CJITL inDepth, Organizasaun Naun Govermental ne’ebe durante ne’e sempre hakilar konaba korupsaun sujere atu orgaun kompetenti halo investigasun klean hasoru Ministru João Cancio ne’ebe deskonfia halo korupasaun hodi halakon osan ho montante U$ 25.000.
“Persiza Investigasaun ne’ebe klaru hodi hatudu katak osan ne’e sei iha ka laiha”, dehan Direitur Exekuitvu Lalenok Ba Ema Hotu (LABEH), Christoper Henry Samson, foin lalais ne’e iha Dili.
Nia mos rekuinese katak diskunfia osan lakon iha Ministerio Edukasaun nia gabinete no informasaun ne’e hasai duni iha Parlamento Nasional maibe ministeriu ne’ebe refere rejeita katak osan la lakon ida.
Eis funsionariu publiku iha governasaun Fretilin ne’e mos nia kontra atetude ne’ebe mak la fo suporta ba Governasaun diak hodi halo korupasaun no halo lakon povu nia osan.
Ho razaun ida ne’e nia husu ba Provedoria Dereitus Humanus no Justisa atu hare’e asuntu ne’e.
Inklui mos husu ba parte polisial, Inspesaun Geral hodi halo investigasaun tanba korupsaun ne’e hanesan krimi ida.
Ba asuntu ne’e, Aderito Hugo da Costa, Menbru PN husi Komisaun C ba asuntu ekonomia, Finansa no Anti Korupsaun mos sujere atu halo investigasaun ba ministeriu ne’ebe refere.
“Komesa 2007 kria ona instituisaun kompetente atu halo investigasaun atu halo prosesu ba kazu sira ne’ebe akontese”, katak nia. “Instituisaun sira ne’e mak hanesan ministeriu publiku iha polisia investigasaun no iha Komisaun Anti Korupsaun (KAK).
Eis direitur Timor Post ne’e mos katak korupsaun ne’e krime ekstra ordinariu ne’ebe karik korupsaun ne’e iha duni no sai iha publiku maka instituisaun kompetente sira ne’e ba halo ona investiga kazu ne’ebe ho tendensia korupsaun.
Iha biban ne’e, deputada Ilda Maria da Conceicão ne’ebe akuza Ministru João Cancio liu husi plenaria foin lalais ne’e haforsa katak osan ho montante $. 25.000 ne’e lakon duni iha gabineti ME iha inisiu fulan Febreiru 2011.
“Hau hetan informasaun osan lakon iha Ministeiro ne’ebe refere iha fin de febreiro nia laran”, katak deputada husi partidu Fretilin ne’e. “Osan ne’ebe lakon total U$ 25.000”.
Membru deputado Fretilin ne’e senti preoukupa oitaun tanba to’o agora seidauk iha investigasaun ba kazu ne’ebe refere.
“Presiza investigasaun ba funsionariu ne’ebe mak kaer osan ihan gabineti iha Ministeriu Edukasaun karik akuza duni entaun lori funsionariu ne’e ba iha prosesu tuir lei”.
Ministru Edukasaun, Joao Cancio rasik iha semana rua liu ba deklara ona ba publiku katak laiha osan mak lakon iha nia gabinete no prontu simu investigasaun ba kaju ne'e. (Carlito Belo & Mariana Moniz, Fernando de Carvalho no Aurelia de Araujo/CJITL Internship)
.
“Persiza Investigasaun ne’ebe klaru hodi hatudu katak osan ne’e sei iha ka laiha”, dehan Direitur Exekuitvu Lalenok Ba Ema Hotu (LABEH), Christoper Henry Samson, foin lalais ne’e iha Dili.
Nia mos rekuinese katak diskunfia osan lakon iha Ministerio Edukasaun nia gabinete no informasaun ne’e hasai duni iha Parlamento Nasional maibe ministeriu ne’ebe refere rejeita katak osan la lakon ida.
Eis funsionariu publiku iha governasaun Fretilin ne’e mos nia kontra atetude ne’ebe mak la fo suporta ba Governasaun diak hodi halo korupasaun no halo lakon povu nia osan.
Ho razaun ida ne’e nia husu ba Provedoria Dereitus Humanus no Justisa atu hare’e asuntu ne’e.
Inklui mos husu ba parte polisial, Inspesaun Geral hodi halo investigasaun tanba korupsaun ne’e hanesan krimi ida.
