Quarta-feira, 16 de Março de 2011

Estudante UNTL Rezeita Politika UNTAS, Yes will be Back

.
Josefa Parada - Kuarta, 16 Marsu 2011 - SUARA TIMOR LOROSAE

DILI- “Ami kontra Politika UNTAS nebee dehan Yes we will be back …! To say integration with Indonesia is good solution and forever. Ho politika ida estudante sira viola ezistensia estadu direitu demokratiku no soberania nasional,” deklara estudante UNTL liu husi konferensia press, iha Kampus UNTL, Dili, Tersa (15/3).

Estudante sira nee mos ezije ba Prezidente Republika hanesan simbulu estadu atu fo garansia ba Unidade Nasional hodi foti asaun imediata hasoru membru UNTAS nian nebee hahuu trai fali soberania nasional.

Tuir poin deklarasaun seluk mos estudante sira husu ba Prezidente Parlamentu Nasional no Primeiru ministru atu espulsa membrus UNTAS, nebee kaer hela kargu hanesan ministru, deputadu no direitor, tanba sira lamerese atu sai lideransa ba nasaun nee, tanba sira laos sidadaun timorense.

Sira mos husu ba Presidente Tribunal Rekursu atu kondena ema sira ne’ebe viola ona konstituisaun RDTL, maibe estudante sira nee lahatudu poin violensia saida maka ema UNTAS halo iha Timor hodi viola konstituisaun.

“Ami mos ezije ba Prokurador-Jeral Republika no orgaun legal sira seluk atu hatun karta notifikasaun no lori ema ne’ebe servisu ba estadu no trai fali soberania estadu nian ba julga iha Tribunal,” dehan deklarasaun nee.

Estudante sira mos husu ba Autoridade F-FDTL nian atu halo vijilansia masima, tanba iha ona informasaun balun katak, elementu UNTAS nian nain 50 mai hosi Indonesia mak oras ne’e passa ona iha rekrutamentu F-FDTL, maibe estudante sira mos lahatudu evidensia ruma hodi fortefika sira nian akuzasaun nee.

“Ami apela ba Veteranus no Antigo Kombatentes ba Libertasaun Nasional, atu matan moris neon nain hodi tau atensaun ba politika UNTAS nian iha Timor-Leste, tanba sira sei potensializa ita boot sira hodi atinji sira nia objetivu,” kontinua deklaarasaun nee.

Sira mos fo hatene ba povu sira atu kaer metin nafatin independencia no soberania nasional, atu la-bele monu ba manobrasaun politika UNTAS nian ne’ebe sei hamonu dignidade estado nian...

Iha fatin seluk Deputadu Duarte Nunes hatete dokumentus ne’e falsifikadu. “Hau duvida ho orijinalidade dokumentu nee,” dehan Duarte.

Tuir dokumentu nebee estudante sira haruka ba Parlamentu Nasional hatudu katak, estudante sira akuza ema nain 16 halo atividade UNTAS iha Timor, balun Ministru, sekretariu Estadu, balun diretur no balun servisu iha media, inklui direitur Jeral STL.

Tuir direitur Jeral STL katak nia lahakfodak ho dokumentu falsifikativu, tanba desde “ kuandu hau loke fali Jornal STL iha tinan 2000 ema barak ataka hau inkluindu membru governu balun iha primeiru governu konstituisional kedas, tanba nee hau lahakfodak,” dehan Salvador.

Konseillu Senadu Estudantil maka asina dokumentu maka hanesan, Romeo Verdial, Carolina Marques, Rogerio Neves, Evangelino Bello, Afonso Ramos, Abrao Saldanha, Domingos Lopes, Deonisio C Guterres, Domingos Freitas, Juliao Parada no seluk tan hamutuk nain 22 maka asina dokumentutu ejijensia nee.*/lio
.

25 comentários:

Anónimo disse...

