.
POR NIKITA RAMELAU
Lia fuan koitadu ba Veteranus Timor Oan balun, nebe mak funu hasoru inimigu hodi liberta tiha rai nee hetan ukun rasik an maibe sedauk liberta sira nia an husi Xanana. Xanana laos libertador uniku, libertador ba rai nee mak povo maubere tomak husi rai ulun Lospalos to'o rai ikun Oecusse.
No libertador mak organizasaun resistensia nian neb lori prossesu libertasaun to'o ukun rasik an mak FRETILIN nebe hamosu CRRT, CNRM too CNRT, no organizasaun resistensia sira seluk nebe hamahon iha FRETILIN nia okos. Xanana lider resistensia dala ikus nian, hahu husi sira seluk hus Nicolao Lobato, heroi perfeito nebe mak mate iha combat,e nebe hafoin Nicolao Lobato nia mate mak lideransa funu nian too Xanana Gusmao nia liman.
Xanana rasik ema hotu konsidera hanesan eis membro Comittee Central FRETILIN (CCF) nian, hamutuk Mauhuno nudar eis membros CCF ho sira seluk hanesan Lere Anan Timur nebe sei moris hafoin funu nee remata iha tinan 1999. Hafoin ukun an, Xanana sai tiha husi FRETILIN halibur an iha Partidu Conselho Nasional Reconstrusaun Timor Leste (CNRT )nudar Presidente CNRT.
Eis membro CFF Dr Ramos, Fundador ASDT no FRETILIN aktual Presidente Timor Leste nian mos deklara an, laos ona FRETILIN no sai ema independente nebe hetan votus atu kaer knar nudar Presidente TL.
Aktual Membro CFF nian nebe sei nafatin hamutuk ho FRETILIN mak Secretario Jeral Mari Alkatiri nebe sempre nafatin ho FRETILIN hahu husi funu hahu, husi kriasaun ba ASDT hafoin FRETILIN too funu nee nia rohan no rai nee hetan ukun rasik an.
Libertasaun Timor Leste depende ba organizasaun libertasaun nebe organiza povo no hamosu lider sira hanesan Nicolao Lobato ho Xanana Gusmao, Sahe, Nino Konis Santana, David Alex, Taur Matan Ruak, Lere Anan Timur, Muhudo, Sabika , Falur Rate Laek no seluk tan.
Tempo lao, no temp muda, iha ita nia Timor Leste, Xanana Gusmao laos ona membro FRETILIN, Presidente ka Secretario Jeral FRETILIN nian.
Xanana la hili ona FRETILIN hanesan nia uma knua nebe hahoris nia, Xanana mos la hili no larona nia camaradas no kompanheiros sira nebe mak funu hamutuk ho nia atu kaer rai nee ba libertasaun povo maubere.
Xanana hili mak, nia maluk sira nebe uluk la fiar iha ukun rasik an atu kaer Governu, nia fiar liu koruptores sira duke ema nebe serbisu mos la neuk povo nia osan. Nia politika halao desenvolvimentu pro grupu kiik hariku an ho osan povo maubere. Xanana nia jestaun ba osan povo nian la tuir regra la kumpri leis nebe vigora iha Timor Leste.
Xanana mos aplika politika fakar osan arbiru deit. Xanana laiha kontensaun ba osan povo nian hodi rai osan ba jerasaun tuir mai. Osan barak haruka ba rai liur liu kontratus nebe mak mak fahe deit. Sira nebe mak koalia “ veteranos fiar Xanana libertador povu, Caetano: Ami Nunka Husik Maun Boot”, veteranus hirak nee ohin loron karik sai ona koruptor simu projetu nebe latuir regra no halo projetu latuir kualidade projetu nian.
Xanana mos uza veteranos sira sai fali hanesan objetu ba emprezarios sira nebe uza sira nia naran atu manan tender, hodi fo deit veteranos sira manan persen. Xanana laos ona, Xanana ida uluk iha tempo funu. Xanana ohin loron permite korupsaun no husik oportunistas, autonomistas sira ukun independentitas sira. Xanana hanorin povo sai koruptor no permite violensia ho insita divizaun loro sae no loromonu hodi tulun nia tun husi Presidente ba Primeiru Ministru.
Maibe realidade veteranos lubun oan ida nebe apoiu dadauk Xanana lakoi koalia ho Xanana hodi hadia situasaun nee. Veteranus lubun oan hanesan Meta Malik, Caitano sira kontinua sira nia apoiu ba Xanana ho taka matan no karik atu lori Xanana ho rai nee monu ba rai kuak. Tan ida mak veteranus lubun oan nee sedauk liberta sira nia an husi Xanana.
Tempo lao dadauk maubere oan sira sei loke matan ba situasaun ida nee. Povo tomak presija respeita nafatin Xanana maibe tenke hanoin hili duni sira nia dalan foun ba libertasaun povo no ba futuru rai nee, ho ema seluk nebe la pro koruptus no autonomistas sira.
Povo barak liberta sira nia an ona husi Xanana no lahili CNRT atu manan iha eleisaun 2007 nian maibe veteranus lubuk oan hirak nee bainhira mak liberta sira nia an husi Xanana?
Ukun nain Xanana, lori nasaun sai banana
.

POR NIKITA RAMELAU
Lia fuan koitadu ba Veteranus Timor Oan balun, nebe mak funu hasoru inimigu hodi liberta tiha rai nee hetan ukun rasik an maibe sedauk liberta sira nia an husi Xanana. Xanana laos libertador uniku, libertador ba rai nee mak povo maubere tomak husi rai ulun Lospalos to'o rai ikun Oecusse.
No libertador mak organizasaun resistensia nian neb lori prossesu libertasaun to'o ukun rasik an mak FRETILIN nebe hamosu CRRT, CNRM too CNRT, no organizasaun resistensia sira seluk nebe hamahon iha FRETILIN nia okos. Xanana lider resistensia dala ikus nian, hahu husi sira seluk hus Nicolao Lobato, heroi perfeito nebe mak mate iha combat,e nebe hafoin Nicolao Lobato nia mate mak lideransa funu nian too Xanana Gusmao nia liman.
Xanana rasik ema hotu konsidera hanesan eis membro Comittee Central FRETILIN (CCF) nian, hamutuk Mauhuno nudar eis membros CCF ho sira seluk hanesan Lere Anan Timur nebe sei moris hafoin funu nee remata iha tinan 1999. Hafoin ukun an, Xanana sai tiha husi FRETILIN halibur an iha Partidu Conselho Nasional Reconstrusaun Timor Leste (CNRT )nudar Presidente CNRT.
