.
Miro Nascimento - Kinta, 24 Marsu 2011 - SUARA TIMOR LOROSAE
DILI- Liu husi inkontru bilateral entre governu Timor Leste lidera husi Primeru Ministru Kay Rala Xanana Gusmao ho Presidente Indonesia Susilo Bambang Yudhoyono (SBY) iha Jakarta, Tersa (22/3) konkorda mos asuntu barak maka Indonesia sei ajuda Timor Leste inklui mos Timor Leste iha planu atu sosa ekipamentus militar hanesan kilat husi Indonesia.
Maibe representante povu iha Uma Fukun Parlamentu Nasional husu governu tenki halo debate uluk iha Parlamentu Nasional antes atu sosa ekipamentus militar.
“Iha primeru lejislatura iha osan atu sosa kilat musan maibe mai iha PN hodi halo diskuti, tanba ida ne’e tenki transferensia para ema hot-hotu hatene. Representante povu tenki hatene, laos governu mes-mesak ba halo aakordu atu sosa ekipamentus militar hanesan kilat no PN la hatene no OJE mos laiha buat ida osan ruma atu aloka sosa kilat,” komenta Deputadu Francisco Miranda Branco ba STL iha Uma Fukun Parlamentu Nasional hafoin remata halao konferennsia pers iha salao Bankada Fretilin, Kinta (24/3).
Deputadu husi bankada Fretiin ne’e informa tan katak akordu hot-hotu atu hetan forsa tenki mai iha Parlamentu Nasional atu nune’e akordu ida nebe hetan aprovasaun husi representante povu nian. Koalia tan konaba hateten Francisco katak hola ekipamentus militar, karik hare iha Orsamentu Jeral Esatadu (OJE) 2011, laiha buat ida iha nebe aprona husi PN hodi sosa ekipamentus militar hanesan kilat.
Tuir Deputada Carmelita Moniz hus Bankada CNRT hateten katak sei iha duni akordu PM Kay Rala Xanana Gusmao ho nasaun vizinhu Indonesia kkatak Inndonesia atu fornese kilat mai Timor ka sosakilat husi nasaun Indonesia, hateten Carmelita klaru iha Timor Leste Falintil Forsa Defeza Timor (F-FFDTL) no Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) preija kilat.
“ Hau mos fiar katak governu desidi katak hola kilat iha nasaun vinzinhu husi Indonesia, sira mos iha kriteriu nebe klaru tena no sosa kilat laos buat ida fasil maibe governu mos tetu buat buat bar-barak ona no to’o ikus sira eskolha Indonesia no sira mos hatene katak TL sosa husi Indonesia katak TL mos kuda buat barak hodi preven kilat iligal nebe hatama mai TL,” katak Carmelita.
Governu katak Carmelita iha ona prosidementu ida nebe spesial atu hare asuntu ida ne’e no tenki konsidera mos asuntu hirak ne’e tanba to’o ikus mai akontesement buat ruma oinsa.
“ Ida ne’e hau senti katak governu tettu hotu ona. Ne’e maka sira disidi sira sosa kilat husi Indonesia. Hau fiar katak ne’e sira nia trabalhu sira maka ezekuta no fo fiar ba sira katak hili nasaun ida nebe hodi sosa kilat husi Indonesia,” tenik Carmelita.
Nia dehan tan katak nia parte nunka hatene sosa kilat maibe kilat sira nebe ita nia governu atu sosa ne’e tenki iha numeru. Numeru sira nebe TL sosa nebe atu sosa tenki klaru no tenki tau hotu mos iha lista a daftar numeru sira nebe sosa husi Indonesia para aban bainrua kilat sira nebe latama iha lista ka numeru ida nebe sosa, hare katak kilat mai husi fatin seluk ka iligal.
“ Husu ba governu atu hare didiak, kilat sira sosa ne’e tenki tau hotu numeru ka lista no registu para hodi bele preven kilat iligal nebe tai mai ita nia rain fora husi kilat nebe ita sosa husi Indonesia,” dehan Carmelita.
Nune’e mos tuir Vice Presidente Komisauun B PN, Asuntu Negosiu, Estanjerus, Defeza no Seguransa Nasionais, Deputadu Paulo de Fatima Martins hatete katak planu governu nian atu sosa ekipamentus military nee hanesan nasaun nebee iha forsa tenke iha duni meius hodi fo ba forsa armadas sira hodi halao defeza iha nasuan Timor ninia soberania independensia.