Tuir hau nia hanoin, embora estudante sira nia dokumentu ne falsifikativu maibe nasaun tenke iha antisipasaun, tamba otonomista barak mak finji hakbesik an ba Maun Bot Xanana ho Horta hodi hetan kargu ba guvernu iha TL, mas kuidadu ho sira nia politik foer nebe uluk sira kesi hamotuk ho Indonesia no fan rai TL ba Indonesia.Mas husu ba sira atu iha konsiensia katak Timor agora laos hanesan uluk no politik mundu iha mudansa ona nebe keta mehi, hanesan imi ho Bapak sira hateten dehan ba ami"Jangan mimpi di siangbolong" ami nia mehi nemak agora imi mos aproveita hotu ne.Maibe la buat ida tamba Timor Leste ita nian hotu, maibe tenke ona nudar Timor oan no hasai tiha integrasaun iha imi nia kakutak. Ita espera.........

Anónimo disse...

Hai Eurico, Bandeira Merah Putih ne laos o nia avo sira hosi Viqueque mak suku hela ba o, ne ema Javanes nia sasan. Nusa o bele fanatik fali ho ema seluk nia kosar ben, labele moe laiha komandante Aitarak....O ran Timor Lorosae nia oan karik hanoin bandeira ida nebe uluk o nia aman sira fakar ran ne...kuitadu "Jadi pahlawan di negeri orang"

Anónimo disse...

Ba lambe tan Xanana ho horta nian kidun, mak sira fo masin ba imi.
xanana ho horta mak sei moris, imi timor kulit metan sei mate neneik.

Joni Martin disse...

Ita labele lailais rona informação nebe ema hakerek no assina ne'e dehan buat falsu ida. Se ita hatene lei no halo lei katak buat nebé eskrita ne'e no iha assinatura ne'e original laos falsifikadu. Mas buat nebé ema kualia deit ho ibun tutun ne'e mak bele konsidera falsu tamba difisil argumenta iha tribunal. Kazu sira nebé assina ne'e mak laos estudante entaun ne'e loos katak surat ne'e falsu, maibé karik loos estudantes entaun juridikamente legal.
Tuir hau nia hanoin, karik UNTAS existe iha TL, entaun estadu tenke taumatan ba organizasaun ida ne'e para ita evita buat aat nebé bele mosu iha ladiak iha futuru. Grupu ida ne'e mos bele halo krize kuadu sira sente forte liu ona tamba sira iha esperiénsia makas oinsa bele halo no hamosu krize. Ezemplu ida iha períodu 1975-1999, ema sira ne'e lagosta ema moris hakmatek, dalaruma ema laiha kulpa mos sira manobra para bele akuza ema dehan lagosta merah-putih, GPK, Fretilin, to'o ikus oho ema sira mesmu halo akuzasaun falsu. Ainda mais "MEMBRO UNTAS LAKOHI TIMOR-TIMUR SAI NASAUN IDA", hakarak sai nafatin provínsia ida husi RI.
Halo favor Estadu (PR, PN, Gov., TR, autoridade hotu) matan moris para ita labele monu tan fali ba krize foun ida fali iha futuru.
Hau mak membru PN hau labrani kualia ida ne'e falsu, ida nebá falsu maibé hau fo hau nia vizaun nebé bele halo ema seluk sente satisfeitu tamba hau nia responsabilidade nudar membru PN mak rona povu nia halerik no fo resposta tuir hau nia funsaun nudar reprezentante povu iha UMA FUKUN.

Anónimo disse...

Ehhh - lao lakon tiha deit. UNTAS ne laiha interesse atu fila ba Timor. So imi sira iha Timor neba mak KEBAKARAN JENGGOT tanba barak mak MENGANGGUR.

David Ximenes membro Parlamento Fretilni beikten bot ne mak DOKO mahasiswa SETENGAH JADI sira ne hodi ba halo DEFAMASAUN.

Pasiensia, se la husu deskulpa kala ba duni ona TRIBUNAL.....

Vida-aat

Anónimo disse...

FRETILIN BEIKTEN... ESTUDANTE SETENGAH JADI


Ehhh - lao lakon tiha deit. UNTAS ne laiha interesse atu fila ba Timor. So imi sira iha Timor neba mak KEBAKARAN JENGGOT tanba barak mak MENGANGGUR.

