Quinta-feira, 3 de Fevereiro de 2011

Tinan Ne’e ME Seidauk Aloka Hahan Ba Eskola

.
Josefa Parada - Kinta, 03 Fevereiru 2011 - SUARA TIMOR LOROSAE

DILI-Direitor Eskola Primaria Publiku No 2, Amandio Soares, B,hateten, too agora husi Ministeriu Edukasaun seidauk aloka hahan ba programa merenda eskolar iha sira nia eskola.

Amandio mos hateten,iha tinan kotuk 2010 programa merenda eskolar nee lao hanesan bai-bain,maibe tama fali tinan foun 2011 nee labarik sira seidauk han, tanba husi Ministeriu refere sidauk oferese hahan ba sira nia eskola.

“Uluk nee programa merenda eskolar nee lao hela,tanba nee ami husu Ministeriu relevante atu resolve kestaun nee, atu nuee labarik sira bele han fila-fali,” esplika Amandio ba Jornalista iha nia knar fatin, Bidau, Dili, Kuarta (2/2).

Total estudante primeiru ano too sexton ano hamutuk 878, professor 24, sala hanorin 22.

Nuee mos professora Maria da Silva katak,lahatene fos mak menus karik, iha tinan kotuk liu ba labarik sira lor-loron han, no merenda eskolar nee rasik lao hanesan bai-bain, maibe agora nee hahan seidauk tama .

Iha fatin seluk, Presidenti Republika (PR)Jose Ramos Horta, haktuir katak, husu Ministeriu Edukasaun tenki resolve programa merenda eskolar no presiza tau atensaun ba labarik sira, tanba sira mak futuru ba rai no povu ida nee, Xefi estadu nee mos husu ba ME atu hadia kualidade edukasaun no saude.

Entertantu Ministru Edukasaun (ME), Joaõ Cancio Freitas, hateten,prgrama merenda eskolar sira sei servisu hamutuk ho Ministeriu Saude,hodi staf sira husi MS ba hare cuzeneru nebee tein ba labarik sira han, tanba atu nuee bele hare ba labarik sira nia nutrisaun, ho OJE ME rasik sei resolve programa merenda eskolar intermus hadia problema seluk tan. sin
.

6 comentários:

Anónimo disse...

BLOGO PROPAGANDA FRETLIN NIAN IDA NE ema lobuk ida mak harii. Sira ne mai hosi hosi "kambada extrimista kidung-makerek".

Sira nia atan Timor oan identidade (oportunista no asimiladu politika) hanesan Arsenio Bano, Jose Manuel Fernandes, Elizario ulun-Britas ho Osorio beik, Antero Benedito Oportunista, Nuno Tjailoro ho seluk tan) mak suporta sira. Maske atan sira ne Uma Luluik iha mais siar hakarak sai atan ba "kidung-makerek" sira nafatin.

Kambada "kidung makerek" sira ne mesak kolonialista nia restu sira: sempre halo propaganda foer hodi exploita ita Timor Oan maubere ain-tanan nebe Mari Alkatiri bolu fuk lafase, kaixa-kaixote, beikten ho analfabeto (nebe iha uma-lulik))hodi sira bele UKUN ITA NAFATIN.

Sira mak hanesan tuir mai ne:

1. Raul Mosaco (Aikurus Nice), eis ministro Infrastrutura agora moris TABELE hela iha Melbourne;

2. Jose Teixeira, Fahi Makau;

3. Harold Mucho, asessor angin ribut ba Mari-Lu;

4. Mari Alkatiri rasik (agora gava an dehan nia mak halo buat hotu iha 1975);

5. Ho bandido seluk kidung makerek selu tan.

Sira nia target maka ATAKA no TOLOK Maun Boot Xanana - hodi dun nia naokten ho koruptor. Sira haluhan tiha katak nia fo nia vida tomak ba Timor oan nia libertasaun.

