maubere hanesan eransa husi prosesu luta ba independensia TL.

“Ita lalika politika oioin konaba radio Maubere nia prezensa. Radio maubere sei la lori dezafiu ba estadu no mos povu ida ne’e,”nia akresenta.

Ba oin tuir Deputadu husi Distritu Bobonaro ne’e sei halo mudansa iha radio Maubere nia kualidade iha notisias no mos programa sira seluk. Importante liu mak sei fo sai istoria Fretilin nian ba povu hodi hatene nasaun ne’e ho Fretilin nia ejistensia.

Liu husi sekertario Estadu Konselhu Ministru Hermenegildo Pereira la satisfas ho radio maubere nia prezensa tanba iha nia programa laiha balansu. Tuir Agio Radio Maubere nia progarama barak liu mak insulta malu deit. Laiha edukasaun ba povu ida ne’e.

“Ami sei hare ba radio partido politika sira nia prezensa, tanba radio maubere koalia konaba poder politika,”dehan Agio foin lalais ne’e.

Tuir informasau mos espalha media nasionais no iha publiku nia le'et katak, iha tempo badak radio CNRT no PD mos sei moris.
.

14 comentários:

Anónimo disse...

Se propaganda politika hosi radio partidu nian sira nee halo mosu problema no instabilidade sosial povu lalika tan husu buat barak Ba langsung deit Aniceto Guterres hodi husu ba nia atu simu responsabilidade.

Se fretilin bele iha radio entaun partidu politku hotuhotu mos iha direitu atu iha radiu rasik.

Se situasaun nee maka sei kria konfusaun no instabilidade ba rai nasaun Timor husu deit ba lekirauk sira nee atu simu responsabilidade.

Demais ona politka nain sira halibar ho povu nia moris no estabilidade nasaun nian.

Buat ruma mosu povu labele perdua butamak sira nee be halimar demais ho povu.

Anónimo disse...

Tempu 1975 nian ho radio revulusionariu sira hanesan radio maubere liu tiha ona.

Ohin loron Timor rai independenti ona e la presiza tan radiu politiku atu siran povu tun sae.

Partidu sura hakarak halo funu politiku nia fatin los maka iha parlamentu nasional e durante kampanha ba eleisaun jeral.

Laos tinan tomak laran halo propaganda husi radiu para povu mos labele hakmatek.

Radiu maubere husi 1975 hela deit ona ba istoria lalika halo moris fila atu soran povu iha realidade ohin loron nian.

Anónimo disse...

Anonimo ida leten ne'e koalia hanesan ayam potong, sarjana supermi. fehuk hanesan o mos hakarak mai koalia. Lahatene lalika koalia.

Anónimo disse...

Radio sempre preciza. Diak liu uza radio ia edukasaun. Keta uza radio ato alo nunguranga fali.
Tio Patinhas

Anónimo disse...

anonimo 21 de Junho de 2011 19:04 ne ita hare mos Marilu nia mainatu.

Uza liafuan sira sarjana supermi nee ami toman rona ona hosi MAlkatiri. laos nee deit bolu tan ami fuuk naruk la faze, fahi krekas, kaixa-kaixoti, no sst.

Nee ami toman ona. So imi nia diploma hosi Maputo mak vale. ema seluk 'la hun la dikin'.

Ami hatene imi gosta tarata no insulta ema seluk la hanoin hanesan imi.

Maibe ano rona didiak, radiu ka lae eleisaun 2012 mai imi fretilin radikal sei monu rabat rai.

Anónimo disse...

Afinal ema bolu imi hanesan ne'e tanba imi hanesan ne'e duni. Imi sai dadur imi nia hanoin ne'ebe la la'o ba oin, koalia arbiru deit. Koalia arbiru deit se mak hakarak atu rona imi.

Hare ba han ssupermi

Anónimo disse...

ita sei hare se los mak beikten iha eleisaun 2012.
Fretilin Radikal povu sei tebe monu too rabat rai.

Santos disse...