David Ximenes membro Parlamento Fretilni beikten bot ne mak DOKO mahasiswa SETENGAH JADI sira ne hodi ba halo DEFAMASAUN.

Pasiensia, se la husu deskulpa kala ba duni ona TRIBUNAL.....

Vida-aat



================================

David Ximenes nee AMBISIOSO BOT IDA. Nia mak sai Ministro ka PM, sei HANESAN LOLOS ALKATIRI. NIA halo PR, SEM PROVA ho objectivo atu ESTRAGA DEIT imagem AMP nian iha povo. ATU NUNE, nia ho nia partido bele hetan votos. Se la halo propaganda at no barata hanesan nee, EMA SEI LA HILI NIA Ho Fretilin.

Ohin loron, povo MATENEK ONA, HATENE SAIDA MAK DEMOCRACIA. Sira sei hili tuir CONSCIENCIA, KAKUTAK,no LOGICA. DAvid ho nia militantes mak hili partido tuir EMOSAUN, SENTIMENTO.

17 de Março de 2011 16:15

Anónimo disse...

Povo sei LA HILI FRETILIN RADICAL tamba rasaun lubun ida. Se hili sira signifika katak:

1. Hili Ditador, terrorista, otoritario, Naokten, Lohiten, Invejador, Bosokten, Kanten, Ambisioso, Agitador, Provocador, Instabilitador no Odidor Mari Alkatiri

2. Hili nia primo no colega intimo Terrorista Osama bin Laden

3. Hili nia maluk Ditador Kadhafi, Ditador Ben Ali, Ditador Mubarak.

4. Hili FAHE KILAT ba MILISI Fretilin hanesan Rogerio haruka polisia ba fahe kilat ba Railos iha Cemiterio Liquisa.

5. Hili Crise politica-militar hanesan 2006 nebe haruka demite soldados 600 FDTL.

6. Hili OBRIGA empressarios fo osan 5% husi total orcamento projectos ba COFRE FRETILIN.
Agora osan laiha ona começa loke café buibere atu hatama osan, obriga empressarios nebe hetan projecto husi Governo AMP atu fo osan ba cofre Fretilin.

7. Hili contra Igreija Catolica, i BANDU ENSINO RELIGIAO iha escolas. Alkatiri no Fretilin contra bispo sira no hakarak bandu ensino religião Catolica iha escolas, atu ema sai ateis hotu. Maibe povo hotu hatene ona imi nia hipocrito no inhonesto. Povo hatene momos imi nia LARAN AT NO LARAN METAN.

8. Hili LA HALO desenvolvimento ba povo no rai. Durante imi ukun, orçamento ba Desenvolvimento KIIK LIU fali Salario no vencimento. Tuir lolos Orcamento ba Desenvolvimento mak tenke bot liu hotu. Ne iha Nasaun hotu aplika hanesan nee. Fretilin buka mak hakarak RIKU LALAIS HODI NAOK OSAN POVO.

9. Hili LA AJUDA ORCAMENTO BA DIOCESE DILI, BAUCAU NO MALIANA. So XANANA no AMP mak iha PLANO No laran KMANEK atu ajuda DIOCESE 3 iha TL. Hare deit Catedral Dili nebe halo ona renovasaun husi Governo AMP. Governo Ditador Alkatiri impossible atu fo ajuda Diocese 3 iha TL. Nia rasik contra Igreija, hakarak elimina ensino religiaun Catolica iha escolas, quanto mais atu fo ajuda. Ne IMPOSSIBLE ba Alkatiri no FRETILIN atu ajuda Igreija.

10.Hili halo pressaun ba Jornais, radio e televisaun. ULuk sei ukun, ALkatiri duni sai STL husi uma nebe sira halo hanesan edifício. Maibe IMI OCUPA edifício BP7 ILEGAL, laiha lia. Loron ida imi TENKI SAI Husi neba, Laos imi nia CUSTA.