“ Nebe hau senti planu governu nian nee, la sala buat ida. Maibe Indonezia hanesan nasaun vizinhu Primeiru Ministru tenke halo politika boa vizilansia ho Indonesia ho Australia,” hatete deputadu Paulo.
Deputadu Paulo mos konsidera katak planu governu nian atu sosa ekipamenntus miliatr husi Indonesia nee diak no pozitivu. Maibe buat hotu nee kompetensia governu nian atu determina.
Tuir membru deputadu Vidal de Jesus alias Reak Leman bankada PSD hateten katak planu governu nian ne’e diak, maibe ida ne’e mos nudar kompetensia absoluta husi governu ne’e atu halo ninia planu.
“Tuir hau nian hare ida ne’e kompetensia governu nian, atu sosa ekipamentu militar hanesan kilat ka sasan funu sira seluk tan.Maibe buat sira ne’e mos kuandu halo tenke iha ninia segredu no nudar kompetensia governu nian, liu-liu ba ministeriu nebe kompetente,” katak deputadu Reak Leman.
Deputadu Reak Leman mos fiar katak Primeiru Ministru Xanana Gusmao nebe nudar mos Ministru Defeza no Seguransa hatene lalaok ne’e atu lao oinsa, tanba sosa ekipamentus militar mos tenke hare ninia kualidade nebe diak.
“ Konaba planu ne’e atu diak ou ladiak hau labele dehan, maibe ita kuandu atu sosa kilat mos tenke hare didiak ninia kualidade, no kilat ne’e bele uza duni hodi halo seguransa iha nasaun Timor, maibe dala ida tan hau hakarak dehan katak ne’e kompetensia governu nian atu desidi,” deklara deputadu Reak Leman.jay
.

Miro Nascimento - Kinta, 24 Marsu 2011 - SUARA TIMOR LOROSAE
DILI- Liu husi inkontru bilateral entre governu Timor Leste lidera husi Primeru Ministru Kay Rala Xanana Gusmao ho Presidente Indonesia Susilo Bambang Yudhoyono (SBY) iha Jakarta, Tersa (22/3) konkorda mos asuntu barak maka Indonesia sei ajuda Timor Leste inklui mos Timor Leste iha planu atu sosa ekipamentus militar hanesan kilat husi Indonesia.
Maibe representante povu iha Uma Fukun Parlamentu Nasional husu governu tenki halo debate uluk iha Parlamentu Nasional antes atu sosa ekipamentus militar.
“Iha primeru lejislatura iha osan atu sosa kilat musan maibe mai iha PN hodi halo diskuti, tanba ida ne’e tenki transferensia para ema hot-hotu hatene. Representante povu tenki hatene, laos governu mes-mesak ba halo aakordu atu sosa ekipamentus militar hanesan kilat no PN la hatene no OJE mos laiha buat ida osan ruma atu aloka sosa kilat,” komenta Deputadu Francisco Miranda Branco ba STL iha Uma Fukun Parlamentu Nasional hafoin remata halao konferennsia pers iha salao Bankada Fretilin, Kinta (24/3).
Deputadu husi bankada Fretiin ne’e informa tan katak akordu hot-hotu atu hetan forsa tenki mai iha Parlamentu Nasional atu nune’e akordu ida nebe hetan aprovasaun husi representante povu nian. Koalia tan konaba hateten Francisco katak hola ekipamentus militar, karik hare iha Orsamentu Jeral Esatadu (OJE) 2011, laiha buat ida iha nebe aprona husi PN hodi sosa ekipamentus militar hanesan kilat.
Tuir Deputada Carmelita Moniz hus Bankada CNRT hateten katak sei iha duni akordu PM Kay Rala Xanana Gusmao ho nasaun vizinhu Indonesia kkatak Inndonesia atu fornese kilat mai Timor ka sosakilat husi nasaun Indonesia, hateten Carmelita klaru iha Timor Leste Falintil Forsa Defeza Timor (F-FFDTL) no Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) preija kilat.
“ Hau mos fiar katak governu desidi katak hola kilat iha nasaun vinzinhu husi Indonesia, sira mos iha kriteriu nebe klaru tena no sosa kilat laos buat ida fasil maibe governu mos tetu buat buat bar-barak ona no to’o ikus sira eskolha Indonesia no sira mos hatene katak TL sosa husi Indonesia katak TL mos kuda buat barak hodi preven kilat iligal nebe hatama mai TL,” katak Carmelita.