Sira mos ataka ema nebe suporta maun Xanana hanesan naokten, opportunista no koruptor -- hodi lohi ka exploita ita nia maluk ain-tanan sira nia sentimento emosional - nune hodi ita Timor Oan han malu nafatin no "kidung-makerek" sira bele ukun Timor-Leste hanesan sira nia avon kolonialista sira. Hakoak Boot!


Nikita Kablaki

KAMBADA KIDUNG MAKEREK NE SE?

KAMBADA KIDUNG MAKEREK ne, ema sira uma-lulic laiha, aman-inan sira lao-rai!

Sira ne uluk mai iha Timor, ka moris hosi kolonialista nia atan sira.

Balun ema diak, nebe integra aan no foti aan nudar Timor Oan, respeita ita nia kultura.

Sira termasuk KAMBADA KIDUNG MAKEREK NE, sira uma-lulik laiha ona, hakarak exploita ita Timor oan nebe iha Um-Lulik ne, liu-liu sira beik no aitanan, halo delek sira nia matan hodi - haruka ita HAN MALU.

Ikus mai, sira hakarak halo nune hodi UKUN FALI ITA... Sira lohi ita han MALU, deposi sira mak atu ukun fali ita.

Contoh mak Mari Alkatiri, Harold Mucho, Raul Mosaco (mau-TABELE), Jose Fahi Makau Teixeira ho seluk tan.

Mau-Kiak Lemorai

Anónimo disse...

Hahan tenki fo duni ba eskola oan sira tamba sira mak fu,turu rai Timor nian. Sira mos mak futuru lider Timor nian. Mariano Sabino ho Lasama bele dehan liser gerasaun foun nebe iha duni kualidade. Mesmu nune,lider gerasaun foun ne'e laos Lasama ho Sabino deit maibe iha lubuk ida iha partidu hotu nebe mak existi iha rai Timor Leste. Sei iha lider gerasaun foun nebe kualidade diak liu fali sira nain rua.
Misalnya, Maubocy (FM), Ai tahan matak (CPD-RDTL), Arsenio Banu (FR), Elizario Pinto (FR), Romeo Moises (CNRT), Ozorio mauleki (COLI'M 2000),Teki Liras(CPD-RDTL),Lukas Aiata(PDN), Maijor Tara(PSD),Mateus de Jesus(PUN),sst etc. Sira ne'e mak futuru lider Timor Leste nian.

Parabens ba maun sira mak tama ona lista nominasi ne'e, hare ba prepara ann ona para atu sai lider mak ne'e....nice liders.

Anónimo disse...