Eis membro CFF Dr Ramos, Fundador ASDT no FRETILIN aktual Presidente Timor Leste nian mos deklara an, laos ona FRETILIN no sai ema independente nebe hetan votus atu kaer knar nudar Presidente TL.
Aktual Membro CFF nian nebe sei nafatin hamutuk ho FRETILIN mak Secretario Jeral Mari Alkatiri nebe sempre nafatin ho FRETILIN hahu husi funu hahu, husi kriasaun ba ASDT hafoin FRETILIN too funu nee nia rohan no rai nee hetan ukun rasik an.
Libertasaun Timor Leste depende ba organizasaun libertasaun nebe organiza povo no hamosu lider sira hanesan Nicolao Lobato ho Xanana Gusmao, Sahe, Nino Konis Santana, David Alex, Taur Matan Ruak, Lere Anan Timur, Muhudo, Sabika , Falur Rate Laek no seluk tan.
Tempo lao, no temp muda, iha ita nia Timor Leste, Xanana Gusmao laos ona membro FRETILIN, Presidente ka Secretario Jeral FRETILIN nian.
Xanana la hili ona FRETILIN hanesan nia uma knua nebe hahoris nia, Xanana mos la hili no larona nia camaradas no kompanheiros sira nebe mak funu hamutuk ho nia atu kaer rai nee ba libertasaun povo maubere.
Xanana hili mak, nia maluk sira nebe uluk la fiar iha ukun rasik an atu kaer Governu, nia fiar liu koruptores sira duke ema nebe serbisu mos la neuk povo nia osan. Nia politika halao desenvolvimentu pro grupu kiik hariku an ho osan povo maubere. Xanana nia jestaun ba osan povo nian la tuir regra la kumpri leis nebe vigora iha Timor Leste.
Xanana mos aplika politika fakar osan arbiru deit. Xanana laiha kontensaun ba osan povo nian hodi rai osan ba jerasaun tuir mai. Osan barak haruka ba rai liur liu kontratus nebe mak mak fahe deit. Sira nebe mak koalia “ veteranos fiar Xanana libertador povu, Caetano: Ami Nunka Husik Maun Boot”, veteranus hirak nee ohin loron karik sai ona koruptor simu projetu nebe latuir regra no halo projetu latuir kualidade projetu nian.
Xanana mos uza veteranos sira sai fali hanesan objetu ba emprezarios sira nebe uza sira nia naran atu manan tender, hodi fo deit veteranos sira manan persen. Xanana laos ona, Xanana ida uluk iha tempo funu. Xanana ohin loron permite korupsaun no husik oportunistas, autonomistas sira ukun independentitas sira. Xanana hanorin povo sai koruptor no permite violensia ho insita divizaun loro sae no loromonu hodi tulun nia tun husi Presidente ba Primeiru Ministru.
Maibe realidade veteranos lubun oan ida nebe apoiu dadauk Xanana lakoi koalia ho Xanana hodi hadia situasaun nee. Veteranus lubun oan hanesan Meta Malik, Caitano sira kontinua sira nia apoiu ba Xanana ho taka matan no karik atu lori Xanana ho rai nee monu ba rai kuak. Tan ida mak veteranus lubun oan nee sedauk liberta sira nia an husi Xanana.
Tempo lao dadauk maubere oan sira sei loke matan ba situasaun ida nee. Povo tomak presija respeita nafatin Xanana maibe tenke hanoin hili duni sira nia dalan foun ba libertasaun povo no ba futuru rai nee, ho ema seluk nebe la pro koruptus no autonomistas sira.
Povo barak liberta sira nia an ona husi Xanana no lahili CNRT atu manan iha eleisaun 2007 nian maibe veteranus lubuk oan hirak nee bainhira mak liberta sira nia an husi Xanana?
Ukun nain Xanana, lori nasaun sai banana
.

48 comentários:
Beikten Mau-Kiak Lemorai
Defende Xanana lahatene ba toba tiha. Halo ita AMP mak moe deit.
BLOGO PROPAGANDA FRETLIN NIAN IDA NE ema lobuk ida mak harii. Sira ne mai hosi hosi "kambada extrimista kidung-makerek".
Sira nia atan Timor oan identidade (oportunista no asimiladu politika) hanesan Arsenio Bano, Jose Manuel Fernandes, Elizario ulun-Britas ho Osorio beik, Antero Benedito Oportunista, Nuno Tjailoro ho seluk tan) mak suporta sira. Maske atan sira ne Uma Luluik iha mais siar hakarak sai atan ba "kidung-makerek" sira nafatin.
Kambada "kidung makerek" sira ne mesak kolonialista nia restu sira: sempre halo propaganda foer hodi exploita ita Timor Oan maubere ain-tanan nebe Mari Alkatiri bolu fuk lafase, kaixa-kaixote, beikten ho analfabeto (nebe iha uma-lulik))hodi sira bele UKUN ITA NAFATIN.
Sira mak hanesan tuir mai ne:
1. Raul Mosaco (Aikurus Nice), eis ministro Infrastrutura agora moris TABELE hela iha Melbourne;
2. Jose Teixeira, Fahi Makau;
3. Harold Mucho, asessor angin ribut ba Mari-Lu;
4. Mari Alkatiri rasik (agora gava an dehan nia mak halo buat hotu iha 1975);
5. Ho bandido seluk kidung makerek selu tan.
Sira nia target maka ATAKA no TOLOK Maun Boot Xanana - hodi dun nia naokten ho koruptor. Sira haluhan tiha katak nia fo nia vida tomak ba Timor oan nia libertasaun.
Sira mos ataka ema nebe suporta maun Xanana hanesan naokten, opportunista no koruptor -- hodi lohi ka exploita ita nia maluk ain-tanan sira nia sentimento emosional - nune hodi ita Timor Oan han malu nafatin no "kidung-makerek" sira bele ukun Timor-Leste hanesan sira nia avon kolonialista sira. Hakoak Boot!
Nikita Kablaki
KAMBADA KIDUNG MAKEREK NE SE?
KAMBADA KIDUNG MAKEREK ne, ema sira uma-lulic laiha, aman-inan sira lao-rai!
Sira ne uluk mai iha Timor, ka moris hosi kolonialista nia atan sira.