11. Hili KAHUR INTERESSE PRIVADO NO PARTIDO LIU FALI INTERESSE NASAUN NO POVO.
Wainhira ukun, imi kahur hotu interesse pessoal, partido ho interesse nasaun no povo.

12. Hili MILITANTE FRETILIN DEIT MAK SIMU FOS. Povo tenki hatudu CARTAO FRETILIN MAK BELE SIMU FOS, SELAE MATE HAMLAHA TAMBA LAIHA CARTAO FRETILIN. Ne akontese iha 2006.

13. Hili NAOK OSAN MINA TIMOR BA INTERESSE PARTIDO FRETILIN DEIT.

14. Hili LA FO TAN SUBSIDIO BA VETERANOS, FERIK -KATUAS

15.Hili Alkatiri nia maun alin mak kaer projecto laiha qualidade.

16.Hili Alkatiri nia ferik oan sai nafatin Embaixadora iha Mocambique too rohan laek.

17.Hili Militante Fretilin hanoin no hahalok RACISTA, PRIMORDIALISMO, DIVISIONISMO, VANDALISMO.

18. Hili usa Ana Pessoa, militante Fretilin ho cargo Procuradora Geral halo perseguisaun politica ba adversarios politicos.

19. Hili FRETILIN LAKON BOT LIUTAN IHA ELEISAUN PRESIDENCIAL NO LEGISLATIVAS 2012.

20.Hili Alkatiri, Arsenio Bano no Jose Teixeira nebe LA HATENE INTERPRETA CONSTITUISAUN NO LEI, maibe INTERPRETA TUIR SIRA NIA GOSTO, INTERESSE PESSOAL NO PARTIDO FRETILIN.

Anónimo disse...

Ema nebe fo komentariu hodi hateten at Partidu historiku FRETILIN ema nee bulak desde 4 de Setembro 1999 tamba lakon iha REFERENDUM....nia optimista katak povu sei hili integrasaun do que hili Ukun rasik an, maibe realidade povu hili UKUN RASIK AN hafoin UNAMET fo sai resultado...

tamba nia hatene katak FRETILIN mak sempre kontra indonesia hodi buka dalan los ba Povu Maubere, entaun nia komesa tauk ona katak FRETILIN sei lori nia ba justisa tamba nia hahalok at durante okupasaun ilegal indonesia nian iha TL.

Iha momentu nee kedas nia komesa bulak tamba nia laiha dalan seluk....!!! agora mak komentar subsubar fali no komesa doko rai tamba AMP, maibe keta kontente lai tamba uluk mos kontente uluk resultadu sai bulak, agora fo oportunidade ituan komesa kontente no hasai fali deit jeitu at uluk nian, hau tauk mak monu fali dala ida para la hader nian kedas.....

Anónimo disse...

Ita bot labele buka fali kambing hitam hodi acusa ema integracionista sira. Ema hakerek nee ema membro AMP duni iha Timor duni. Ema kuandu la aceita imi nia politica radicalismo la significa katak husi ema Indonesia neba. Hanoin hanesan ne salah bot. Analisa fracu liu, tenke ba estuda tan lai, coitado kala SD mos la tamat. Partido Fretilin LAOS MAROMAK mak atu ADORA FALI. Ami AMP adora deit Maromak. Hatene ka lae.

Anónimo disse...

Lista rua nulu nee LOS DUNI, ACONTESE DUNI IHA REALIDADE, povo hotu HATENE, ACOMPANHA NO SAI SASIN ba BUAT AT NO HAHALOK AT nebe ALkatiri ho militantes Fretilin halo no practica desde 2002 too agora no sei practica tan.
Neduni ami povo aileba MATAN MOS ONA ho imi nia HAHALOK AT, IMORAL, LAIHA EDUCASAUN, LAIHA ETICA. Ami povo aileba sei LA HILI Fretilin RADICAL no Ditadura iha eleisaun 2012. Imi sei LAKON BOT no SEI TANIS TOO MATEN BEN MARAN DEIT. haaa..

Anónimo disse...

