.
Josefa Parada - Kinta, 03 Fevereiru 2011 - SUARA TIMOR LOROSAE
AMBENO – Impaktu Ro Nakroma Aat halo folin sasan necesidade baziku iha distritu Oecusse sae maka’as. Hanesan fos kuda ulun ho todan 30Kg, kada saku ida nia folin US$45.00, maibe sasan seluk hanesan supermi, terigu, masin midar no sasan seluk stok iha Oecusse la iha ona.
Lia hirak nee hato’o husi negosiantes Marselino Abi ba STL iha Merkado Nunbei Sabadu (29/01) katak ikus-ikus nee stok 9 necesidade baziku iha distritu Oecusse la iha, nebe agora emprezario balu sei ba foti sasan iha Dili liu husi rai maran karu liu tamba selu buat oi-oin bain hira arangka husi dili mai to’o Oecusse.
“Agora fos nebe ami fa’an iha nee emprezario sira ba foti sasan iha Dili maka tula lori fos hirak nee maibe hatene deit ona atu sai husi rai maran osan lubuk ida maka sira hasai entaun iha capital dili mos fos folin sae mai to’o Oecusse folin tenki sae tamba selu transportasaun oi-oin deit maka bele lori sasan tama Oecusse nebe agora ami tenki fa’an fos 30Kg ho folin US$45.00,maibe stok ida nee uitoan deit”nia hateten.
Iha parte hanesan Franciska Kaunan nudar negosio mos hateten fos 25Kg ho folin US$35.00 tamba impaktu husi Ro Nakroma la tama entaun emprezario balu barani ba foti fos iha Dili sira fa’an ho folin karu tamba selu viza dobel inklui sira nia transportasaun entaun sira fa’an ho folin karu atu hetan netik lukru.
Sosa nain Markus Suni hateten agora fos ho batar iha Oecusse folin karu teb-tebes nebe hanesan povu kiik la iha kbiit atu sosa entaun loron-loron buka deit modo tahan maka han deit ona ho nu’u maran tamba aihan la iha ona.
“Ami la iha aihan ona nebe loron kalan tein deit modo tahan no buka ho nu’u maran maka foin han hodi tahan netik hamlaha maski agora iha osan uitoan maibe fos iha Oecusse ho folin karu ema sosa hadau deit ona,”nia hateten. Neduni, husu ba governu atu trata lalais ro sub-stitui nee par abele lori ona pasajeirus ho aihan tamba agora povu barak hamlaha tamba fos ho aihan seluk iha oecusse komesa mamuk ona, nebe maski sira iha osan atu sosa maibe sasan maka laiha. jos
.

Josefa Parada - Kinta, 03 Fevereiru 2011 - SUARA TIMOR LOROSAE
AMBENO – Impaktu Ro Nakroma Aat halo folin sasan necesidade baziku iha distritu Oecusse sae maka’as. Hanesan fos kuda ulun ho todan 30Kg, kada saku ida nia folin US$45.00, maibe sasan seluk hanesan supermi, terigu, masin midar no sasan seluk stok iha Oecusse la iha ona.
Lia hirak nee hato’o husi negosiantes Marselino Abi ba STL iha Merkado Nunbei Sabadu (29/01) katak ikus-ikus nee stok 9 necesidade baziku iha distritu Oecusse la iha, nebe agora emprezario balu sei ba foti sasan iha Dili liu husi rai maran karu liu tamba selu buat oi-oin bain hira arangka husi dili mai to’o Oecusse.
“Agora fos nebe ami fa’an iha nee emprezario sira ba foti sasan iha Dili maka tula lori fos hirak nee maibe hatene deit ona atu sai husi rai maran osan lubuk ida maka sira hasai entaun iha capital dili mos fos folin sae mai to’o Oecusse folin tenki sae tamba selu transportasaun oi-oin deit maka bele lori sasan tama Oecusse nebe agora ami tenki fa’an fos 30Kg ho folin US$45.00,maibe stok ida nee uitoan deit”nia hateten.
Iha parte hanesan Franciska Kaunan nudar negosio mos hateten fos 25Kg ho folin US$35.00 tamba impaktu husi Ro Nakroma la tama entaun emprezario balu barani ba foti fos iha Dili sira fa’an ho folin karu tamba selu viza dobel inklui sira nia transportasaun entaun sira fa’an ho folin karu atu hetan netik lukru.
Sosa nain Markus Suni hateten agora fos ho batar iha Oecusse folin karu teb-tebes nebe hanesan povu kiik la iha kbiit atu sosa entaun loron-loron buka deit modo tahan maka han deit ona ho nu’u maran tamba aihan la iha ona.