Balun ema diak, nebe integra aan no foti aan nudar Timor Oan, respeita ita nia kultura.
Sira termasuk KAMBADA KIDUNG MAKEREK NE, sira uma-lulik laiha ona, hakarak exploita ita Timor oan nebe iha Um-Lulik ne, liu-liu sira beik no aitanan, halo delek sira nia matan hodi - haruka ita HAN MALU.
Ikus mai, sira hakarak halo nune hodi UKUN FALI ITA... Sira lohi ita han MALU, deposi sira mak atu ukun fali ita.
Contoh mak Mari Alkatiri, Harold Mucho, Raul Mosaco (mau-TABELE), Jose Fahi Makau Teixeira ho seluk tan.
Mau-Kiak Lemorai
Lalika halo propaganda falsu hasoru Xanana. O atu bosok to fali nebe deit povu mak sei la fiar nafatin imi. Tamba sa, tamba F ohin loron ne'e hanoin istaga deit e laiha visaun diak ba hadia nasaun ne'e, so iha deit vingansa, anarkismu, trata povu no veteranus sira, e pior liu tan hanoin deit imi nia kadeira ho imi nia familia. Agora radikal liu uluk.
NE'E MAK FOIN NOTICIA BOSOKTEN!!!!!
Viva Gerilhero BOT XANANA GUSMAO
Viva Veteranus
Viva Povu Ailebo
Viva Desinvolvementu
Viva Unidade Nasional
Loron diak ba kolega kamarada sira, nomos obrigado ba irmaun mantan milisia sira, no mos ba blog nia Nain " Timor Hau Nian Doben".
Uluk nanain, obrigado ba opportunidade ida ne'e nebe fo mai hau atu kontribui netik lia fuan ruma ba lee nain sira nebe visita blog ida ne'e husi loron ba loron.
Povu maubere mak hau hadomi, Hafoin ita ukun an tinan 10 nia laran, desinvolvementu humana no fisiku lao dadun maske hasoru obstlakus oi-oin. Progreso iha parte teknologia nian mos lao nafatin ba oin nebe fasilita timor oan barak iha moris loro-loron.
Ohin loron ita bele asesu internet iha kantor, iha uma, iha universidae, iha cafe no iha nebe deit. Ida ne'e hanesan meius ida mai ita atu hetan lalais informasun hanesan noticias, entertainment, kometarios iha face book no blog privadu no sst. Wainhira ita utiliza meus ida ne'e ho diak maka ita sei hetan beneficios bot iha presente no ba fituru.
MAIBE, iha individu balun maka uza sala fali objetivu internet nian, especialmente liu husi blog ida ne'e para hato sira nian deskontentimentu ho espresaun sira nebe la diak. Pur exemplo, tolok malu, trata malu, dun malu no sst nebe to iha potu ida que ita labele tolera tan ona.
La barak-la menus, moralmente atitude sira nebe hato'o ona iha leten, la refleta moral no kultura timor nian. Maibe hatudu hela hahalok ignorante no selvagen nian nebe ema primitivu sira aplika iha tempu Barbar nian ka" THE BARBARIAN ERA." Ita hotu hatene hahalok barbarian ne'e oin sa, tamba ne'e hau lalika isplika tan iha ne'e.
Kaer mos ba lifuan balu nebe irmaun mantan milisia dehan ona katak "KALIAN ITU GAMPANG DI ADU DOMBA", hau husu ita hotu para hanoin tok lia ne'e. Pesoalmente, hau hanoin los duni tamba istoria timor nian husi tempu beiala nian to'o era kolonialista Portugal no to'o mai okupasaun e agora era independensia, ita timor oan mak han malu hela deit. Ita la respeita ita nia a'an rasik fara mais ema seluk nia integridade no dignidade humana.
Iha situasaun hanesan iha leten ne'e, fo vantagen bot mai ita hodi, dun, trata no tolok malu nebe ikus mai hamosu odio entre ita. Odio ne'e hanesan los virus nebe bele halo moras e bele mos hamate ema.
Wainhira odio ho imoralidade domina ita nia pensamentu maka fasil ba ema seluk atu " Adu Domba" ita. Ida ne'e mak agora dadaun akontese iha blog ida ne'e. Ita lahatene maibe durante ne'e ema balun iha liur neba soran hela ita liu husi komentarios nebe sira post iha blog ida ne'e. Ne'e duni hau husu para ita hotu loke matan ba erro ne'e.
Ba imi sira nebe gosta fo komentario tolok tenki para ona e labele repete tan. Imi livre fo honoin maibe tenki hadok tiha lia fuan sira nebe ita nia inan no aman sira nunka hanorin mai ita.
Hau laos moralista maibe hau iha kosiensia hanesan ema e hanesan mos ita bot sira. La barak maibe oituan hau hatene saida mak diak no saida mak ladiak. Tamba ne'e hau fahe hanoin sira ne'e ba ita hotu.
Buat seluk importante mak labele naran dun ema arbiru wainhira la iha evidencia ka bukti. Husi expresaun komentarios iha blog ne'e hatudu momos katak iha individu balu gosta dun ema maibe laiha provas. Malae sira kuandu le'e buat nune sira dehan " What the hell are you talking abou?, and proves it. Katak provas tenki iha wainhira ita dun ema seluk. Ema inocente ida akuzadu ne'e mos bele fila rai odio fali mai ita e problema sai naruk ba bebeik.
Ikus liu, hau hakarak hato'o ba kolega sira iha partidu hotu mai ita hamutuk neon ida deit, laran ida deit hodi garante estabilidade nasional no lori desinvolvementu ba futuru TIMOR LESTE mak ita hotu hadomi. Uluk nanain atu ramata, se karik iha lia fun ruma la kona ita bot sira nia laran, hau husu deskupa.
Hakoak Domin ba imi hotu
Husi: Timor Kiak nia oan ida.
Entaun Hare ba KONTINUA ADORA IMI NIA MAROMAK Alkatiri ARABI NE!!!!!!! Tanba nia mak LIBERTADOR No. 1...
hahahaha
Libertador no 1 mak povo maubere.. dasar autonomistas nunka vota ba ukun an mai komentar propaganda kontra fretilin atas nama Mau-Kiak Lemorai. Hanoin dehan FRETILN lakuinese SGI no kopassus nia serbisu ka? lahetan boy.