Ema Fretilin radical nee laiha argumento no capacidade atu hatan ho logica ba no sira nia hahalok at nebe temi iha lista rua nulu iha leten. Nia hanoin laiha ona, lahetan ona nemak hatan hanesan ema muturabu deit. coitado los, tenke ba estuda tan, SD mos la tamat. Ita bot hanesan lolos patrao Alkatiri.

Anónimo disse...

se povo la hili fretelin entaun kala hili fali integrasi! ema ne'ebe mak odi los fretilin ne'e ema ne'ebe que uluk bapa mak het nia inan mak nia moris,ne'e mak nia la sadar an tiha deit ne'e, la hatene katak uluk Fretilin mak hahu hanoin Independencia TL nian, se la ho fretilin mak agora ne'e kala bapa mak het hela otonomi nia oan sira ne'e! agora ne'e imi tabele hela catuas xanana ne'e mak imi tebe rai se catuas fila kotuk imi sei het rai, AMP ukun ho Osan maibe la iha buat ruma mak halo povu la contententi. imi hare tok manaja fos deit lahatene povu hamlaha nafatin, mistru educasaun halo nia sistema at ne'ebe to'o agora Masiswa foun UNTL seidauk orientasi tan. kasiahn beikten mos hakarak ukun 2012 katuas Xanana hamrik messak imi sei het rai hotu, katuas mak lakohi tama tan partidu karik imi sei het rai to'o lasan tu'uk AMP sira

Anónimo disse...

O moral laiha, o nia aman inan lahanorin o desde moris too agora. O argumento laiha ona mak tolok deit, beikten, moe laiha, buta huruf, laiha etica, laiha educasaun, malcriado, maldicuado, Maromak sei babeur o too mate. O nia inan no o nia aman halo mos hanesan o hatete nee,mak o moris, laos monu hosu inferno neba. Hatene ka lae. O sei tama inferno rai lakan la mate.

Anónimo disse...

Los duni maun, ema nee diabo no satanas. Nia hanoin at, koalia sabraut, hahalok selvagem, laiha civilizasaun, barbarian, primitivo, atrazado, laiha moral, laiha etica, laiha educasaun.

Anónimo disse...

Hu fo kasian liu ba hau nia Maluk Beikten ka lahatene surat sira nebe maka ate agora hela iha Timor Ocidental no Lemorai iha Teritoria Trans Indonesia nian. Sira ne'e mesak Povu Vitima nebe maka konsege hetan bosok husi Intelektual Integrasaun nebe maka agora transforme dadauk ona sira nia kulit husi Merah-Putih hodi aumentan Kinur no Metan husi Bandeira RDTL no subar iha Kalili Lidera Resistensia Balun hodi falun metin PANCASILA.

Sei karik Imi hadomi duni Indonesia, Hu nia sugestaun diak liu Imi intelektual Integrasaun hirak ne'e hare ba hadia SBY-Budyono nia Governasaun hodi nune POVU (ami nian maluk vitima sira) iha Camp Pengungsian neba bele hetan asesu diak ba Uma, Be mos no direitu igual hanesan mos "Rakyat Indonesia"

Compara ho Indonesia, Hau sente Indonesia Riku Liu duke Timor...Dala barak Intelektual Integrasi nia LUTA halai ba interese Partidular no Familar hanesan mos iha Tempu Okupasaun tanba ida ne'e maka Rai Timor ki'ik hodi nune ita hatene malu. Imi sira iha Timor ne'e hare Prova tok hodi hadia POVU balun iha Timor ocidental neba, Hatudu tok katak imi interese no hadomi duni???

Neduni ba maluk sira nebe maka ko'or oin-oin nebe maka agora halo servisu hela iha Timor...Oinsa Povu atu fiar imi wainhira imi nia atitude la hatudu Domin ba rai Doben Timor hodi kontribui servisu maksimu ba Povu nia moris???

Diak liu, imi dudu Eurico ba sai Angota DPR ka Tokoh Nasional Indonesia ruma hodi nune bele responsavel ba Imi nia hahalok nebe hakbosok POVU iha Timor OCidental no teritoria Trans Indonesia iha akontesementu 1999.