“Ami la iha aihan ona nebe loron kalan tein deit modo tahan no buka ho nu’u maran maka foin han hodi tahan netik hamlaha maski agora iha osan uitoan maibe fos iha Oecusse ho folin karu ema sosa hadau deit ona,”nia hateten. Neduni, husu ba governu atu trata lalais ro sub-stitui nee par abele lori ona pasajeirus ho aihan tamba agora povu barak hamlaha tamba fos ho aihan seluk iha oecusse komesa mamuk ona, nebe maski sira iha osan atu sosa maibe sasan maka laiha. jos
.

16 comentários:
Buat folin fos ne lalais deit,lalika hakfodak.Ho marie mak ita tauk tamba nia mesak mak "Héroi"ema hotu traidor deit, hakarak indonesia deit.
oportunista
Maluk sira,
Bainhira OJE aumenta, sasan nia folin mos tenki aumenta. Maibe sa ida mak sala iha ne'e? Ossan hussi OJE ne'e ministru ho nia maluk sira mak hatama iha bolsu. Tuir anonimo iha leten ne'e nia hakarak hussik 'Heroi' sira naok ossan.
Governo AMP ne'e la iha ona kapasidade atu kontrola folin fos. Hau la lembra fos sa'e to'o $45 iha primeiro governo konstitusional. So ema bulak, ema beik no nauk ten maka fos folin agora karun tebes liu ona mos sei fo sala nafatin ba Mari ne'ebe la'os PM besik tinan 5 ona. Tuir lolos husu Xananan tamba sa folin fos sae!!!!!!
O sente hamblaha ka fos laiaha ona ba antri para husu iha Gil Alves. O ba reket nihan deit nia fo kedas. Ne para han bosu tiha kontinua fali halo propaganda baratu iha blog ne'e...ok.....
Maluk sira,
Iha governu uluk nia tempu, ossan laiha maibe fos nia folin lasa'e hanessan ne'e. Ohin loron governu teberai katak sira mak desenvolve rai, ossan ne'e tenki gasta mai povu oan sira sosa deit fos mos labele.
Governu Fretilin nia tempu fos saku ida $15 dollars. OJE lato'o millaun atu rua (200).
Governu AMP nia tempu os $45 ossan hira mak foi aprova dau-daun? Governu sa'e povu het rai!
OLa, bom dia. Eus sou uma "timoresnse do coracao". Nasci em Lisboa. Moro no Canada. Ja vivi em Timor - Leste e deixiei o meu coracao com as gentes de Timor, especialmente com as criancas e os jovens. Tenho um sonho; um dia voltar de novo a essa maravilhosa ilha, esse pais que me prendeu do coracao, e quase, quase na alma. Que Deus vos protej. Que os homens e mulheres de Timor-Leste encontrem um caminho prospero, digno das gentes de Timor LoRasae...
O meu coracao esta contigo meu querido Timor-Leste.
Idalina Da Silva
PARA TIA PROPAGANDA MURAHAN SIRA NE HARE PAR -PARA IMI NIA AN IHA ELECAO 2012.
BLOGO PROPAGANDA FRETLIN NIAN IDA NE ema lobuk ida mak harii. Sira ne mai hosi hosi "kambada extrimista kidung-makerek".
Sira nia atan Timor oan identidade (oportunista no asimiladu politika) hanesan Arsenio Bano, Jose Manuel Fernandes, Elizario ulun-Britas ho Osorio beik, Antero Benedito Oportunista, Nuno Tjailoro ho seluk tan) mak suporta sira. Maske atan sira ne Uma Luluik iha mais siar hakarak sai atan ba "kidung-makerek" sira nafatin.
Kambada "kidung makerek" sira ne mesak kolonialista nia restu sira: sempre halo propaganda foer hodi exploita ita Timor Oan maubere ain-tanan nebe Mari Alkatiri bolu fuk lafase, kaixa-kaixote, beikten ho analfabeto (nebe iha uma-lulik))hodi sira bele UKUN ITA NAFATIN.
Sira mak hanesan tuir mai ne:
1. Raul Mosaco (Aikurus Nice), eis ministro Infrastrutura agora moris TABELE hela iha Melbourne;
2. Jose Teixeira, Fahi Makau;
3. Harold Mucho, asessor angin ribut ba Mari-Lu;
4. Mari Alkatiri rasik (agora gava an dehan nia mak halo buat hotu iha 1975);
5. Ho bandido seluk kidung makerek selu tan.
Sira nia target maka ATAKA no TOLOK Maun Boot Xanana - hodi dun nia naokten ho koruptor. Sira haluhan tiha katak nia fo nia vida tomak ba Timor oan nia libertasaun.
