Josefa Parada - Tersa, 17 Maiu 2011 - SUARA TIMOR LOROSAE
BAUCAU-Negosiasaun Griter Sun Rise (GSR) nebe atu dada mai iha Timor Leste (TL) no oras ne’e povu barak hein ba prosesu negosiasaun ne’e maibe prosesu negosiasaun besik atu remata ona, GSR seidauk mai TL. Tan ne’e, tinan 2012 Fretilin ukun sei hadia prosesu negosiasaun nebe mak lao tiha ona.
“Negosiasaun griter Sun rise kuandu fretilin fila 2012 mak fretilin hadia fali, agora atu hadia tardi ona, uluk hau hakarak ajuda sira lakohi, sira hakarak hau lakohi,” Mari Alkatiri kasu lia hirak ne’e ba jornalista hafoin halo konsolidasaun Partidu Fretilin iha Baguia, Baucau, Sabadu (14/5).
Nia hatutan programa hadia negosiasaun ne’e governu fo tardi ona tamba sira fo tinan ida agora hela fulan sia deit banhira mak sai prezidensia.
“ Fulan sia hau atu resolve saida, resolve too elisaun prezidensial la too dehan hau mak larejolve hau mos halo politika ne’e tinan 30 resin ona,”dehan Alkatiri.
Iha fatin seluk Greater Sunrice nebe mak atu dada mai iha timor Leste, Estadu Unidus Amerika (EUA) sei la iha interse ofisial tamba kestaun ne’e tuir Amerika kestaun ekonomia nasaun timor nian nebe sira sei respitu saida mak povu no nasaun timor nia direitu.
Prezidente Parlamentu Nasional (PN) Komisaun G Pedro Da Costa hafoin remata enkontru ho Embaixadora Amerika iha PN hatete, interese Amerika nian mak TL tenki dignifika direitus humanus no kompri buat saida mak iha komisaun internasional nebe mak koalia kona ba direitus humanus.
“ Atu dada pipe line mai TL EUA dehan katak sira laiha interese ofisial nebe espreinsa husi sira nian ba ida ne’e kaju ekonomika nebe sira sei respeitu ba buat saida mak ita iha tiha ona,” dehan Pedro.
Deputadu Bankada CNRT ne’e hatutan negosiasaun nebe mak governu TL halo ho kompania sira nebe mak halo esplorasaun tuir informasaun nebe mak iha prosesu lao ba oin nafatin tuir prinsipiu timor nian.
“ Ita nia prisipiu mak konsidera nafatin rekomen dasaun nebe mak sosidade sivil no povu timor leste katak dada pipe line mai TL. Prosesu ne’e lao dadauk no lao pozitivu nafatin mai atu defende no lao diak tebes,”esplika deputadu ne’e.
Nune mos Deputadu Independente Mateus de Jesus hatete, durante enkontru iha Komisaun G deputadu sira husu mos asuntu seluk nebe mak kait ba pipe line nebe atu dada mai iha timor no pozisaun amerika ninian halo nusa ba iha kestaun ne’e, no mos ba osan amerika nebe mak timor uza dolar amerika ho valor tun teb-tebes.
“ Sira nia reposta ne’e hanesan parte ekonomiku ninian nebe sira labele intervene iha laran, ne’e desizaun nasaun timor ninian ho Australia ninian maibe ne’e hanesan parte ekonomiku ninian nebe oituan deit mos sira sei la intervene iha laran,” esplika Mateus.
Deputadu Bankada KOTA, Manuel Tilman komenta katak, nia parte apoiu deklarasaun PR Horta kona ba negosiasaun pupeline GS mai TL hodi propoin eis Primeiru Ministro Mari Alkatiri ho SERN, Alfredo Pires.
“Prezidenti foin mai husi Australia, iha amigu barak ho Kompania Woodside no Conocophilips ne’e duni nia hanoin ne’e diak, maibe buat sira ne’e hotu Primeiro Ministru maka sei foti desizaun,”dehan Tilman.
Nia informa asuntu negosiasaun pipeline GS importante, tamba ne’e PN sei realiza konferensia hodi hili komisaun negosiadora ida loderadu liu husi ema ruma ne’ebe hatene politika negosiu internacional no mos hatene teknika internacional. lay
.


0 comentários:
Enviar um comentário