Husi:
Geresaun Fretilin Nebe maka Imi hamutuk ho Bapa Indonesia la Konsege Hamos husi Rai Lulik Timor Lorosa'e....

seli disse...

Boatarde ba imim hotu nb fo comentarios kona ba Untas e hu concorda ba ideia balu e mos la concorda ideia balu...1 da hu la concorda ne,e koalia at kona ba David ximenes nebe ita bot dehan nia mak haruka estudante sira halo demostrasaun cona ba unta e dhn nia Ambiosioso...mas hau hakarak hateten deit...nia laos beik hanesan o...o mos nia laos ambicioso...nia mos laos oportunista...hanesan o...nia mos luta ba rai ne mak to ohin imi mai aproveita deit okyyyy...se o brani duni..nusa la tau o nia naran lalika pake anonimo segala oky e kuando laiha evidencia lalika estraga ema nia naran...tamba estudante sira mos laos labarik maka nia ba obriga tb ne tuir sira nia conciencia...obrigada

tati disse...

Helo!!!o inconciente se fosse o iha conciencia e brani o dehan deit o nia naran para David mos hatene katak o Mane ou Feto duni .David laos hanesan o dehan katak nia iha ambisaun,se nia ema ambicioso karik uluk iha indonesia nia tempo Nia sae tia ba jeneral maibe nia iha conciencia acusa katak nia nudar ema Timor oan,nia husik nia cargo e buat hotu2 e nia luta duni ba rai ne'e e hetan duni independencia.Atensaun koalia buat ida tem k iha evidencia forte keta dun matak ema arbiru..obrigada

Anónimo disse...

quando o dehan ema beikten, o teke hatene saida maka naran beik nee. Quando o temi ema ida nian naran tenke buka hatene se karik ema nee tama hodi halo buat sira nee ka lae? O la mane, imi nain rua bele halo deit debate publico lalika hirus malu halo deit debate publico ida.Ohatene saida maka o kolia nee? David recusa jabatan quando xanana bolu nia atu ba ministro solidariedade nian, mas nia dehan katak labele tan nia nudar ema membro da fretilin se fretilin lakon ona nia mos lakon ona.Iha ne'e nia hatudu nia coerencia no integridade.Nemak nia beikten no ambicioso?...Obrigada

Anónimo disse...

Olha...se husu desculpa ba ema sira naran iha lista alias membros Untas ne,e nunca se acontece...tamba laos sira (estudantes) sira mak halo falsificasaun ba documentos sira ne,e tamba documentos sira iha duni Internet....lalika koalia buat oin2 diak liu imi naran iha lista nemak dehan an lolos deit....e mos lalika temi tan Fretilin nia naran e dun matak ema tun sae...!!!!!!!!!!!!
Thanks

Anónimo disse...

Labele nega parito historico ida ne'e, ho nia fundadores sira. Nudar nasaun tenki fo valor ba sira nebe uluk iha mehi atu rai ida ne bele ukun an. Universitarios sira nia protesto ne hanesan fo fanun, para ita vigilante nafatin.La'os deit untas, maibe buat seluk tan hanesan droga, prostituisaun,importa ideia no kultura maka la sesuai ho ita nia kultura etc,etc,!!!!

Anónimo disse...

UNTAS tuir los moe tanba perjuangan sira nia ba kontribuisan kemerdekaan indonesia laiha, tanba saida mak tenki defende los ba indonesia sementara pemerintah inonesia rasik la konsidera tan imi...imi hanesan org2 buangan yg tidak tau diri..apakah imi perjuangan hanya utk sepiring nasi dan sebungkus suppermie..??kasihan bener nasib kalian..nilai perjuangan kalian hanya diharga dgn sepiring nasi dan sebungkus mie sedap..agora tanba indonesia la tau matan ona ba imi, imi halo maneiras oioin para tama mai timor hodi buka osan..tuir los imi ba, iha imi nia moris tomak nunka hanoin atu ukun an..imi hakarak hatene, matebian sira sei lahusik imi moris hakmatek..diabu mos la fo fatin ba imi atu tama inferno,,Lebih baik hidup senang di negri sendiri dari pada jd pemulung sampah dinegri orang..Bertobatlah karna kerajaan ALLAH sudah dekat.

