Josefa Parada - Tersa, 05 Abril 2011 - SUARA TIMOR LOROSAE
DILI-Reuniaun Konsellu Ministru (KM) nebe halao semana hirak liu ba, aprova ona Rezolusaun Governu ne’ebé nomeia Komisáriu Jerál Timor-Leste ba Expozisaun Internasionál “Expo 2012 Yesou, iha Koreia Sul”.
Sekretariu Estadu Konsellu Ministru (SEKM) Hermenegildo “Agio” Pereira hateten, KM nomeia Ministru Turismu, Komérsiu no Indústria, Gil Alves, atu hala’o funsaun Komisáriu-Jerál Timor-Leste nian ba “Expo 2012 Yesou, Coreia do Sul” .
Expozisaun Internasionál ida ne’e, sei hala’o entre loron 12 fulan Marsu no loron 12 fulan Agostu tinan 2012, iha Koreia Sul, hodi hato’o vizaun ida sustentável iha diversidade tasi nian no kosta marítima.
KM mos aporova Dekretu-Lei ne’ebé regula Fundu ba Dezenvolvimentu Kapitál Umanu. Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu, ne’ebé mak prevee iha Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ba tinan 2011, halo parte planu ida ba dezenvolvimentu rekursu umanu nasionál sira, ne’ebé presiza esforsu ida maka’as tebes ba investimentu públiku iha programa formasaun ne’ebé dura ba tinan barak.
Trata kona-ba mekanismu ida finansiamentu nian, tuir natureza programa ba tinan barak nian, ho verba ne’ebé labele liu prazu iha tinan finanseiru nia rohan. Ho forma ida ne’e, sei hamenus akumulasaun ba gastu sira iha tinan nia rohan no permite katak atividade ne’ebe hala’o hamutuk ba programa no projetu hala’o iha tinan tomak nia laran ho forma kontínua no la iha interupsaun.
Nune’e mos iha inkontru ne’e aprova mos Dekretu-Lei kona-ba Estrutura Orgánika Ministériu Turis mu, Komérsiu no Indústria. Liu tiha ona tinan tolu ne’ebé estabelese Orgánika Ministériu Turismu, Komérsiu no Indústria presiza atu hadi’a fali estrutura organizasionál kona-ba realidade ekonómika no sosiál foun nasaun nian.
Haree katak iha duni dezenvolvimentu iha troka internasionál no doméstika nian ne’ebé, dezenvolvimentu husi parte turismu nian sa’e dala tolu liu fali, no mós índise enkorajadór indústria ki’ik no média indústria nian, liu-liu sira ne’ebé mak iha ligasaun ho konstrusaun sivil. Nune’e mós jestaun rekursu umanu no materiál sira ne’ebé mai husi responsabilidade foun no abastesimentu públiku nasaun nian, determina nesesidade atu organiza fali servisu.
“Diploma ida ne’e, iha prátika, koresponde ba diresaun jerál setór sira ne’ebé iha kargu MTCI, ida ba Turismu no, tanba razaun ekonomia, ida seluk ba Komérsiu no Indústria, hodi harii ida tan ba kestaun korporativa, nune’e mós ba planeamentu jestaun finanseira, rekursu umanu no materiál sira nian, IT, aprovizionamentu no lojístika,” hateten tan Agio.
Iha parte seluk KM mos aprova tan Alterasaun ba Dekretu-Lei ne’ebé aprova Rejime Jurídiku Aprovizionamentu. Diploma daudaun ne’e nia objetivu atu inklui entidade foun rua (Konsellu Administrasaun Fundu Infra-estrutura no Konsellu Administrasaun Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu) iha Rejime Jurídiku Aprovizionamentu.
Entidade hirak ne’e iha responsabilidade ba aprovasaun prosedimentu aprovizionamentu kona-ba projetu no programa infra-estrutura no dezenvolvimentu kapitál umanu, nune’e permite atu manán iha responsabilizasaun no transparénsia iha despeza osan públiku, ne’ebé uza ba dezenvolvimentu Nasaun nian.