Veteranus Falintil no Antigu Kombatentes ba libersaun nasional, tula fiar nafatin ba Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, atu dedika aan tomak hodi liberta povu ida ne’e husi ki’ak, mukit no atraza.
“Nudar veteranus, ami sempre tau esperansa ba Maun Bo’ot Xanana, ne’ebe desde tempu rezistensia iha ai-laran ho situasaun ida difisil tebes nia infrenta to’o ohin loron ita hetan ukun rasik aan. Tanba ne’e, veteranus sira la duvida ho lideransa Maun Bo’ot Xanana nian atu liberta povu ida ne’e,” afirma L-4 nudar veteranus ida wainhira dada lia ho STL iha Delta Nova, Dili, Tersa (1/2).
L-4 dehan, ho kapasidade no dedikasaun PM Xanana nian ba povu ho rai ida ne’e, bele sai garantia ba povu tomak atu dezenvolve rai ida ne’e ho diak no tuir duni mandamentu ne’ebe eis gereleiru ho saudozu sira tomak mehi durante tempu rezistensia nia laran.
Nudar veteranus, L-4 fiar katak, ho Orsamentu Jeral Estadu (OJE) tinan fiskal 2011 ho montante U$ 1.306,018.000, bele lori dezenvolvimentu povu ida ne’e nian la’o ba oin. Tanba ne’e, governante tomak ne’ebe sai liman-an ba PM Xanana nian bele haka’as aan implementa programa governu nian ho diak tuir duni politika orsamentu estadu tinan ne’e nian.
Iha fatin hanesan, Custodio Belo alias Alin Laek fo hanoin katak, buat hotu ne’ebe Parlamentu Nasional aprova iha OJE tinan fiskal 2011 nudar kondisaun ida atu bele fo asistensia ba povu ne’ebe sei moris iha ki’ak, mukit no nakukun laran.
“Hau fiar katak, ho ami nia Maun Bo’ot Xanana ne’ebe lidera funu no halo promesa ba povu iha funu laran katak, primeiru liberta nasaun no segundu liberta povu, sei sai duni realidade,” afirma Alin Laek.
Caetano Gonzaga dos Santos alias Foching nudar mos veteranus ida hateten, governu ne’ebe PM Xanana mak lidera sei uja OJE ne’e ho didiak atu garante dezenvolvimentu ba povu ho nasaun ida ne’e nian.
Foching esklarese katak, vizaun Xanana nian desde iha ai-laran nia hatene muinto bem, ne’ebe hakarak duni dezenvolve povu ho rai ida ne’e.
“Iha ema ida-rua mak kala dehan, la fiar Xanana, maibe povu sei fiar nafatin Xanana. Ami veteranus rasik mos nunka husik Xanana, tanba ami hatene ninia vizaun politika ba povu ida ne’e diak tebes desde tempu rezistensia nian,” Foching hateten.
Antes ne’e, Vise Primeiru Ministru ba asuntus Sosiais, Jose Luis Guterres iha nia lia kmanek ba lansamentu Consorsium Contractor de Eletrisidade afirma katak, Xanana nudar eis komandante gerileirus ba libertasaun nasional hatudu duni ninia dedikasaun hakarak hatur paz, estabilidade no dezenvolvimentu ba povu ida ne’e.
Jose Luis argumenta katak, Xanana hanesna lider rezistensia ida ne’ebe sai Primeiru Ministru diak liu kompara ho Primeiru Ministru seluk-seluk iha mundu ne’e.
“Ita luta para lori paz no moris diak ba povu tomak. La bele familia ida ka grupu ida deit mak riku iha rai ida ne’e,” Jose Luis afirma hikas.

Anónimo disse...

Veteranus Falintil no Antigu Kombatentes ba libersaun nasional, tula fiar nafatin ba Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, atu dedika aan tomak hodi liberta povu ida ne’e husi ki’ak, mukit no atraza.
“Nudar veteranus, ami sempre tau esperansa ba Maun Bo’ot Xanana, ne’ebe desde tempu rezistensia iha ai-laran ho situasaun ida difisil tebes nia infrenta to’o ohin loron ita hetan ukun rasik aan. Tanba ne’e, veteranus sira la duvida ho lideransa Maun Bo’ot Xanana nian atu liberta povu ida ne’e,” afirma L-4 nudar veteranus ida wainhira dada lia ho STL iha Delta Nova, Dili, Tersa (1/2).
L-4 dehan, ho kapasidade no dedikasaun PM Xanana nian ba povu ho rai ida ne’e, bele sai garantia ba povu tomak atu dezenvolve rai ida ne’e ho diak no tuir duni mandamentu ne’ebe eis gereleiru ho saudozu sira tomak mehi durante tempu rezistensia nia laran.
Nudar veteranus, L-4 fiar katak, ho Orsamentu Jeral Estadu (OJE) tinan fiskal 2011 ho montante U$ 1.306,018.000, bele lori dezenvolvimentu povu ida ne’e nian la’o ba oin. Tanba ne’e, governante tomak ne’ebe sai liman-an ba PM Xanana nian bele haka’as aan implementa programa governu nian ho diak tuir duni politika orsamentu estadu tinan ne’e nian.
Iha fatin hanesan, Custodio Belo alias Alin Laek fo hanoin katak, buat hotu ne’ebe Parlamentu Nasional aprova iha OJE tinan fiskal 2011 nudar kondisaun ida atu bele fo asistensia ba povu ne’ebe sei moris iha ki’ak, mukit no nakukun laran.
“Hau fiar katak, ho ami nia Maun Bo’ot Xanana ne’ebe lidera funu no halo promesa ba povu iha funu laran katak, primeiru liberta nasaun no segundu liberta povu, sei sai duni realidade,” afirma Alin Laek.
Caetano Gonzaga dos Santos alias Foching nudar mos veteranus ida hateten, governu ne’ebe PM Xanana mak lidera sei uja OJE ne’e ho didiak atu garante dezenvolvimentu ba povu ho nasaun ida ne’e nian.
Foching esklarese katak, vizaun Xanana nian desde iha ai-laran nia hatene muinto bem, ne’ebe hakarak duni dezenvolve povu ho rai ida ne’e.
“Iha ema ida-rua mak kala dehan, la fiar Xanana, maibe povu sei fiar nafatin Xanana. Ami veteranus rasik mos nunka husik Xanana, tanba ami hatene ninia vizaun politika ba povu ida ne’e diak tebes desde tempu rezistensia nian,” Foching hateten.
Antes ne’e, Vise Primeiru Ministru ba asuntus Sosiais, Jose Luis Guterres iha nia lia kmanek ba lansamentu Consorsium Contractor de Eletrisidade afirma katak, Xanana nudar eis komandante gerileirus ba libertasaun nasional hatudu duni ninia dedikasaun hakarak hatur paz, estabilidade no dezenvolvimentu ba povu ida ne’e.
Jose Luis argumenta katak, Xanana hanesna lider rezistensia ida ne’ebe sai Primeiru Ministru diak liu kompara ho Primeiru Ministru seluk-seluk iha mundu ne’e.
“Ita luta para lori paz no moris diak ba povu tomak. La bele familia ida ka grupu ida deit mak riku iha rai ida ne’e,” Jose Luis afirma hikas.

