Quinta-feira, 24 de Março de 2011

Kestaun Saude ‘Obriga’ MS Hatan Ba Uma Fukun

.
Miro Nascimento - Kinta, 24 Marsu 2011 - SUARA TIMOR LOROSAE

DILI - Parlamentu Nasional, Kuarta (23/3) bolu urjenti Ministru Saude, Nelson Martins ho ninia Vice Madalena Hanjam hamutuk ho ninia diresaun Ministeriu Saude nian hodi esplika ba reprezentante povu iha Uma Fukun PN konaba situasaun jeral saude iha Timor laran tomak. Esplikasaun ne’e hala’o liu husi sesaun plenaria ekstraordinaria.

Iha ninia intervensaun, Ministru Saude, Nelson Martins rekoinese katak, ministeriu ne’ebe nia lidera, iha duni ninia problema barak, maibe ninia parte sempre halo esforsu no buka meius hodi rezolve.

“Ami sempre esforsu hodi hadia buat saida maka akontese iha Ministeriu Saude ninia laran. Nebee esplikasaun barak liu konaba funsaun publiku nian nee, so Komisaun Funsaun Publikui maka bele fo ninia esplikasaun. Maibe MS esforsu makas hodi hadia professional ema iha Ministeriu Saude laran,” deklara Ministru Nelson.

Konaba sira nebee remata eskola medicina Cuba nian, Ministru Nelson hatete katak MS prepara ona fatin ba sira. “Nebee wainhira hau ba halo vizita iha Cuba fila mai, hau mos prontu kedas buka fatin ba medicina Cuba sira nian. Tanba nee, ami mos iha Outubru 2010, halo reuniaun ho direitor hotu, sira prontu simu medicina Cuba sira iha distritu ida-idak.

Ministru Nelson mos hatete katak MS presiza osan U$26 milloens, maibe MS hetan deit orsamentu uitoan hodi uza ba transporte tula medicina Cuba sira ba distritu ida-idak.

Servisu MS nian, hatete Ministru Nelson, haree liu konaba saude, maibe konaba fali ba formasaun nee iha Ministeriu Edukasan ninia okos. Tuir Ministru Nelson, ekipamentus saude nian iha fakuldade Medicina UNTL balun menus, nebee Banku Mundial iha tempu badak sei fo osan hodi ajuda estudante medicina sira iha UNTL, hodi sosa ekipamentus balun atu estudante sira bele halo pratika.

Konaba SISCA, Ministru Nelson mos hatete katak nee nudar programa nebee diak, tanba involve mos estudante medicina UNTL no Medicina Cuba.

Ministru Nelson mos haktuir, durante nee Hospital iha Timor laran tomak menus duni aimoruk, hanesan iha tinan 2010 MS menus loos aimoruk, tanba ema nebee halo konsulta iha hospital Timor laran tomak iha 2010 hamutuk 399.

“Maibe hanesan ema hotu hatene katak ita Timor to’o agora mos laiha fabrika aimoruk, tanba nee ita sei depende ba nasaun seluk. Ho nunee kadaves ita sei susar nafatin hetan aimoruk. Aimoruk menus duni, nebee ami mos esfrosu atu halo reuniaun ho SAMES kada fulan 6 dala ida,” hatete Ministru Nelson.

Ministru Nelson mos husu atu oinsa bele iha farmacia nebee loke durante 24 oras, tanba nee importante tebes ba populasaun sira nebee moras.

“Ida nee maka dezafiu nebee maka MS sei hasoru, nebee hau mos husu ba deputadus sira nian kumpriensaun hodi ajuda nafatin MS rezolve problema sira hanesan nee,” husu Ministru Nelson.

Deklarasaun husi Ministru Nelson, nee hetan kedas reasaun makas husi membrus deputadu sira. Tuir Deputadu Manuel Tilman husi Bankada KOTA, bazeia ba konstituisaun RDTL, trabalador sira iha ninia direitu. Maibe, ema nebee servisu Hospital, ninia greve la hanesan ho ema sira nebee servisu iha loja.

“Nebee kuandu ema nebee servisu iha hospital halo greve tenke tuir lei tanba nee MS tenke defini wainhira staf hospital halo greve oinsa ho sira ninia servisu nebee lor-loron tenke atende pasienti,” husu deputadu Tilman.

Konba vensimentu ho salariu, Deputadu Tilman husu ba MS tenke haree didiak, tanba ema nebee professional ho mediku sira mos sira ninia salariu la hanesan ho sira seluk. Parte seluk mos ba estudante medicina UNTL nee ministeiru edukasuan mos tenke tau matan ba sira, nebee lalika husik ministeriu saude mesak.

Parte seluk mos, Deputadu Antonino Bianco husi Bankada Fretilin louva ba servisu nebe tekniku MS sira halo, tanba sira mos halo duni servisu.

“Maibe hau hakarak dehan katak ho situasaun nebee maka ministru esplika nee signifika governu ne laiha duni preparasaun hodi lori MS nee ba oinsa. Tanba iha debate orsamentu nee hau husu kedan osan hira maka tau ba ema atu trata ema nebee moras, no osan hira tau ba ema atu labele hetan moras,” deklara Deputadu Antonino.