Alende ne’e KM mos aprova Dekretu-Lei ne’ebé estabelese Komisaun Nasionál ba Aprovizionamentu. Komisaun Nasionál ba Aprovizionamentu mosu tanba aprovasaun sistema aprovizionamentu ida ne’ebé efisiente no efikáz liu no envolve entidade ne’ebé partisipa iha prosesu, mak hanesan Ajénsia Dezenvolvolvimentu Nasionál no Sekretariadu ba Projetu Boot sira.
“Ho objetivu atu hala’o servisu aprovizionamentu ida di’ak liu ba ministériu no entidade públika hirak seluk, hanesan iha projetu boot infra-estrura nian, no atu hetan transparénsia adekuada ne’ebé prosesu aprovisionamentu Estadu nian ida tenke respeita, ne’ebé importante ba Komisaun Nasionál Aprovizionamentu atu aprova hodi define nia estrutura, nune’e mós nia kompeténsia no atribuisaun,” dehan tan Agio.
KM mos aporva Rezolusaun Governu nian kona-ba Períodu Tranzitóriu iha Polísia Nasionál Timor-Leste. Diploma ida ne’e prolonga tan períodu tranzitóriu no atividade Komisaun Promosaun Polísia Nasionál Timor-Leste nian (PNTL), ba tinan rua de’it.
Prolongamentu ida ne’e, halo tanba haree ba nesesidade atu kontinua halo selesaun ba polísia PNTL sira, rekomenda ninia promosaun ba postu hirak ne’ebé atu prienxe, hametin rezultadu hirak ne’ebé alkansa tiha ona iha formasaun nia laran no komando polísia nian ne’ebé promovidu ona no hala’o no implementa rezultadu hotu-hotu husi kna’ar Komisaun Promosaun nian.
Diploma ida ne’e nomeia mós, Longuinhos Monteiro atu hala’o funsaun nu’udar Komandante-Jerál PNTL nian, ho postu komisáriu, no Afonso de Jesus atu hala’o funsaun nu’udar 2.o Komandante-Jerál PNTL, ba períodu durasaun husi rejime tranzitóriu ida ne’e.
Alende ne’e KM mos aprova tan Rezolusaun Governu nian kona-ba Nomeasaun Prezidente Konsellu Jerál Universidade Timor-Leste nian. Diploma ida ne’e, nomeia Madre Guilhermina Marçal, nu’udar Prezidente Komisaun Jerál Universidade Nasionál Timor-Leste (UNTL). Objetivu prinsipál ba nomeasaun ida ne’e, atu dinamiza interasaun entre reitoria ho Konsellu Jerál Universidade nian, atu nune’e instituisaun superiór ne’e bele dezenvolve di’ak liután.
Nomeasaun ida ne’e, halo hafoin halo tiha análize ba proposta ne’ebé mai husi reitór no membru Konsellu Jerál UNTL sira seluk.
Iha inkontru ne’e mos KM aprova Proposta Rezolusaun nian kona-ba Aprovasaun Roteiru Adezaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste ba Asosiasaun Nasaun sira Sudeste Aziátiku Roteiru adezaun ba ASEAN hodi sai hanesan gia atu prepara Timor-Leste atu sai estadu membru ida, no hodi kobre área oioin kona-ba asuntu internu sira paíz nian ne’ebé presiza atu debate no rezolve.
Agio hatatan Konsellu Ministru halo mós análize kona-ba Dekretu-Lei ne’ebé Aprova Kódigu Rejistu Komersiál Foun no altera lejizlasaun koneksa / Dekretu-Lei ne’ebé aprova alterasaun ba Lei Sosiedade Komersiál, ba Lei Kooperativa nian no ba Rejime Jurídiku Empreza Públika / Dekretu- Lei ne’ebé aprova rejime jurídiku kona-ba Firma no Denominasaun sira husi Ema Koletiva no Entidade sira seluk.*/par
.
.


0 comentários:
Enviar um comentário