Josefa Parada - Kinta, 14 Abril 2011 - SUARA TIMOR LOROSAE
DILI-Inkontru Estraordinariu Konsellu Ministru, nebe halao Kuarta (6/4), analiza proposta lei kona-ba Primeira Alterasaun ba Lei Fundu Mina-rai nian. Lei no 9/2005, loron 3 Agostu (Lei Fundu Mina-rai) determina revizaun ida, iha tinan lima hafoin liu tiha Konstituisaun Fundu Mina-rai nian.
Sekretariu Estadu Konsellu Ministru (SEKM) Heremenegildo “Agio” Pereira hateten, diploma ne’e atu hodi altera regra no prinsípiu kona-ba investimentu nian, hodi permite flexibilidade boot liu atu diversifika aplikasaun sira, hodi aumenta, iha futuru mai, hetan fila fali rezultadu husi investimentu sira, hodi defini loloos limite espozisaun ba risku.
Aleinde ida ne’e, lei ne’e klarifika rekizitu sira ne’eb’e mak atu kumpri husi Governu, bainhira presiza tebe-tebes atu halo transferénsia ida ba Orsamentu Jerál Estadu nian liu tiha Rendimentu sustentável Estimadu, hodi promove, Iha futuru, flexibilidade boot ida ba entidade resposável ba jestaun Operasionál direta Fundu nian. Nune’e mós altera ona regra nomeasaun ba membru no kompozisaun ba Komite Asesoría ba Investimentu nian.
Dokumentu importante ida ne’ebé hetan konsiderasaun durante revizaun ba Lei ida ne’ebé produz tiha ona liu husi Grupu Traballu internasionál kona-ba” Fundu ba Rikeza Soberana”(Fundu Soberanu): Prinsípiu no Pratika Jerál ne’ebé Aseita, ne’ebé mak dehan mós “Prinsípiu Santiagu nian”.
“Prinsípiu hirak ne’e reprezenta esforsu kooperasaun internasionál ida kona-ba identifikasaun ba prátika jestaun nian ne’ebé di’ak liu fundu sira ne’e nian, liuliu, iha área sira temi kona-ba governasaun no polítika investimentu nian, no Governu propoin revizaun ida ne’e ba Lei Fundu Mina-rai nian tuir prinsípiu sira ne’e, atu asegura katak Timor-Leste kontinua sai ezemplu ida kona-ba prátika internasionál ne’ebé di’ak liu iha nivel jestaun fundu sira hanesan ne’e,” hateten Agio liu husi Komunikadu nebe STL simu semana ne’e.
SEKM Agio hatutan mos iha inkontru ne’e alende analiza konaba dekretu lei ba lisensa aktividade komersial, sira mos halao analiza ba Parseria Públiku-Privada (PPP) iha Timor-Leste.
Aprezentasaun ne’e kona-ba PPP reflete empeñu forte Governu nian ne’ebé konsege halo di’ak liu servisu infra-estrutura liu husi envolvimentu boot ida husi setór privadu hodi halo finansiamentu, konstrusaun no funsionamentu infra-estrutura públika hirak ne’e.
“Kriasaun infra-estrutura liu husi akordu PPP nian, hetan dezenvolvimentu boot tebe-tebes setór privadu nian, hodi bele kontribui ba kresimentu Produtu Internu Brutu nian (PIB) ba moris naruk Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu nian iha tinan 2011 to’o tinan 2030,” esplika Agio.
Iha inkontru estraordinariu ne’e, sira mos analiza Dekretu-Lei ne’ebé kria Konsellu Kombatente Libertasaun Nasionál. Diploma ida ne’e prevé estrutura ba Konsellu Kombatente Libertasaun Nasionál, ne’ebé harii iha Fevereiru tinan ne’e, husi Parlamentu Nasionál liu-husi alterasaun artigu 35 husi Estatutu Kombatente Liberta saun Nasionál.
Tuir artigu ida ne’e, Konsellu Kombatente Libertasaun Nasionál, mak órgaun úniku ne’ebé reprezenta interese Kombatente Libertasaun Nasnionál hotu-hotu nian, no “órgaun konsulta Governu nian ba asuntu hirak ne’ebé iha relasaun ho defeza interese veteranu sira nian (...) nomós ba asuntu sira seluk ne’ebé ko’alia kona-ba kombatente sira Libertasaun Nasionál nian”.
Artigu ne’e define mós, katak: “estrutura Konsellu Kombatente Libertasaun Nasionál nian sei define ho Dekretu-Lei, hafoin halo tiha konsulta ho organizasaun sira ne’ebé reprezenta Kombatente Libertasaun Nasionál sira”.
Konaba lei fundu mina rai, Ministra Finansas Emilia Pires hateten sira rasik sei halao diversifika fundu Petroliu (FP), sira mos sei halo revisaun ba lei ne’e rasik.
“Primeiru pasu revisaun laos tamba divida portuguesa, maibe tamba ita tenki diversifika ita nia fundu. Ida nee KM aprova tiha ona Pontus revisoens barak,” dehan Ministra Emilia.
MF Emilia hatutan, konaba Fundu Petroliu nian, servisu to’o tiha ona iha nebe, iha oportunidade ka laiha para TL bele mos investe iha divida publika portugues nian.
Tamba, katak Emilia, kuandu rai ida komesa monu, iha oportunidade diak ba investores, tamba ne’e sira mai ho BPA atu hato’o ba PR katak agora dadaun ne’e, servisu nebe sira halo konaba lei FP sei halo revisaun.
Nune’e Prezidente East Timor Petroliferu Explorasaun (ET PEF), Aquito Salvador Guterres, konsi dera lei petroliferu la benefisiu Timor oan nebe servisu iha area esplorasaun mina no gas tasi Timor.
Konsiderasaun Aquito nian relasaun ho diferensia salarial entre timor oan ho trabalhador estranjeiru nebe halao servisu iha area esplorasaun mina iha tasi Timor.
“Ami hare lei petroliferu ne’ebe regula trabalhador sira nia servisu iha tasi timor la benefisiu trabalho timor oan sira, tanba salariu timor oan sira nian ki’ik liu, salariu trabalhador Estranjeriu,’’ hateten Prezidente ETPEF Aquito,foin lalais ne’e.
Iha parte seluk estudante DIT, Julio Soares informa mos katak wainhira lei petroliferu la refleta ou benefisiu trabalho timor sira, bele halo revizaun garante direitu timor, nebe kompania internasional sira rekruta halao iha tasi timor ho kualidade no profesional.*/par
.
.


0 comentários:
Enviar um comentário