Konaba osan hira tau ba ema labele hetan moras nee, hatete Deputadu Antonino katak nee liga ba estudante medicina Cuba nebee agora ba ona distritu maibe governu la determina fatin nebee diak hodi tau sira para bele mos atende pasienti sira iha distritu ho diak. “Nebee hau senti tratamenetu governu ida nee ba medicina sira aat liu duke governu ida uluk,” hatete Deputadu Antonino.

Nunee iha iha fatin hanesan, Deputada Teresa de Carvalho husi Bankada PD louva ba professional saude sira hotu nebee maka esforsu servisu ho diak. Nomos louva louva Ministru Saude no ninia Vice nebee ho ulun malirin rezolve problema sira nebee maka akontese iha MS laran.

Deputada Tereza mos husu ba povu TL tomak atu haksolok tanba governu nee halo ona saude gratuita, maibe komunidade mos tenke kumpriende kuandu aimoruk maka la sufsienti, tanba hanesan ema hotu hatene nasaun Timor to’o agora seidauk iha ninia fabrika aimoruk.

“Tanba nee hau hakarak husu oinsa kuandu ita nian stcok aimoruk nee tenke uza to’o tinan ida. Hau husu ba Ministru para hadia sistema nee hodi uza aimoruk nee to’o tinan ida,” husu Deputada Teresa. arm
.

2 comentários:

Anónimo disse...

OSAUBU CAILACO hakarak fo komentariu ruma:
Hanesan ita hotu katak problema saude ne'e,problema komplexu mais iha ema balu hare katak kestaun saude ne'e koalia deit ba medico, no medicina. mais tuir lolos kestaun ida ne'e ita koalia ho laran nakloke no malorek katak kestaun saude ne'e presisa aspektu tekniku iha profesional saude ne'e nia laran, debate iha parlamentu Nasional ba orsamento 2011,senores sira deputadu sira kestiona deit konaba aumenta medico especialista no problema transferencia mais ita la hare ho klean konaba kestaun ne'ebe maka MS implementa liliu konaba politika de RH no Politika ba implementasaun programa servisu,mais asunto ne'ebe ema lahare no lahatene mak ne'e:
1. Politika MS fo bolsu estudo ba bolseiro husi MdS discriminatif ktk defisil no la tau matan ba profesionais saude sira seluk,Mds fo prioridade liu bolsu estudo ba iha area jestaun nia hanesan Saude publika.
2. Desenvolvimento RH humanus tenki hare ba aspektu sira hanesan tuir mai ne'e:1)enfermagem,Parteira,tekniku lab,tek radiologia,nutrisionista,banco de sangue, fisioterapia,farmacia,oftamologia,no estomatologia...grupo tekniku profesionais saude ida ne'e mak importante hodi bele garante balansu de atendimentu ba povu ne'e..2)durante ne'e ami hare katak prioridade bolsu est ba fali iha Saude publika no saude publika horas ne'e barak mai servisu fali iha area jestaun nian....nune'e depois sira ne'e tur iha area jestaun mak atu fo assistencia kualidade ba moras sira????
3). MDS kada tinan no agencia international barak ajuda konaba Medical equipment(ME) ba povu Timor leste, maibe ita koalia lolos deit katak ME ne'e uza hanesan uza surat tahan at soe, katak ita la prepara ema konaba tekniku biomedical atu bele halo reparasaun ba sasan hirak ne'e. nune'e sasan hirak uza dala ida deit soe ona.
4. Politika sosa aimoruk, Governo dehan aimoruk laiha,lato'o, e governo mos hasai osan barak atu osan aimoruk.....maibe ita tenki hatene katak Governo rasik mak halo difikuldade ba prosesu distribuisaun aimoruk ba iha Timor leste.....no fatin ne'ebe atu halo distribuisaun aimoruk mos tenki dok husi ita nia nasaun.....padahal aimoruk barak no maioria ita hetan bele hetan hotu husi indonesia...nusa Governo labele kria kondisaun hodi bele distribui aimoruk husi indonesia nune'e rekizitasaun loron 3 deit mos bele to'o iha Timor leste....ita hare momos katak iha oin geoverno buka dalan konaba aimoruk nian,maibe iha kotuk sira rasik difikulta dali prosesu sira ne'e.....hau hanoin MS ho M.Financas hatene diak konaba asunto ne'e.
4. fo hanoin ba ita hotu katak servisu profesionais saude ne'e integrado....laiha medico enfermeiro labele halo buat ruma laiha enfermeiros medicos labele halo buat ruma, laiha tekniku lab medico enfermeiro labele halo buat ruma hanesan mos tekniku laboratorium,farmacia,nutrisionista....tamba ne'e politika desenvolvimentu RH tenki iha balansu......iha prosesu dala balu ema kestiona enfermeiros sira atendimentu ladiak,dala balu ema kestiona farmasista atende ladiak.....maibe ema barak la kestiona politika kapasitasaun ba profesionais saude to'o iha ne'ebe?
5. Lider sira so kunese Medico deit..atu fo assistensia maibe .....ita lahatene katak ain liman husi medico hodi lolo ba malu hodi salva ema ida nia vida importante tebes.....
politika MS ema barak dehan diak tebes....maibe iha base povu halerik naaftin aimorukl laiha,
6. politika halo tansferencia moras...ita labele habosok an...prosesu ne'ebe horas ne;e atu responde no deminui tranferencia moras ba rai liur...resposta lae...tamba ita rasik
@.la provide RH ne'ebe relevante ho Profesionais Hospital.
@ ita rasik la provide tekniku ba Medical equipment.
@ ita rasik la provide balansu profesionais da saude iha area tekniku
obrigado:email; osaubucailaco@yahoo.co.id

aetl_dii disse...