Ba asuntu ne’e, Aderito Hugo da Costa, Menbru PN husi Komisaun C ba asuntu ekonomia, Finansa no Anti Korupsaun mos sujere atu halo investigasaun ba ministeriu ne’ebe refere.
“Komesa 2007 kria ona instituisaun kompetente atu halo investigasaun atu halo prosesu ba kazu sira ne’ebe akontese”, katak nia. “Instituisaun sira ne’e mak hanesan ministeriu publiku iha polisia investigasaun no iha Komisaun Anti Korupsaun (KAK).
Eis direitur Timor Post ne’e mos katak korupsaun ne’e krime ekstra ordinariu ne’ebe karik korupsaun ne’e iha duni no sai iha publiku maka instituisaun kompetente sira ne’e ba halo ona investiga kazu ne’ebe ho tendensia korupsaun.
Iha biban ne’e, deputada Ilda Maria da Conceicão ne’ebe akuza Ministru João Cancio liu husi plenaria foin lalais ne’e haforsa katak osan ho montante $. 25.000 ne’e lakon duni iha gabineti ME iha inisiu fulan Febreiru 2011.
“Hau hetan informasaun osan lakon iha Ministeiro ne’ebe refere iha fin de febreiro nia laran”, katak deputada husi partidu Fretilin ne’e. “Osan ne’ebe lakon total U$ 25.000”.
Membru deputado Fretilin ne’e senti preoukupa oitaun tanba to’o agora seidauk iha investigasaun ba kazu ne’ebe refere.
“Presiza investigasaun ba funsionariu ne’ebe mak kaer osan ihan gabineti iha Ministeriu Edukasaun karik akuza duni entaun lori funsionariu ne’e ba iha prosesu tuir lei”.
Ministru Edukasaun, Joao Cancio rasik iha semana rua liu ba deklara ona ba publiku katak laiha osan mak lakon iha nia gabinete no prontu simu investigasaun ba kaju ne'e. (Carlito Belo & Mariana Moniz, Fernando de Carvalho no Aurelia de Araujo/CJITL Internship)
.


3 comentários:
Artigo ne'e problematico oituan... ONG nebe' acusa Joao Cancio dehan sira DESCONFIA nia halo lakon $25 000 Lia fuan desconfia implica katak ita be acusa ne'e rasik la iha provas concretas. Wain hira acusa ema ida acusador ne'e tende iha provas concretas.So se mak bele desconfia iha processo ne'e ema neb'e le artigo ne'e ou publico, maibe ema neb'e acusa ema ne'e nunca bele dehan nia desconfia... la bele acusas ema ida base iha desconfia maib'e EVIDENCIAS..desconfia implica hau hanoin, nunca acusas ema ida tamba o hanoin deit...tau factos uluk!...
Ita tengki simu ktitika no autokritika .... konaba akuzasaun nebe refere ba foti osan (osan lakon) ...... hanesan buat nebe cama atensaun i mos hakarak dunik atu "membuktikan" buat nebe koalia hikas ........
ita tengki oferese ba autoridade kompetente para halo investigasaun .... depois iha investigasaun ne'e mak bele hateten los dunik kala'e?
hanesan timor oan ita tengki koalia dunik buat nebe ita rona ....... maibe hau konkorda ho komentator nebe komenta iha leten katak presiza hatudu ho vaktus .....
ita lalika salva malu ho lia fuan ... hanesan maun bot Xanana koalia "Justisa naksalak" tuir lolos statement sira hanesan ne'e lalika koalia tamba ..... bele intervein fali justica nia funsaun .....
dala ida ita fo oportunidade ... ita komesa mentaliza sira para sira nafatin halo aktu sira nebe sira halo ona .... i lei kala vale deit ba se ....... ema ki'ik mos sei lafiar ona ba kredibilidade lei nebe iha ........ ida ne'e mak ita hotu hakarak? ......