Hau ne'e ema SD mos la tamat to'o kelas 5. Maibe hau le'e blog ne'e hau moe fali tamba hau nia maun fertelin sira gosta tolok dor. kuandu ema fo komentar ba sira maka sira balas la barak ida. Maun sira nia matenek mak nebe, hatudu ka, labele tolok deit, ne'e ema sira beik hansa hau ne'e senti kontenti fali tanba ita mesak beik hanesan-hanesan deit. Obrigadu maun, keta hirus ehhh...
Ba maluk hotu,
Hau hanoin veteranus sira apoia cmdt Kay Rala Xanana Gusmao iha duni rasoen nebe tama duni ita nia kakutak. Ne'e ita lalika dekuti tan ona. Ba ami veteranus atu diak ka aat ka saida deit, ami hamutuk nafatin ho heroe matadan Xanana Gusmao to mate. Ami lakoi maluk atu esplora fali sofremento ami nian ba imi nia interses politika.
Obrigado.
Ida tolok nee autonomistas sira no milisi sira, FRETILIN sira tolok, matebian sira se babeur sira. Mas tetu didiak Nikita Ramelau koalia buat barak mak los. Importante veteranos sira koalia ho Xanana atu hadia an ba.
Veteranus Falintil no Antigu Kombatentes ba libersaun nasional, tula fiar nafatin ba Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, atu dedika aan tomak hodi liberta povu ida ne’e husi ki’ak, mukit no atraza.
“Nudar veteranus, ami sempre tau esperansa ba Maun Bo’ot Xanana, ne’ebe desde tempu rezistensia iha ai-laran ho situasaun ida difisil tebes nia infrenta to’o ohin loron ita hetan ukun rasik aan. Tanba ne’e, veteranus sira la duvida ho lideransa Maun Bo’ot Xanana nian atu liberta povu ida ne’e,” afirma L-4 nudar veteranus ida wainhira dada lia ho STL iha Delta Nova, Dili, Tersa (1/2).
L-4 dehan, ho kapasidade no dedikasaun PM Xanana nian ba povu ho rai ida ne’e, bele sai garantia ba povu tomak atu dezenvolve rai ida ne’e ho diak no tuir duni mandamentu ne’ebe eis gereleiru ho saudozu sira tomak mehi durante tempu rezistensia nia laran.
Nudar veteranus, L-4 fiar katak, ho Orsamentu Jeral Estadu (OJE) tinan fiskal 2011 ho montante U$ 1.306,018.000, bele lori dezenvolvimentu povu ida ne’e nian la’o ba oin. Tanba ne’e, governante tomak ne’ebe sai liman-an ba PM Xanana nian bele haka’as aan implementa programa governu nian ho diak tuir duni politika orsamentu estadu tinan ne’e nian.
Iha fatin hanesan, Custodio Belo alias Alin Laek fo hanoin katak, buat hotu ne’ebe Parlamentu Nasional aprova iha OJE tinan fiskal 2011 nudar kondisaun ida atu bele fo asistensia ba povu ne’ebe sei moris iha ki’ak, mukit no nakukun laran.
“Hau fiar katak, ho ami nia Maun Bo’ot Xanana ne’ebe lidera funu no halo promesa ba povu iha funu laran katak, primeiru liberta nasaun no segundu liberta povu, sei sai duni realidade,” afirma Alin Laek.
Caetano Gonzaga dos Santos alias Foching nudar mos veteranus ida hateten, governu ne’ebe PM Xanana mak lidera sei uja OJE ne’e ho didiak atu garante dezenvolvimentu ba povu ho nasaun ida ne’e nian.
Foching esklarese katak, vizaun Xanana nian desde iha ai-laran nia hatene muinto bem, ne’ebe hakarak duni dezenvolve povu ho rai ida ne’e.
“Iha ema ida-rua mak kala dehan, la fiar Xanana, maibe povu sei fiar nafatin Xanana. Ami veteranus rasik mos nunka husik Xanana, tanba ami hatene ninia vizaun politika ba povu ida ne’e diak tebes desde tempu rezistensia nian,” Foching hateten.
Antes ne’e, Vise Primeiru Ministru ba asuntus Sosiais, Jose Luis Guterres iha nia lia kmanek ba lansamentu Consorsium Contractor de Eletrisidade afirma katak, Xanana nudar eis komandante gerileirus ba libertasaun nasional hatudu duni ninia dedikasaun hakarak hatur paz, estabilidade no dezenvolvimentu ba povu ida ne’e.
Jose Luis argumenta katak, Xanana hanesna lider rezistensia ida ne’ebe sai Primeiru Ministru diak liu kompara ho Primeiru Ministru seluk-seluk iha mundu ne’e.
“Ita luta para lori paz no moris diak ba povu tomak. La bele familia ida ka grupu ida deit mak riku iha rai ida ne’e,” Jose Luis afirma hikas.
Hey Aikurus frustado...o lalika trata bebeik veteranus sira. Mai ho hau deit, o hatene ka...... Fretilin sei la hetan fatin iha 2012...nia hela para sempre ho istoria Timor-Leste ninia. o lalika lohi fali ho propaganda oin-oin ema Timor-Leste nia oan matenek haleu mundo barak los ona. Lalika bosok tun sae, Mari Alakari matenek mai husi nebe fali? diak liu gaba o nia an karik hau fiar o. gaba fali ema seluk ne'e o mos maulambe hanesan maubosi imi rua modelu ida deit. Fretilin sei la uza o, Fretilin sei la koinese tan o wainhira nia tur ona iha kadeira..hau koinese o iha FB, o se fali? diak liu gaba o nia an duke gaba Maria ho Fretilin Maputo sira. Rai mosambique se mak la ba? nia laos pais dezenvolvidu, nia naran laiha iha mundo, nia tama iha klase III husi parte ekonomia ninia, Asia sei diak liu fali nia. koitadu o ba gaba fali Mari, hahaha...o mos maulambe hanesan Maubosy..imi rua modelo ida deit. moe laiha diak liu hakarek buat nebe mak hanesan sientista sira halo ne'e ema hotu sei gaba o, labele halo fali hanesan ema la eskola. ema le'e o nia hakerak ida ne'e hanesan expresaun frustrado ninia, diak liu estuda atu troka xanana ka mari, laos gaba fali sira. Mari laiha tan fatin atu ukun iha 2012, diak liu entrega ba ema seluk, duke nia mak ambisaun bot hela deit atu ukun, ukun la hun la dikin dehan fali nia ema matenek, kuitado!!! hau uluk serbisu ho mari maibe hau la gaba nia, tamba hau serbisu ho hau nia matenek laos uja Mari nia kakutak, servisu governo ne;e laos ema ida ka rua ninia, ne'e serbisu grupo, jadi la presija Mari atu kaer ema sarjana horseik ida mis bele kaer ukun, le'e didiak teoria "New public management =NPM) la bele aplika fali sistema tradisional iha governo, aplika tuir ema rai avansadu ninia laos, uja fali buat nebe la kondis ona ho era 21 century ninia, beik naton...diak liu gaba Fretilin mudansa duke gaba F-radikal, abracos Aikurus, hakerek nain estudante iha Filipinas.