Camarada JAckmor disse...

FRETILIN mak unidade nasional, lalika nega FRETILIN nia kontribuisaun ba ukun rasikan..so uniku fretilin mak defende soberania nasaun timor leste..diak liu mak oinsa ita hamutukhodi lori rai doben ida nee ho dezenvolvimento duke buka maneiras oioin hodi hatun malu, tanba nasaun nee atu lao ba oin tenki ita hotu nia kontribuisaun, maibe historia ita keta haluaha e nega..

Anónimo disse...

Kolega sira...
Los duni katak tamba politika rekonsiliasaun, sira nebe mak uluk apoio opsaun otonomi nomos balun nebe mak sai konseptor ba opsaun otonomi bele fila mai timor tamba sira moris iha ne maibe tuir hau nia hanoin katak SIRA NEBE MAL ULUK HILI OTONOMI E LAKOHI UKUN AN SIRA LA IHA DIREITO ATU HALO POLITIK IHA TIMOR LESTE tamba sira nia prinsipiu politik mak hili otonomi. apalagi fo fatin ba sira hoti foti decisaun ba vida rai ne'e nian "sira la merese duni".
Nudar timor oan sira bele hela iha ne'e maibe hak politik "harus di cabut"....

Ba maluk sira nebe mak simpatia ou sai simpatisantes ba partidu nebe deit ne'e imi nia direitu maibe labele insulta fali partidu seluk nomos lideransa partidu seluk nian. Ba maluk sira nebe mak la gosta Fretilin nomos Mari Alkatiri, se imi ladun hatene istoria karik hau loke oituan imi nia konhesemento katak Fretilin mak iha prinsipiu no hanoin para hakarak ukun rasik an. Se la iha partidu Fretilin, ukun rasik an sei la realiza. Ba imi nebe mak lagosta Mari Alkatiri, hau fo hanoin ba imi katak Mari Alkatiri ne mak fundador Fretilin signifika katak nia mak iha prinsipiu para hakarak ukun rasik an. Nia mak fundador FALINTIL (author prinsipal nebe mak agora sei moris), nia mak hakerek konstituisaun iha 1975 nebe mak agora ita sei uja hela ne, ninia inan mak suku bandeira hodi dada iha palacio do governo iha 28 de novembro 1975. Ne historia nebe mak ita labele nega maluk sira. Ne imi balu nebe mak la gosta nia, keta imi ne uluk bapak nia TBO karik ou bapak nia kaki tangan sira karik? desculpa kuando hau nia linguagem ne kasar oituan tamba hau mos la gosta kuandu imi insulta partidu historiku. Lideransa Timor ninia lubuk ida mak aprende husi Fretilin nia politika. Fretilin mak hanorin sira kona ba politika, uluk boot timor nia agora ne uluk mos membro CCF hotu.

Ikus liu, se maluk sira nebe mak hakarak karik, mai ita halo debates ilmiah ida duke insulta malu. Kuandu imi sinti ba dehan imi iha duni rasoens mai ita debates iha forum resmi ida...TVTL bele fo sai directa para publiku akompanha, ida nebe mak lia los...
Obrigadu maluk sira. Husi Maubere nia gerasaun...

Anónimo disse...