Sira mos ataka ema nebe suporta maun Xanana hanesan naokten, opportunista no koruptor -- hodi lohi ka exploita ita nia maluk ain-tanan sira nia sentimento emosional - nune hodi ita Timor Oan han malu nafatin no "kidung-makerek" sira bele ukun Timor-Leste hanesan sira nia avon kolonialista sira. Hakoak Boot!
Nikita Kablaki
KAMBADA KIDUNG MAKEREK NE SE?
KAMBADA KIDUNG MAKEREK ne, ema sira uma-lulic laiha, aman-inan sira lao-rai!
Sira ne uluk mai iha Timor, ka moris hosi kolonialista nia atan sira.
Balun ema diak, nebe integra aan no foti aan nudar Timor Oan, respeita ita nia kultura.
Sira termasuk KAMBADA KIDUNG MAKEREK NE, sira uma-lulik laiha ona, hakarak exploita ita Timor oan nebe iha Um-Lulik ne, liu-liu sira beik no aitanan, halo delek sira nia matan hodi - haruka ita HAN MALU.
Ikus mai, sira hakarak halo nune hodi UKUN FALI ITA... Sira lohi ita han MALU, deposi sira mak atu ukun fali ita.
Contoh mak Mari Alkatiri, Harold Mucho, Raul Mosaco (mau-TABELE), Jose Fahi Makau Teixeira ho seluk tan.
Mau-Kiak Lemorai
Beikten Mau-Kiak Lemorai, defende AMP ho Xanana ho beik hanesan nee diak liu lalika halo moe ita iha AMP nee. Razaun laiha lalika koalia ba. Selai ema dehan ita error.
Ema hanesan Raul Mozako, eis vice minstro infrasrtutura Mari Alkatiri nian nebe mos hanesan autor artigo bombastiko no propagandista FRETILIN ihablog ida ne ... tuir lolos lalika TABELE iha Australia mak hakilar.
Mai deit Timor mak bele hatene.. Social Muron.....
Viva Xanana
Viva CNRT
Viva AMP
Viva Povo Timor
Veteranos Sira Sedauk Liberta An Husi Xanana.
Lia fuan koitadu ba Veteranos Timor Oan tomak, nebe mak funu hasoru inimigu hodi liberta tiha rai nee too ukun rasik an maibe sedauk liberta an husi Xanana. Xanana laos libertador uniku, libertador ba rai nee mak povo maubere tomak husi rai ulun Lospalos to'o rai ikun Oecusse no organizasaun nebe mak lori prossesu libertasaun to'o ukun rasik an mak FRETILIN nebe hamosu CRRT, CNRM too CNRT no organizasaun seluk resistensia nia nebe hamahon iha sira nia okos. Xanana lider resistensia dala ikus nian, hahu husi sira seluk husi Xavier Nicolao Lobato, heroi perfeito nebe mak mate iha combate hafoin nia mate too mak lideransa too Xanana Gusmao nia liman. Xanana rasik ema hotu konsidera hanesan eis membro Comittee Central FRETILIN (CCF) nian, hamutuk Mauhuno nudar eis membros CCF ho sira seluk hanesan Lere Anan Timur nebe sei moris hafoin funu nee remata iha tinan 1999. Hafoin ukun an Xanana sai tiha husi FRETILIN halibur an iha Partidu Conselho Nasional Reconstrusaun Timor Leste CNRT nudar Presidente CNRT. Eis membro CFF Dr Ramos, aktual Presidente Timor Leste mos deklara an laos ona FRETILIN no sai ema independente nebe hetan votus atu kaer knar nudar Presidente TL. Aktual Membro CFF nian nebe sei nafatin hamutuk ho FRETILIN mak Secretario Jeral Mari Alkatiri nebe sempre nafatin ho FRETILIN hahu husi funu hahu kriasaun ba ASDT hafoin FRETILIN too funu nee nia rohan no rai nee hetan ukun rasik an. Libertasaun Timor Leste depende ba organizasaun libertasaun nebe organiza povo no hamosu lider sira hanesan Nicolao Lobato ho Xanana Gusmao, Sahe, Nino Konis Santana, David Alex, Taur Matan Ruak, Lere Anan Timur, Muhudo, Sabika , Falur Rate Laek no seluk tan. Tempo lao no muda iha ita nia Timor Leste, Xanana Gusmao laos ona membro FRETILIN, Presidente ka Secretario Jeral FRETILIN nian. Xanana la hili ona nia camaradas no kompanheiros sira nebe mak funu hamutuk ho nia atu kaer rai nee ba libertasaun povo maubere. Nia hili mak, nia maluk sira nebe uluk la fiar iha ukun rasik an atu kaer Governu. Nia politika halao