Viva Fretilin Mudansa
Viva CNRT
Viva AMP
Veteranos Sira Sedauk Liberta An Husi Xanana.
Lia fuan koitadu ba Veteranos Timor Oan tomak, nebe mak funu hasoru inimigu hodi liberta tiha rai nee too ukun rasik an maibe sedauk liberta an husi Xanana. Xanana laos libertador uniku, libertador ba rai nee mak povo maubere tomak husi rai ulun Lospalos to'o rai ikun Oecusse no organizasaun nebe mak lori prossesu libertasaun to'o ukun rasik an mak FRETILIN nebe hamosu CRRT, CNRM too CNRT no organizasaun seluk resistensia nia nebe hamahon iha sira nia okos. Xanana lider resistensia dala ikus nian, hahu husi sira seluk husi Xavier Nicolao Lobato, heroi perfeito nebe mak mate iha combate hafoin nia mate too mak lideransa too Xanana Gusmao nia liman. Xanana rasik ema hotu konsidera hanesan eis membro Comittee Central FRETILIN (CCF) nian, hamutuk Mauhuno nudar eis membros CCF ho sira seluk hanesan Lere Anan Timur nebe sei moris hafoin funu nee remata iha tinan 1999. Hafoin ukun an Xanana sai tiha husi FRETILIN halibur an iha Partidu Conselho Nasional Reconstrusaun Timor Leste CNRT nudar Presidente CNRT. Eis membro CFF Dr Ramos, aktual Presidente Timor Leste mos deklara an laos ona FRETILIN no sai ema independente nebe hetan votus atu kaer knar nudar Presidente TL. Aktual Membro CFF nian nebe sei nafatin hamutuk ho FRETILIN mak Secretario Jeral Mari Alkatiri nebe sempre nafatin ho FRETILIN hahu husi funu hahu kriasaun ba ASDT hafoin FRETILIN too funu nee nia rohan no rai nee hetan ukun rasik an. Libertasaun Timor Leste depende ba organizasaun libertasaun nebe organiza povo no hamosu lider sira hanesan Nicolao Lobato ho Xanana Gusmao, Sahe, Nino Konis Santana, David Alex, Taur Matan Ruak, Lere Anan Timur, Muhudo, Sabika , Falur Rate Laek no seluk tan. Tempo lao no muda iha ita nia Timor Leste, Xanana Gusmao laos ona membro FRETILIN, Presidente ka Secretario Jeral FRETILIN nian. Xanana la hili ona nia camaradas no kompanheiros sira nebe mak funu hamutuk ho nia atu kaer rai nee ba libertasaun povo maubere. Nia hili mak, nia maluk sira nebe uluk la fiar iha ukun rasik an atu kaer Governu. Nia politika halao desenvolvimentu pro grupu kiik hariku an ho osan povo maubere, Xanana nia jestaun ba osan povo nian la tuir regra la kumpri leis nebe vigora iha Timor Leste, fakar osan arbiru deit. Xanana laiha kontensaun ba osan povo nian hodi rai osan ba jerasaun tuir mai. Osan barak haruka ba rai liur liu kontratus nebe mak nebe mak fahe deit. Sira nebe mak koalia “ veteranos fiar Xanana libertador povu, Caetano: Ami Nunka Husik Maun Boot”, veteranus hirak nee ohin loron karik sai ona koruptor simu projetu nebe latuir regra no halo projetu latuir kualidade. Veteranos sira nee mos sai hanesan objetu ba emprezarios sira nebe uza sira nia naran atu manan tender no veteranos sira manan persen deit. Xanana laos ona, Xanana ida uluk nian, Xanana permite korupsaun no husik oportunistas, autonomistas sira ukun independentitas sira. Xanana hanorin povo sai koruptor no permite violensia ho insita divizaun loro sae no loromonu hodi tun fali husi Presidente ba Primeiru Ministru. Maibe veteranos sira lakoi koalia ho Xanana hodi hadia situasaun nee. Veteranus sira kontinua apoiu Xanana taka matan no karik atu lori Xanana ho rai nee monu ba rai kuak. Tan ida mak veteranus sira sedauk liberta sira nia an husi Xanana. Tempo lao maubere oan sira se loke matan ba situasaun ida nee. Povo tomak presija respeita nafatin Xanana maibe tenke hanoin hili duni dalan foun ba futuru rai nee ho ema seluk nebe la pro koruptus no autonomistas sira. Povo barak liberta sira nia an ona husi Xanana no lahili CNRT atu manan iha eleisaun 2007 nian maibe veteranus lubuk oan hirak nee bainhira mak liberta sira nia an husi Xanana?
Koitadu FRETILIN mudansa- kambada naokten tan tanan deit. Atu hili imi oinsa? bandeira ida nebe los
Hau foin lee iha ne'e blog ne'e. Maibe hau moe fali tamba hau nia maun fertelin sira copy-paste no gosta tolok dor. Contoh mak hanesan iha leten ne'e. Hansa kakutak manu nian ...hehehehe... kuandu ema fo komentar ba sira maka sira balas la barak ida. Maun sira nia matenek mak nebe, hatudu ka, labele tolok deit, ne'e ema sira beik hansa hau ne'e senti kontenti fali tanba ita mesak beik hanesan-hanesan deit. Obrigadu maun, keta hirus ehhh...
Veteranus Falintil no Antigu Kombatentes ba libersaun nasional, tula fiar nafatin ba Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, atu dedika aan tomak hodi liberta povu ida ne’e husi ki’ak, mukit no atraza.
“Nudar veteranus, ami sempre tau esperansa ba Maun Bo’ot Xanana, ne’ebe desde tempu rezistensia iha ai-laran ho situasaun ida difisil tebes nia infrenta to’o ohin loron ita hetan ukun rasik aan. Tanba ne’e, veteranus sira la duvida ho lideransa Maun Bo’ot Xanana nian atu liberta povu ida ne’e,” afirma L-4 nudar veteranus ida wainhira dada lia ho STL iha Delta Nova, Dili, Tersa (1/2).