Governu katak Carmelita iha ona prosidementu ida nebe spesial atu hare asuntu ida ne’e no tenki konsidera mos asuntu hirak ne’e tanba to’o ikus mai akontesement buat ruma oinsa.
“ Ida ne’e hau senti katak governu tettu hotu ona. Ne’e maka sira disidi sira sosa kilat husi Indonesia. Hau fiar katak ne’e sira nia trabalhu sira maka ezekuta no fo fiar ba sira katak hili nasaun ida nebe hodi sosa kilat husi Indonesia,” tenik Carmelita.
Nia dehan tan katak nia parte nunka hatene sosa kilat maibe kilat sira nebe ita nia governu atu sosa ne’e tenki iha numeru. Numeru sira nebe TL sosa nebe atu sosa tenki klaru no tenki tau hotu mos iha lista a daftar numeru sira nebe sosa husi Indonesia para aban bainrua kilat sira nebe latama iha lista ka numeru ida nebe sosa, hare katak kilat mai husi fatin seluk ka iligal.
“ Husu ba governu atu hare didiak, kilat sira sosa ne’e tenki tau hotu numeru ka lista no registu para hodi bele preven kilat iligal nebe tai mai ita nia rain fora husi kilat nebe ita sosa husi Indonesia,” dehan Carmelita.
Nune’e mos tuir Vice Presidente Komisauun B PN, Asuntu Negosiu, Estanjerus, Defeza no Seguransa Nasionais, Deputadu Paulo de Fatima Martins hatete katak planu governu nian atu sosa ekipamentus military nee hanesan nasaun nebee iha forsa tenke iha duni meius hodi fo ba forsa armadas sira hodi halao defeza iha nasuan Timor ninia soberania independensia.
“ Nebe hau senti planu governu nian nee, la sala buat ida. Maibe Indonezia hanesan nasaun vizinhu Primeiru Ministru tenke halo politika boa vizilansia ho Indonesia ho Australia,” hatete deputadu Paulo.
Deputadu Paulo mos konsidera katak planu governu nian atu sosa ekipamenntus miliatr husi Indonesia nee diak no pozitivu. Maibe buat hotu nee kompetensia governu nian atu determina.
Tuir membru deputadu Vidal de Jesus alias Reak Leman bankada PSD hateten katak planu governu nian ne’e diak, maibe ida ne’e mos nudar kompetensia absoluta husi governu ne’e atu halo ninia planu.
“Tuir hau nian hare ida ne’e kompetensia governu nian, atu sosa ekipamentu militar hanesan kilat ka sasan funu sira seluk tan.Maibe buat sira ne’e mos kuandu halo tenke iha ninia segredu no nudar kompetensia governu nian, liu-liu ba ministeriu nebe kompetente,” katak deputadu Reak Leman.
Deputadu Reak Leman mos fiar katak Primeiru Ministru Xanana Gusmao nebe nudar mos Ministru Defeza no Seguransa hatene lalaok ne’e atu lao oinsa, tanba sosa ekipamentus militar mos tenke hare ninia kualidade nebe diak.
“ Konaba planu ne’e atu diak ou ladiak hau labele dehan, maibe ita kuandu atu sosa kilat mos tenke hare didiak ninia kualidade, no kilat ne’e bele uza duni hodi halo seguransa iha nasaun Timor, maibe dala ida tan hau hakarak dehan katak ne’e kompetensia governu nian atu desidi,” deklara deputadu Reak Leman.jay
.

1 comentários:
Kona ba sosa kilat, hau husu para labele uja kompanhi ida mak ba sosa kilat. Diak liu instituisau F-FDTL mak diretamente halo negosiasaun sosa kilat, tamba kompanhia ida mak sosa nia lahatene kilat nebe mak diak nomoos balun bele lakon ou monu ba sivil nia liman hanesan uluk Governo Fretilin nian ukun, kilat balun ema sivil mak hetan fali tamba ita haruka kompanhia id mak halo aprovisionamentu. Ita lakohi ida ne'e mosu fali iha governasaun ida ne'e. F-FDTL ka PNTL mak presiza kilak, haruka sira deit mak bukano sosa deit.
Enviar um comentário