desenvolvimentu pro grupu kiik hariku an ho osan povo maubere, Xanana nia jestaun ba osan povo nian la tuir regra la kumpri leis nebe vigora iha Timor Leste, fakar osan arbiru deit. Xanana laiha kontensaun ba osan povo nian hodi rai osan ba jerasaun tuir mai. Osan barak haruka ba rai liur liu kontratus nebe mak nebe mak fahe deit. Sira nebe mak koalia “ veteranos fiar Xanana libertador povu, Caetano: Ami Nunka Husik Maun Boot”, veteranus hirak nee ohin loron karik sai ona koruptor simu projetu nebe latuir regra no halo projetu latuir kualidade. Veteranos sira nee mos sai hanesan objetu ba emprezarios sira nebe uza sira nia naran atu manan tender no veteranos sira manan persen deit. Xanana laos ona, Xanana ida uluk nian, Xanana permite korupsaun no husik oportunistas, autonomistas sira ukun independentitas sira. Xanana hanorin povo sai koruptor no permite violensia ho insita divizaun loro sae no loromonu hodi tun fali husi Presidente ba Primeiru Ministru. Maibe veteranos sira lakoi koalia ho Xanana hodi hadia situasaun nee. Veteranus sira kontinua apoiu Xanana taka matan no karik atu lori Xanana ho rai nee monu ba rai kuak. Tan ida mak veteranus sira sedauk liberta sira nia an husi Xanana. Tempo lao maubere oan sira se loke matan ba situasaun ida nee. Povo tomak presija respeita nafatin Xanana maibe tenke hanoin hili duni dalan foun ba futuru rai nee ho ema seluk nebe la pro koruptus no autonomistas sira. Povo barak liberta sira nia an ona husi Xanana no lahili CNRT atu manan iha eleisaun 2007 nian maibe veteranus lubuk oan hirak nee bainhira mak liberta sira nia an husi Xanana?
Veteranus Falintil no Antigu Kombatentes ba libersaun nasional, tula fiar nafatin ba Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, atu dedika aan tomak hodi liberta povu ida ne’e husi ki’ak, mukit no atraza.
“Nudar veteranus, ami sempre tau esperansa ba Maun Bo’ot Xanana, ne’ebe desde tempu rezistensia iha ai-laran ho situasaun ida difisil tebes nia infrenta to’o ohin loron ita hetan ukun rasik aan. Tanba ne’e, veteranus sira la duvida ho lideransa Maun Bo’ot Xanana nian atu liberta povu ida ne’e,” afirma L-4 nudar veteranus ida wainhira dada lia ho STL iha Delta Nova, Dili, Tersa (1/2).
L-4 dehan, ho kapasidade no dedikasaun PM Xanana nian ba povu ho rai ida ne’e, bele sai garantia ba povu tomak atu dezenvolve rai ida ne’e ho diak no tuir duni mandamentu ne’ebe eis gereleiru ho saudozu sira tomak mehi durante tempu rezistensia nia laran.
Nudar veteranus, L-4 fiar katak, ho Orsamentu Jeral Estadu (OJE) tinan fiskal 2011 ho montante U$ 1.306,018.000, bele lori dezenvolvimentu povu ida ne’e nian la’o ba oin. Tanba ne’e, governante tomak ne’ebe sai liman-an ba PM Xanana nian bele haka’as aan implementa programa governu nian ho diak tuir duni politika orsamentu estadu tinan ne’e nian.
Iha fatin hanesan, Custodio Belo alias Alin Laek fo hanoin katak, buat hotu ne’ebe Parlamentu Nasional aprova iha OJE tinan fiskal 2011 nudar kondisaun ida atu bele fo asistensia ba povu ne’ebe sei moris iha ki’ak, mukit no nakukun laran.
“Hau fiar katak, ho ami nia Maun Bo’ot Xanana ne’ebe lidera funu no halo promesa ba povu iha funu laran katak, primeiru liberta nasaun no segundu liberta povu, sei sai duni realidade,” afirma Alin Laek.
Caetano Gonzaga dos Santos alias Foching nudar mos veteranus ida hateten, governu ne’ebe PM Xanana mak lidera sei uja OJE ne’e ho didiak atu garante dezenvolvimentu ba povu ho nasaun ida ne’e nian.
Foching esklarese katak, vizaun Xanana nian desde iha ai-laran nia hatene muinto bem, ne’ebe hakarak duni dezenvolve povu ho rai ida ne’e.