L-4 dehan, ho kapasidade no dedikasaun PM Xanana nian ba povu ho rai ida ne’e, bele sai garantia ba povu tomak atu dezenvolve rai ida ne’e ho diak no tuir duni mandamentu ne’ebe eis gereleiru ho saudozu sira tomak mehi durante tempu rezistensia nia laran.
Nudar veteranus, L-4 fiar katak, ho Orsamentu Jeral Estadu (OJE) tinan fiskal 2011 ho montante U$ 1.306,018.000, bele lori dezenvolvimentu povu ida ne’e nian la’o ba oin. Tanba ne’e, governante tomak ne’ebe sai liman-an ba PM Xanana nian bele haka’as aan implementa programa governu nian ho diak tuir duni politika orsamentu estadu tinan ne’e nian.
Iha fatin hanesan, Custodio Belo alias Alin Laek fo hanoin katak, buat hotu ne’ebe Parlamentu Nasional aprova iha OJE tinan fiskal 2011 nudar kondisaun ida atu bele fo asistensia ba povu ne’ebe sei moris iha ki’ak, mukit no nakukun laran.
“Hau fiar katak, ho ami nia Maun Bo’ot Xanana ne’ebe lidera funu no halo promesa ba povu iha funu laran katak, primeiru liberta nasaun no segundu liberta povu, sei sai duni realidade,” afirma Alin Laek.
Caetano Gonzaga dos Santos alias Foching nudar mos veteranus ida hateten, governu ne’ebe PM Xanana mak lidera sei uja OJE ne’e ho didiak atu garante dezenvolvimentu ba povu ho nasaun ida ne’e nian.
Foching esklarese katak, vizaun Xanana nian desde iha ai-laran nia hatene muinto bem, ne’ebe hakarak duni dezenvolve povu ho rai ida ne’e.
“Iha ema ida-rua mak kala dehan, la fiar Xanana, maibe povu sei fiar nafatin Xanana. Ami veteranus rasik mos nunka husik Xanana, tanba ami hatene ninia vizaun politika ba povu ida ne’e diak tebes desde tempu rezistensia nian,” Foching hateten.
Antes ne’e, Vise Primeiru Ministru ba asuntus Sosiais, Jose Luis Guterres iha nia lia kmanek ba lansamentu Consorsium Contractor de Eletrisidade afirma katak, Xanana nudar eis komandante gerileirus ba libertasaun nasional hatudu duni ninia dedikasaun hakarak hatur paz, estabilidade no dezenvolvimentu ba povu ida ne’e.
Jose Luis argumenta katak, Xanana hanesna lider rezistensia ida ne’ebe sai Primeiru Ministru diak liu kompara ho Primeiru Ministru seluk-seluk iha mundu ne’e.
“Ita luta para lori paz no moris diak ba povu tomak. La bele familia ida ka grupu ida deit mak riku iha rai ida ne’e,” Jose Luis afirma hikas.
Xanana la ukun timor,ita laiha "Historia lolos" (identidade),ne ema seluk mak sei halo fali história ba ita,hanesan traidor Marie Alkatirie sira.Povo hatene se mak Xanana no historia hatudu tiona.
Povo ain tanan
Maun bo'ot Xanana, deit mak bele halo povo Timor tur hakmatek.laos traidores sira mai husi tasi balu neba.
Mama malus tahan
Imi Xanana, Mari, naok ten ka la naokten imi hanesan hotu. Ami nebe imi dehan pro autonomi mas mak ukun duni imi. Ami lakoi Mari Alkatiri ho FRETILIN. Ami hakarak Xanana nunee ami bele fila kontrola no ukun imi beikten, ukun FRETELIN sira hamutuk ho uza Xanana. Asu FRETILIN hein Xanana manang mak ami buka pro independistas FRETILIN sira ida idak.
Viva Xanana
Viva Autonomistas
Viva Indonesia Raya
Maluk sira iha Timor, hau husi pro autonomi sira dukung imi atu hili Xanana. Ho maun bot Xanana ami se fila ukun imi hotu.
Abraco
Viva Xanana
Viva Autonomi ho Indonesia
Viva Indonesia Raya
Viva CNRT
Viva Pro Autonomi
Ami Dukung CNRT no Xanana
CNRT Manang Pro Autonomi Manang
Viva Gil Alves
Viva Indonesia Raya
Viva CNRT-FRETILIN Mudansa
Viva Pro- Autonomi
CNRT Manang hanesan Pro Autonomi Manang
Viva FRETILIN Mudansa husu halo rahun nafatin FRETILIN- Nunee Ami se ukun imi.
Viva Indonesia Raya
Viva Gil Alves
IMI BA HET OTONOMIA,, HET IMI AMAN ASU LASAFUAN
Imi tolok mos ami autonomi mak ukun imi.
Viva Xanana
Viva Indonesia Raya
Viva CNRT
Viva FRETILIN Mudansa
Viva Indonesia Raya.
Xanana manang ami autonomi mak ukun imi
Xanana deklara sae husi FETILIN ofisialmente iha tinan 1988, (fulan Agosto)no liu fulan 3 Ramos Horta deklara sae husi FRETILIN iha fulan Novembru 1988.
Sira nain 2 sae husi direksaun Fretilin, tanba sira harak hamrik mesak atu defense Mestisu nian interese, realidade nebe mosu ohin loron iha tempu ukun an.
Veteranu balu beikten bot, matan delek hela, tanba hetan projektu husi Xanana, sira taka matan ba Timor oan sira nebe sae atan ba rasa oen oen deik.
Xanana ho horta sei lori timor oan ba rai koak tan iha futuru nian mai, tanba Timor oan kidun metan balu sei lambe hela malai nian kidun.
Imi kulin metan halo tun sae too ikus mai. mestisu ho rasa China mak sei ukun imi kulik metan, tanba imi kulik metan mesak beikten deik buka lambe deik malae nian kidun.
Haree deik iha krize 2006, Mestisu halo imi kidun metan oho malu, too ikus mai Mestisu mak kaer ukun Timor.
Presidente Mestisu Ramos horta
Primeiro minisro mestisu Xanana
Primeiro Vice Ministro kriminozu Mario karaskalaun
Ministra Finansa Mestisa Emilia Pires.
Ministro Rekusu Naturais Mestisu Alfredo pires.