OSAUBU CAILACO hakarak fo komentariu ruma:
Hanesan ita hotu katak problema saude ne'e,problema komplexu mais iha ema balu hare katak kestaun saude ne'e koalia deit ba medico, no medicina. mais tuir lolos kestaun ida ne'e ita koalia ho laran nakloke no malorek katak kestaun saude ne'e presisa aspektu tekniku iha profesional saude ne'e nia laran, debate iha parlamentu Nasional ba orsamento 2011,senores sira deputadu sira kestiona deit konaba aumenta medico especialista no problema transferencia mais ita la hare ho klean konaba kestaun ne'ebe maka MS implementa liliu konaba politika de RH no Politika ba implementasaun programa servisu,mais asunto ne'ebe ema lahare no lahatene mak ne'e:
1. Politika MS fo bolsu estudo ba bolseiro husi MdS discriminatif ktk defisil no la tau matan ba profesionais saude sira seluk,Mds fo prioridade liu bolsu estudo ba iha area jestaun nia hanesan Saude publika.
2. Desenvolvimento RH humanus tenki hare ba aspektu sira hanesan tuir mai ne'e:1)enfermagem,Parteira,tekniku lab,tek radiologia,nutrisionista,banco de sangue, fisioterapia,farmacia,oftamologia,no estomatologia...grupo tekniku profesionais saude ida ne'e mak importante hodi bele garante balansu de atendimentu ba povu ne'e..2)durante ne'e ami hare katak prioridade bolsu est ba fali iha Saude publika no saude publika horas ne'e barak mai servisu fali iha area jestaun nian....nune'e depois sira ne'e tur iha area jestaun mak atu fo assistencia kualidade ba moras sira????
3). MDS kada tinan no agencia international barak ajuda konaba Medical equipment(ME) ba povu Timor leste, maibe ita koalia lolos deit katak ME ne'e uza hanesan uza surat tahan at soe, katak ita la prepara ema konaba tekniku biomedical atu bele halo reparasaun ba sasan hirak ne'e. nune'e sasan hirak uza dala ida deit soe ona.
4. Politika sosa aimoruk, Governo dehan aimoruk laiha,lato'o, e governo mos hasai osan barak atu osan aimoruk.....maibe ita tenki hatene katak Governo rasik mak halo difikuldade ba prosesu distribuisaun aimoruk ba iha Timor leste.....no fatin ne'ebe atu halo distribuisaun aimoruk mos tenki dok husi ita nia nasaun.....padahal aimoruk barak no maioria ita hetan bele hetan hotu husi indonesia...nusa Governo labele kria kondisaun hodi bele distribui aimoruk husi indonesia nune'e rekizitasaun loron 3 deit mos bele to'o iha Timor leste....ita hare momos katak iha oin geoverno buka dalan konaba aimoruk nian,maibe iha kotuk sira rasik difikulta dali prosesu sira ne'e.....hau hanoin MS ho M.Financas hatene diak konaba asunto ne'e.
4. fo hanoin ba ita hotu katak servisu profesionais saude ne'e integrado....laiha medico enfermeiro labele halo buat ruma laiha enfermeiros medicos labele halo buat ruma, laiha tekniku lab medico enfermeiro labele halo buat ruma hanesan mos tekniku laboratorium,farmacia,nutrisionista....tamba ne'e politika desenvolvimentu RH tenki iha balansu......iha prosesu dala balu ema kestiona enfermeiros sira atendimentu ladiak,dala balu ema kestiona farmasista atende ladiak.....maibe ema barak la kestiona politika kapasitasaun ba profesionais saude to'o iha ne'ebe?
5. Lider sira so kunese Medico deit..atu fo assistensia maibe .....ita lahatene katak ain liman husi medico hodi lolo ba malu hodi salva ema ida nia vida importante tebes.....
politika MS ema barak dehan diak tebes....maibe iha base povu halerik naaftin aimorukl laiha,
6. politika halo tansferencia moras...ita labele habosok an...prosesu ne'ebe horas ne;e atu responde no deminui tranferencia moras ba rai liur...resposta lae...tamba ita rasik
@.la provide RH ne'ebe relevante ho Profesionais Hospital.
@ ita rasik la provide tekniku ba Medical equipment.
@ ita rasik la provide balansu profesionais da saude iha area tekniku
obrigado:email; osaubucailaco@yahoo.co.id