“Iha ema ida-rua mak kala dehan, la fiar Xanana, maibe povu sei fiar nafatin Xanana. Ami veteranus rasik mos nunka husik Xanana, tanba ami hatene ninia vizaun politika ba povu ida ne’e diak tebes desde tempu rezistensia nian,” Foching hateten.
Antes ne’e, Vise Primeiru Ministru ba asuntus Sosiais, Jose Luis Guterres iha nia lia kmanek ba lansamentu Consorsium Contractor de Eletrisidade afirma katak, Xanana nudar eis komandante gerileirus ba libertasaun nasional hatudu duni ninia dedikasaun hakarak hatur paz, estabilidade no dezenvolvimentu ba povu ida ne’e.
Jose Luis argumenta katak, Xanana hanesna lider rezistensia ida ne’ebe sai Primeiru Ministru diak liu kompara ho Primeiru Ministru seluk-seluk iha mundu ne’e.
“Ita luta para lori paz no moris diak ba povu tomak. La bele familia ida ka grupu ida deit mak riku iha rai ida ne’e,” Jose Luis afirma hikas.
Husu ba maluk sira hotu atu vota ba CNRT- Xanana ho FRETILIN mudansa sira. Ami pro autonomi sira iha timor mos se vota ba CNRT. Ami iha osan bele tulun sosa votus. Keta tauk Indonesia sira iha ita nia kotuk. CNRT manang hanesan ita hotu mak manang. Ami se husu ami nia maluk pro autonomi sira nebe iha ministros ka deputados AMP nian atu ajuda osan. CNRT manang hanesan pro autonomi mak manang. Xanana uluk ami nia inimigo mas ohin loron ami mak besik nia. Husu mos ba maluk FRETILIN Mudansa atu halo rahun nafatin FRETILIN Nasionalista, nunee CNRT bele manang no ita bele ukun hamutuk.
Ami Pro autonomi lakoi funu hanesan FRETILIN nasionalista sira funu 24 halo povo mate mohu. Ita bot sira hare deit, Xanana ukun ami mos tur iha ministros no deputadus, Direktor no seluk tan. Keta tauk Indonesia apoiu ita nia politika rekonsiliasi.
Mai ita ukun hamutuk.
Viva CNRT
VIva Pro autonomi
Viva FRETILIN Mudansa
Viva Indonesia Raya
Anonimo ida iha leten ne'e lalika bosok demais. Ami hatene ne'e imi F Radikal sira nia servisu mak hakerek inventa los iha leten ne'e. Ne'e ami hare borus. Imi nia kampanha falsu iha leten ne'e sei fila duni ba imi. Ami nunka luta hamutuk tok ho Indonesia ka pro-otonnomi sa ida deit. Ami hamutuk deit ho Xanana, Veteranus, AMP no Povu Timor Leste. Imi mak agora buka hela kontaktu ho Milisi no Indonesia para suporta F Radikal. Maibe kasihan, sira mos lagosta imi tamba imi teroris komuista.
Ami so viva deit ba:
Viva Xanana Gusmao
Viva Igreija Katolik
Viva Veteranus
Viva Jovem Timor Leste
Viva AMP
Viva F Mudanca
Viva Povu Timor Leste
ABAIXO: F. Radikal ho nia kroni milisi sira ho Indonesia
aviso ba povo timor: AMP sira agora hamutuk ona ho milisi sira iha indonesia nee dunik kuidado lalika vota ba sira! exemplo mak agora sira nia maluk milisi sira mai koment rame los iha blog nee hodi suporta AMP. Ita tenki matan moris ba asu kriminal asasinu milisi sira!
Hau hare ba foto Sr.Arseni Bano nian iha leten, halo hau senti iha pontu interogasaun boot. Ita agora oin nurak tan deit, maibe ami militante kiak fretilin oin a'at baa bebek i kiak rabat rai.
Ita bot sai pejabat, manang osaan dollar juta-juta, sae kareta foun deit. Agora moris diak ona haluhan tiha ami militante F nebe kiak rabat to'o rai didiak. Uluk imi dehan terus ita terus hotu, at ita at hotu no diak ita diak hotu. Agora oin seluk fali, ita boot moris diak ami tata rai, Ita bot hemu vinhu ami hemu be merak, no Sr. han bifi ami hean kanko.
Laiha buat ida. Ami hatene ona imi sira iha Dili neba hotu-hotu moris diak osan barak koitadu ami sira hili imi ne'e mak a'at hela nune deit. Laiha buat ida maromak bot, to'o elisaun mak imi sei hare... hein ba mak ami sei vota tan ba imi. Adeus
Husi militates F mukit nain
Enviar um comentário