Ministro Ekonomia i dezenvolvimentu Mestisu Joe gosalves
No seluk tan
Ne mak imi kulik meta nian matan delek los no kidun beiten fo Malae mak het tan tinan atus nian main.
Ambil senjata perang aja..., biar kita bisa klaim kembali STATUS INTEGRASI ke RI...
Arifin Handoko
Ba komentario sira iha leten ne'e hau so hateten deit katak Zanana mak Fretelin i Fretilin mak Xanana, ne'e duni laitan Fretelin seluk hanesan Mari' Alkateri koalia ne'e. Alkateri mai bosok ita/povu maubere dehan nia mak fundador Fretilin supaya nia manan karik iha eleisaun. ne'e duni maun alin sira lalika fiar nia tamba bainhira nia manan mos hariku dit nia familia no lori ita ba rai kuat hotu mak KOMUNISTA. Timor ne'e 98 porcento katolico maibe ema islam ida mak mai ukun fali ita, imi hakarak ka lae? ita moe boot.....!
Kambada "kidung makerek" sira ne mesak kolonialista nia restu sira: sempre halo propaganda foer hodi exploita ita Timor Oan maubere ain-tanan nebe Mari Alkatiri bolu fuk lafase, kaixa-kaixote, beikten ho analfabeto (nebe iha uma-lulik))hodi sira bele UKUN ITA NAFATIN.
HARE IMI SIRA NEBE PRO OTONOMI LALIKA KOLIA BARAK TAMBA IMI HANESAN ESTRANGEIRO IDA MAI AMI NE DUNI LALIKA METE PROBLEMA EMA NIA UMALARAN,HARE REZA DEIT PARA BAPA SIRA LABELE TAO IMI BA TRANSMIGARSI IHA PAPUA...
ANJING KAMU HARIFIN/PRO OTONOMI URUS ITU NEGARA KAMU MASIH BANYAK ORANG PEGAMENG N PELACUR DI NEGRI KAMU,UDAH KALAH PERANG LAWAN FALINTIL MASIH GOMON BANYAK.
Maluk timor oan sira. Ami pro autonomi lapresija funu tan ho imi. Ami hein CNRT- Xanana nian ho FRETILIN Mudansa manang iha eleisaun 2012 mak ami foin ukun imi. Ita bot sira lahatene katak agora dadauk ami iha tiha ona timor. Hare tok ministros hira mak husi latar belakang ami nian? Hahaha ami hamnasa deit. Diak liu ita rekonsiliasi deit ona. Xanana nia CNRT ho FRETILIN mudansa se manang, no ami se ukun hamutuk ho sira. Ukun imi beikten FRETILIN sira, nasionalista ka la nasionalista, ami mak se ukun imi. Imi nia tolok sira nee, ami simu deit. Mas ami mak se ukun imi. FRETILIN se lakon, Xanana CNRT- FRETILIN Mudansa manang hanesan ami pro autonomi sira mak manang. Imi funu 24 tahun atu duni Indonesia too atu mate mohu mas ami lapresija funu ho imi atu ukun imi. Tamba tan ami se vota ba CNRT ho FRETILIN mudansa. Adeus
Viva Xanana
Viva CNRT
Viva Pro autonomi
Viva FRETILIN mudansa
Mai ita hamutuk vota ba CNRT
Viva Indonesia Raya
Ami pro autonomi sira hamutuk ho Xanana ho FRETILIN mudansa mak se ukun imi nasionalistas FRETILIN radikal sira.
Husu ba maluk sira hotu atu vota ba CNRT- Xanana ho FRETILIN mudansa sira. Ami pro autonomi sira iha timor mos se vota ba CNRT. Ami iha osan bele tulun sosa votus. Keta tauk Indonesia sira iha ita nia kotuk. CNRT manang hanesan ita hotu mak manang. Ami se husu ami nia maluk pro autonomi sira nebe iha ministros ka deputados AMP nian atu ajuda osan. CNRT manang hanesan pro autonomi mak manang. Xanana uluk ami nia inimigo mas ohin loron ami mak besik nia. Husu mos ba maluk FRETILIN Mudansa atu halo rahun nafatin FRETILIN Nasionalista, nunee CNRT bele manang no ita bele ukun hamutuk.
Ami Pro autonomi lakoi funu hanesan FRETILIN nasionalista sira funu 24 halo povo mate mohu. Ita bot sira hare deit, Xanana ukun ami mos tur iha ministros no deputadus, Direktor no seluk tan. Keta tauk Indonesia apoiu ita nia politika rekonsiliasi.
Mai ita ukun hamutuk.
Viva CNRT
VIva Pro autonomi
Viva FRETILIN Mudansa
Viva Indonesia Raya
Imi bolu fretilin radikal la diak maibe imi agoira dadun suporta AMP bele fo dalan liberdade oh desenvolvimento karik fretilin manan eleisaun oin mai kalai? Hau hanoin katak fretilin prepara oh adia an ona , sira lakon eleisuan 2006 maibe sira nunka halo violensia assoro populasaun. AMP preparadu ona atu lakon Kalae?
Xanana-CNRT, FRETILIN Mudansa no pro autonomi hamutuk ita se manang.
Viva Xanana lider bot
Viva FRETILIN Mudansa
Viva Pro Autonomi
Viva Indonesia Raya
Anonimo nain tolu tutuir malu iha kraik ne'e lalika bosok demais. Ami hatene ne'e imi F Radikal sira nia servisu mak hakerek inventa los iha leten ne'e. Ne'e ami hare borus. Imi nia kampanha falsu iha leten ne'e sei fila duni ba imi. Ami nunka luta hamutuk tok ho Indonesia ka pro-otonnomi sa ida deit. Ami hamutuk deit ho Xanana, Veteranus, AMP no Povu Timor Leste. Imi mak agora buka hela kontaktu ho Milisi no Indonesia para suporta F Radikal. Maibe kasihan, sira mos lagosta imi tamba imi teroris komuista.
Ami so viva deit ba:
Viva Xanana Gusmao
Viva Igreija Katolik
Viva Veteranus
Viva Jovem Timor Leste
Viva AMP
Viva F Mudanca
Viva Povu Timor Leste
ABAIXO: F. Radikal ho nia kroni milisi sira ho Indonesia
VIVA FRETILIN! HUSI ULUK TO'O AGORA SEI LIBERTA NO TAHAN TIMOR LESTE!