Politika ......... halo intervein ba lei ... siknifika ditadura .... sebele husik ba prosesu lao ... tuir nia dalan ........ i mos karik possoal justisa nian .... hasai lista naran koruptor la diak nebe hatudu politiza ...... prosesa .. labele husik prosesu justica ... iha iha politika nain sira nian ....... interese ....... abracos
Povo sei LA HILI FRETILIN RADICAL tamba rasaun lubun ida. Se hili sira signifika katak:
1. Hili Ditador, terrorista, otoritario, Naokten, Lohiten, Invejador, Bosokten, Kanten, Ambisioso, Agitador, Provocador, Instabilitador no Odidor Mari Alkatiri
2. Hili nia primo no colega intimo Terrorista Osama bin Laden
3. Hili nia maluk Ditador Kadhafi, Ditador Ben Ali, Ditador Mubarak.
4. Hili FAHE KILAT ba MILISI Fretilin hanesan Rogerio haruka polisia ba fahe kilat ba Railos iha Cemiterio Liquisa.
5. Hili Crise politica-militar hanesan 2006 nebe haruka demite soldados 600 FDTL.
6. Hili OBRIGA empressarios fo osan 5% husi total orcamento projectos ba COFRE FRETILIN.
Agora osan laiha ona começa loke café buibere atu hatama osan, obriga empressarios nebe hetan projecto husi Governo AMP atu fo osan ba cofre Fretilin.
7. Hili contra Igreija Catolica, i BANDU ENSINO RELIGIAO iha escolas. Alkatiri no Fretilin contra bispo sira no hakarak bandu ensino religião Catolica iha escolas, atu ema sai ateis hotu. Maibe povo hotu hatene ona imi nia hipocrito no inhonesto. Povo hatene momos imi nia LARAN AT NO LARAN METAN.
8. Hili LA HALO desenvolvimento ba povo no rai. Durante imi ukun, orçamento ba Desenvolvimento KIIK LIU fali Salario no vencimento. Tuir lolos Orcamento ba Desenvolvimento mak tenke bot liu hotu. Ne iha Nasaun hotu aplika hanesan nee. Fretilin buka mak hakarak RIKU LALAIS HODI NAOK OSAN POVO.
9. Hili LA AJUDA ORCAMENTO BA DIOCESE DILI, BAUCAU NO MALIANA. So XANANA no AMP mak iha PLANO No laran KMANEK atu ajuda DIOCESE 3 iha TL. Hare deit Catedral Dili nebe halo ona renovasaun husi Governo AMP. Governo Ditador Alkatiri impossible atu fo ajuda Diocese 3 iha TL. Nia rasik contra Igreija, hakarak elimina ensino religiaun Catolica iha escolas, quanto mais atu fo ajuda. Ne IMPOSSIBLE ba Alkatiri no FRETILIN atu ajuda Igreija.
10.Hili halo pressaun ba Jornais, radio e televisaun. ULuk sei ukun, ALkatiri duni sai STL husi uma nebe sira halo hanesan edifício. Maibe IMI OCUPA edifício BP7 ILEGAL, laiha lia. Loron ida imi TENKI SAI Husi neba, Laos imi nia CUSTA.
11. Hili KAHUR INTERESSE PRIVADO NO PARTIDO LIU FALI INTERESSE NASAUN NO POVO.
Wainhira ukun, imi kahur hotu interesse pessoal, partido ho interesse nasaun no povo.
12. Hili MILITANTE FRETILIN DEIT MAK SIMU FOS. Povo tenki hatudu CARTAO FRETILIN MAK BELE SIMU FOS, SELAE MATE HAMLAHA TAMBA LAIHA CARTAO FRETILIN. Ne akontese iha 2006.
13. Hili NAOK OSAN MINA TIMOR BA INTERESSE PARTIDO FRETILIN DEIT.
14. Hili LA FO TAN SUBSIDIO BA VETERANOS, FERIK -KATUAS
15.Hili Alkatiri nia maun alin mak kaer projecto laiha qualidade.
16.Hili Alkatiri nia ferik oan sai nafatin Embaixadora iha Mocambique too rohan laek.
17.Hili Militante Fretilin hanoin no hahalok RACISTA, PRIMORDIALISMO, DIVISIONISMO, VANDALISMO.
18. Hili usa Ana Pessoa, militante Fretilin ho cargo Procuradora Geral halo perseguisaun politica ba adversarios politicos.
19. Hili FRETILIN LAKON BOT LIUTAN IHA ELEISAUN PRESIDENCIAL NO LEGISLATIVAS 2012.
20.Hili Alkatiri, Arsenio Bano no Jose Teixeira nebe LA HATENE INTERPRETA CONSTITUISAUN NO LEI, maibe INTERPRETA TUIR SIRA NIA GOSTO, INTERESSE PESSOAL NO PARTIDO FRETILIN.
Enviar um comentário