Labele iha hanoin hanesan ema labarik bebe nebe mak foin halimar rai rahun, kualker radio saida deit bele hari'i para hodi fo informasaun ba pavo, partidu hotu -hotu iha nia objetivo luta ba bem comum, se radio ne'e mosu para halo destroi nasaun ne'e mak ita bele tensaun sae to iha lalehan ne'e parte ida desenvolvimentu nasaun liu husi area komunikasaun, hau apresia tebes se partidu seluk mos bele hari'i para bele fo informasaun ba nia militante e simpatisante e mos ba ema seluk nebe mak hakarak akompnha programa e plano partidu nia, tamba nasaun sira nebe mak avansadu liu ema hili partidu laos tamba iha ema "A","B" ou "C" maibe tamba nia plano ho programa partidu nebe mak diak hodi fo benefisiu ba povo tomak.Diak liu se partidu hotu-hotu iha posibilidade bele mos hari radio para informasaun klaru ba nia ema sira..!!

Anónimo disse...

Anonimo 22:59, 21 de Junho,

Ita hare ne'e, ema sira hanesan imi hein deit atu halo muturabu hanesan imi halo iha 2005 ho 2006. Ita hare ne'e imi lakon karik atu halo muturabu ona, tanba imi hatene katak Fretilin ne'e laos partidu ki'ik. Fretilin nia ema barak liu ne'e duni latauk. Imi sira mai iha hanoin at Fretilin ne'e sei lahamate Fretilin tanba Fretilin ne'e mak partidu boot iha Timor-Leste.

Maluk sira imi lakon lalika muturabu, se lae imi sei ba hela hotel Bekora.

Anónimo disse...

Imi sira tauk Radio Maubere ne'e tanba imi hatene ona katak Fretilin halo konsolidasaun makas iha emar nia let. Radio Maubere sei halo kampana kona ba eleisaun ho fo informasaun ba povu. Partidu sira seluk ne'ebe iha AMP lalika tauk tanba imi hamutuk forma governu, ne'e duni imi reprezenta governo Timor-Leste nian. IMI LAOS ESTADU TIMOR-LESTE NIAN. Imi partidu ki'ik oan sira ne'ebe povu lafiar imi, la fo konfiansa ba imi hodi ukun mesak hanesan partidu. Radio Maubere sei halo kampana hodi fo hatene ema hotu imi nia bosok. Radio Maubere lahasoru estadu, maibe sei hasoru partidu ne'ebe bosok povu.

VIVA RADIO MAUBERE

AILEBA disse...

Wainhira Sr. Agio koalia konaba importansia ba independencia media nian, senhor mos labele haluha katak konstituisaun rasik garante liberdade da expressão ka hatoo hanoin iha Estado-nação ho sistema democratika. Konstituisaun mos fo liberdade ba ema hotu atu harii klibur politiku no hatoo sira nia hanoin iha liu husi meius ka dalan saida deit.

Radio Maubere hamrik iha kontextu ida dunik. Katak halo parte iha exersisiu direito sidadaun sira nia atu halo politiku no hatoo sira nia hanoin no hakarak liu husi meiu ida. No meiu nee mak bele mos Radio ka TV ka Jornal nebe laos buat foun ida iha nasaun demokratiku ida. Senhor Agio moris kleur mos iha railiur no hatene tebes katak pratika no dinamiku politiku nebe grupu politiku sira halo nee laos ameasa ida ba sistema demokratiku no politiku iha nasaun demokratiku ida. Se labele rekonhese ida nee no tenta atu hamosu proibisaun ba meiu no aktu exersisiu direitu demokratiku husi homem politiku ka sidadaun politiku sira, entaun governu nebe Sr. Agio hola parte ba hatudu hela dadaun paranoia politika, espiritu anti demokrasia no autoritarismu.

Baibain ema hotu hatene katak so governu nebe tauk no alergia ba kritika popular maka sei tenta atu limita direitu sidadaun sira nia ho ultiliza leis hanesan kurtina no manipula opiniaun publika. Wainhira ida nee la too nunee governu nee rasik sei uza meiu represivu atu hametin nia permanensia iha poder politiku. Iha Timor kontextu ita bele foti exemplu maka rezim ditadura matebian General. Soeharto nian. Hein katak eis Komandante FALINTIL Xanana Gusmao labele sai hanesan Soeharto no Agio Pereira labele hatudu an hanesan papagaio ignorante ida husi rezim politiku temporariu ida. Ita harohan.