Anónimo disse...

Husu ba maluk sira hotu atu vota ba CNRT- Xanana ho FRETILIN mudansa sira. Ami pro autonomi sira iha timor mos se vota ba CNRT. Ami iha osan bele tulun sosa votus. Keta tauk Indonesia sira iha ita nia kotuk. CNRT manang hanesan ita hotu mak manang. Ami se husu ami nia maluk pro autonomi sira nebe iha ministros ka deputados AMP nian atu ajuda osan. CNRT manang hanesan pro autonomi mak manang. Xanana uluk ami nia inimigo mas ohin loron ami mak besik nia. Husu mos ba maluk FRETILIN Mudansa atu halo rahun nafatin FRETILIN Nasionalista, nunee CNRT bele manang no ita bele ukun hamutuk.
Ami Pro autonomi lakoi funu hanesan FRETILIN nasionalista sira funu 24 halo povo mate mohu. Ita bot sira hare deit, Xanana ukun ami mos tur iha ministros no deputadus, Direktor no seluk tan. Keta tauk Indonesia apoiu ita nia politika rekonsiliasi.
Mai ita ukun hamutuk.
Viva CNRT
VIva Pro autonomi
Viva FRETILIN Mudansa
Viva Indonesia Raya

Anónimo disse...

Anonimo nain tolu tutuir malu iha kraik ne'e lalika bosok demais. Ami hatene ne'e imi F Radikal sira nia servisu mak hakerek inventa los iha leten ne'e. Ne'e ami hare borus. Imi nia kampanha falsu iha leten ne'e sei fila duni ba imi. Ami nunka luta hamutuk tok ho Indonesia ka pro-otonnomi sa ida deit. Ami hamutuk deit ho Xanana, Veteranus, AMP no Povu Timor Leste. Imi mak agora buka hela kontaktu ho Milisi no Indonesia para suporta F Radikal. Maibe kasihan, sira mos lagosta imi tamba imi teroris komuista.

Ami so viva deit ba:
Viva Xanana Gusmao
Viva Igreija Katolik
Viva Veteranus
Viva Jovem Timor Leste
Viva AMP
Viva F Mudanca
Viva Povu Timor Leste

ABAIXO: F. Radikal ho nia kroni milisi sira ho Indonesia