Hau fo deit komentario balu tuir ne'e:
1. Sira nebe mak apoio UNTAS ne tamba sira memang otonomista duni. Sira bapak nia oan hotu tamba bapa mak hola sira nia inan.
2. Sira frustadu tamba bapak mos agora soe sira ona
3. Kuando FRETILIN la iha karik imi sira apoio bapa ne'e agora ba hela hotu iha ASGOR
4. Lideransa barak agora iha nasaun laran ne aprende politik husi FRETILIN
5. Ida hetete dehan FRETILIN ditador ne kala nia matan at ona. Governo AMP agora ne ema se mak brani halo demo? uluk estudantes UNTL halo demo kona ba kareta parlamento polisi tiru sira tama to'o iha kampus laran, ikus mai ema la brani halo demo ona. Ida nebe mak ditador los?
6. ikus liu kuando imi apoiantes UNTAS, otonomista sira "mane" duni entao ita halo debates publiku deit kona ba imi nia hahalok para povo bele hatene.
7. Ida hatete dehan povo sei la hili Fretilin ne, nia matan delek ona karik. Uluk imi lori Alfredo, Salsinha cs, uja igreja no tentasaun seluk tan mos Fretilin sei manan iha eleisaun parlamentar 2007, apalagi agora situasaun normal hanesan ne'e, kuitadu...imi alih profesi hotu hodi fan imi nia sintina karik...
8. Hau fiar katak imi nebe hatete at Fretilin ne imi lahatene istoria timor nian, e imi la merese hela iha timor. obrigadu...

Husi:
Gerasaun FRETILIN

Anónimo disse...

Hau hakarak fo komentario kona ba otonomista no oportunista nia oan mane ida hatete dehan:
7. Hili contra Igreija Catolica, i BANDU ENSINO RELIGIAO iha escolas. Alkatiri no Fretilin contra bispo sira no hakarak bandu ensino religião Catolica iha escolas, atu ema sai ateis hotu. Maibe povo hotu hatene ona imi nia hipocrito no inhonesto. Povo hatene momos imi nia LARAN AT NO LARAN METAN.

8. Hili LA HALO desenvolvimento ba povo no rai. Durante imi ukun, orçamento ba Desenvolvimento KIIK LIU fali Salario no vencimento. Tuir lolos Orcamento ba Desenvolvimento mak tenke bot liu hotu. Ne iha Nasaun hotu aplika hanesan nee. Fretilin buka mak hakarak RIKU LALAIS HODI NAOK OSAN POVO.

9. Hili LA AJUDA ORCAMENTO BA DIOCESE DILI, BAUCAU NO MALIANA. So XANANA no AMP mak iha PLANO No laran KMANEK atu ajuda DIOCESE 3 iha TL. Hare deit Catedral Dili nebe halo ona renovasaun husi Governo AMP. Governo Ditador Alkatiri impossible atu fo ajuda Diocese 3 iha TL.

- Igreja ne parte ida husi "sociedade sivil" ou "Civil Socity". Ninia knar importantes ida halo kontrolo ba lalaok ou servisu governu nia. Kuandu igreja mak hamutuk tia ho governu entao se mak halo fali servisu kontrolo ne? Hanesan agora, governu tinan-tinan fo ajuda ba governu, kuandu membro governu balu halo salah, uja salah osan, uja salah poder, nomos buat seluk tan igreja liu2 amu sira labele koalia tamba igreja mos governu kose tahu feor tia ona, nebe ikus mai nonok deit ona hanesan agora ne. Nusa mak amu martinho gusmao agora la kritis ona hanesan uluk?realidade hatudu katak iha governu failha buat barak, ministru no director sira riku arbiru deit maibe amu martinho gusmao nonok deit?

kona ba orcamento Capital Desenvolvimento nebe kiik. Hau hare hanesan ita boot lahatene duni tamba depois de krise 2006 mak o foin mai timor, antes ne o hela iha atambau, entao lahatene informasaun. Governu anterior labele tau osan barak tamba timor seidauk iha osan rasik e sei tane liman ba doadores sira. o hatene ga lae ano fiscal 2003 ita nia OGE $75 milloens deit. tempo neba ita laiha osan. osan mina nia foin sai decembro 2005. 2006 imi nia maluk sira uja alfredo ho salsinha halo tia krise. kuando AMP sae, hatene uja deit osan ne ona maibe uja lahatene, uja arbiru deit. mudah2an o bele iha konhesemento ba ida ne'e.

Husi: gerasaun maubere