Anónimo disse...

BLOGO PROPAGANDA FRETLIN NIAN IDA NE ema lobuk ida mak harii. Sira ne mai hosi hosi "kambada extrimista kidung-makerek".

Sira nia atan Timor oan identidade (oportunista no asimiladu politika) hanesan Arsenio Bano, Jose Manuel Fernandes, Elizario ulun-Britas ho Osorio beik, Antero Benedito Oportunista, Nuno Tjailoro ho seluk tan) mak suporta sira. Maske atan sira ne Uma Luluik iha mais sira hakarak sai atan ba "kidung-makerek" sira nafatin.

Kambada "kidung makerek" sira ne mesak kolonialista nia restu sira: sempre halo propaganda foer hodi exploita ita Timor Oan maubere ain-tanan nebe Mari Alkatiri bolu fuk lafase, kaixa-kaixote, beikten ho analfabeto (nebe iha uma-lulik))hodi sira bele UKUN ITA NAFATIN.

Sira mak hanesan tuir mai ne’e:

1. Raul Mozaco (Aikurus Nice), eis ministro Infrastrutura agora moris TABELE hela iha Melbourne;

2. Jose Teixeira, Fahi Makau;

3. Harold Mucho, asessor angin ribut ba Mari-Lu;

4. Mari Alkatiri rasik (agora gava an dehan nia mak halo buat hotu iha 1975);

5. Ho bandido seluk kidung makerek selu tan hanesan TIA LUCRECIA.

Sira nia target maka ATAKA no TOLOK Maun Boot Xanana - hodi dun nia naokten ho koruptor. Sira haluhan tiha katak nia fo nia vida tomak ba Timor oan nia libertasaun.

Sira mos ataka ema nebe suporta maun Xanana hanesan naokten, opportunista no koruptor -- hodi lohi ka exploita ita nia maluk ain-tanan sira nia sentimento emosional - nune hodi ita Timor Oan han malu nafatin no "kidung-makerek" sira bele ukun Timor-Leste hanesan sira nia avon kolonialista sira. Hakoak Boot!

AGORA DADAUN SIRA NIA DEPARTAMENTO SILUMAN (PROPAGANDA NO AGITASAUN) komessah halo:

1. TERROR OIN OIN – hodi defama ema, liu hosi assaun hanesan estudantes UNTL beikten lobuk ida;

2. GRAVA ema nia lian liu liu maun boot Xanana nian uza PANTALEAO metan nia lian, hodi hasara no defama maun boot;

3. Komessa uza maneira oin-oin atu hatuun partido no exploita povo ain-tanan nia perasaan, hodi sira mak atu UKUN NAFATIN ita Timor nebe iha Uma-Lulik.

Nikita Kablaki

KAMBADA KIDUNG MAKEREK NE SE?

KAMBADA KIDUNG MAKEREK ne, ema sira uma-lulic laiha, aman-inan sira lao-rai!

Sira ne uluk mai iha Timor, ka moris hosi kolonialista nia atan sira.

Balun ema diak, nebe integra aan no foti aan nudar Timor Oan, respeita ita nia kultura.

Sira termasuk KAMBADA KIDUNG MAKEREK NE, sira uma-lulik laiha ona, hakarak exploita ita Timor oan nebe iha Um-Lulik ne, liu-liu sira beik no aitanan, halo delek sira nia matan hodi - haruka ita HAN MALU.

Ikus mai, sira hakarak halo nune hodi UKUN FALI ITA... Sira lohi ita han MALU, deposi sira mak atu ukun fali ita.

Contoh mak Mari Alkatiri, Harold Mucho, Raul Mosaco (mau-TABELE), Jose Fahi Makau Teixeira ho seluk tan.

Mau-Kiak Lemorai

Anónimo disse...

Mau Tabele eheheheheheh

Anónimo disse...

Mau-Kiak Lemorai = Mautabele naokten ho korrupto sira nian. Tanba nia mos naokten ne'e mak nia lao lemorai.

Naok ten sira mai koalia bara-barak