HUSU BA EDITOR TIMOR HAUNIADOBEN SE BELE TAU LINK NEE IHA BLOG NEE PARA HATUDU BA OPORTUNISTAS NO TRAIDORES DA PATRIA SIRA SOBRE BA HISTORIA LOLOS FUNU NIAN.
http://www.youtube.com/watch?v=MusW6epHLLY
APRENDE HUSI PASSADO, MORIS IHA PRESENTE NO PROJETA BA FUTURO NEBE LA SIMU TRAIDORES NO OTONOMISTAS FAN RAI SIRA.
Timor oan barak sei beikten hela, imi hare ba istoria portugal katak, portugues bolu Arabe hanesan Moro, Arabe ukun portugal iha tinan 700 nian laran.
Se imi hatene historia portugal, se imi sira nebe lahatene, beikten boot no matan delek.
imi nebe lahatene istoria ne, imi hatene lambe portugues nian kidun, maibe la hare ba kidun koak ne nusa nian.
Arabe konstrue ona ponte, kastelo, be dalan, naran dalan, meskit igreja Arabe barak iha parte hotu iha portugal.
Imi hare deik ba Portugues sira nian oen hanesan los Arabe, imi hare deik ba Horta, xanana no mestisu sira nian oen hanesan los arabe.
imi nebe lafiar katak, Arabe ukun Portugal iha tinan 700 nian laran, imi ba husi Professores portugueses nebe mai husi portugal.
ema sira nebe ulun hamutuk ho forza Indonesio sira oho lisuk Povu timor, ohin loron sira mak karlele los, karlele ne katar los kona ba sira nian kidun koak, matan koak, huin koak, tilun koak, inus koak.
Iha tempu okupasaun indonesio ema sira ne sira nian nanal mak katar, lanbe deik Indonesio siran kidun koak no ibu sira nian huin koak, maibe ohin loron timor ukun rasik an, ema siraa nian kidun koak sira mak katar los, tanba lanbe la hetan ona.
AMP nian ukun ema sira lanbe xanana nian kidun koak.
Hau foin lee iha ne'e blog ne'e. Maibe hau moe fali tamba hau nia maun fertelin sira copy-paste no gosta tolok dor. Contoh mak hanesan iha leten ne'e. Hansa kakutak manu nian ...hehehehe... kuandu ema fo komentar ba sira maka sira balas la barak ida. Maun sira nia matenek mak nebe, hatudu ka, labele tolok deit, ne'e ema sira beik hansa hau ne'e senti kontenti fali tanba ita mesak beik hanesan-hanesan deit. Obrigadu maun, keta hirus ehhh...
ahh...o mos copy paste hela dadaun mai hanorin fali ema seluk! basta ser AMP NAOKTEN KORUPTOR BIBIDIUK IDA!! ESTILO MORALISTA SA TE KUAK IDA!! HARE PARA TIHA HO LAMBE NO TABELE BA KATUAS XANANA!!
Ema sira nebe dehan, sira ema lemo rai, lemo rai kha fan kidun?
ema fan kidun mak lemo rai. Se kidun la katar, nusa mak lemo rai tunsae?
Imi kulit metan sira, keta han malu ona, malae mutin hen imi nian kidun koak luan ona, imi haree hamutuk ona,imi taka imi nian kidun koak ona atu labele fo tan malae het tan ona, se lae malae hatama HIV Aids tama husi iminian kidun too imi nian kakutak. ne mak too ikus mai, imi kulit metan het rai hotu. Iha futuru nian mai imi kulit metan nian kakutak mesak tee deik, la funsiona ona, imi sae atan ba bebeik deik. Xanana hosu imi kulit metan horon morin, hosu morin tama ba imi nian kakutak, too ikus mai imi kulit metan arepende mos liu ona, fos sae ketu ona.
Malae fahe imi ho osan nebe mai husi Povu maubere nian ran fakar, foti osan ne mak, fo imi han malu. Imi kulit metan keta kidun beik tan, malae mutin nunka hanoi Imi kulit metan nian diak, ne imi mehi deik. Gerasaun kolonialista nunka hanoin imi kulit metan nian diak.
Imi tenki haree didiak iha tinan 4 nian laran husi ukun Xanana ho Horta,a ida mak mosu? Imi kulit metan sei lanbe nafatin malae mutin nian kidun,to ikus mai malae mutin sei tee ba imi nian ibun.
nusa too nuasa mos imi kulit metan, iha malae mutin nian sapatu okos, ne realidade ida mai husi tinan atus ba atus.
Imi kulit metan labele kidun katar haree deik ba osan, imi tenki konsentra ba imi rasik husi desigualdade, diskriminasaun, explorasaun, la iha direitu, marzinalizasaun.
malae kria blok ne atu bele hare ekilibriu husi imi nian reaksaun atu sira bele trasa no prepara estrateziku iha futuru nian mai. imi kulit meta nian kidun katar, keta fo malae mutin sira kuer, husik imi kuer rasik.
Ami Mestisu mak sei ukun imi kidun metan hotu. Imi haree deik.
Anonimo ida iha leten ne'e lalika bosok demais. Ami hatene ne'e imi F Radikal sira nia servisu mak hakerek inventa los iha leten ne'e. Ne'e ami hare borus. Imi nia kampanha falsu iha leten ne'e sei fila duni ba imi. Ami nunka luta hamutuk tok ho Indonesia ka pro-otonnomi sa ida deit. Ami hamutuk deit ho Xanana, Veteranus, AMP no Povu Timor Leste. Imi mak agora buka hela kontaktu ho Milisi no Indonesia para suporta F Radikal. Maibe kasihan, sira mos lagosta imi tamba imi teroris komuista.
Ami so viva deit ba:
Viva Xanana Gusmao
Viva Igreija Katolik
Viva Veteranus
Viva Jovem Timor Leste
Viva AMP
Viva F Mudanca
Viva Povu Timor Leste
Ba F Radikal sira,
Imi nia komentar iha leten e lori ba bosok lekirauk. Premerio imi dun oportunista, la puas imi dun fali autonomista/milisi iha guvernu, depois dun fali CIA ho ASIO no agora dun tan UDT sira. Tuir lolos imi ne'e bulak ona alias PARANOID hanya imi mak seiduk sadar. Propaganda baratu e bosok nune hanesan los labarik beikten sira. Agora laiha ona ema ka grupo ida mak suporta imi kecuali terorista . Ne'ebe, diak liu tara a'an deit ona ba...neka.???????
Enviar um comentário