Quinta-feira, 3 de Fevereiro de 2011

PUN Husu Responsabilidade Ba Governu

.
Written by Thomas Sanches- CJITL - Thursday, 03 February 2011

Dili Flash, Partidu Unidade Nasional – PUN defende eis okupamentes kajernas Brimob ne’ebe oras ne’e sai refujiadu iha sidade Dili tanba laiha fatin atu hela.

Deputada Fernanda Borges hateten katak, atu rai ne’e hakmatek no laiha problema hanesan iha tinan kotuk governu tenke kria relasaun diak ho nia povu no tenki prepara fatin propriu ba populasaun sira ne’ebe governu hasai husi Eis Kajernas Brimob, Bairopite, dehan Fernanda Borges iha PN, Kuarta, (02/02).

“Ita persija ita nasaun ne’e hakmatek atu nune’e hodi dezenvolve no governu tenke halo lalais lei konaba rai atu nune lalika kria problema no estadu ho povu tenke komprende malu” dehan Borges.

Iha fatin ketak, Direitor NGO HAK, Rui Viana mos hatutan, los duni governu iha rajaun ne’ebe forte atu foti rai estadu nian mais keta uza forsa hodi hatauk ninia povu rasik.

“Los duni katak rai ne’e rai estadu nian maibe estadu mos tenke kria uluk fatin ida ne’ebe diak ba nia povu lai foin hasai nia povu laos ba duni deit depois sira atu ba hela iha nebe, iha udan laran ou loron manas laran tanba koitadu balu oan nurak” dehan Rui Viana. (Thomas Sanches/CJITL)
.

6 comentários:

Anónimo disse...

BLOGO PROPAGANDA FRETLIN NIAN IDA NE ema lobuk ida mak harii. Sira ne mai hosi hosi "kambada extrimista kidung-makerek".

Sira nia atan Timor oan identidade (oportunista no asimiladu politika) hanesan Arsenio Bano, Jose Manuel Fernandes, Elizario ulun-Britas ho Osorio beik, Antero Benedito Oportunista, Nuno Tjailoro ho seluk tan) mak suporta sira. Maske atan sira ne Uma Luluik iha mais siar hakarak sai atan ba "kidung-makerek" sira nafatin.

Kambada "kidung makerek" sira ne mesak kolonialista nia restu sira: sempre halo propaganda foer hodi exploita ita Timor Oan maubere ain-tanan nebe Mari Alkatiri bolu fuk lafase, kaixa-kaixote, beikten ho analfabeto (nebe iha uma-lulik))hodi sira bele UKUN ITA NAFATIN.

Sira mak hanesan tuir mai ne:

1. Raul Mosaco (Aikurus Nice), eis ministro Infrastrutura agora moris TABELE hela iha Melbourne;

2. Jose Teixeira, Fahi Makau;

3. Harold Mucho, asessor angin ribut ba Mari-Lu;

4. Mari Alkatiri rasik (agora gava an dehan nia mak halo buat hotu iha 1975);

5. Ho bandido seluk kidung makerek selu tan.

Sira nia target maka ATAKA no TOLOK Maun Boot Xanana - hodi dun nia naokten ho koruptor. Sira haluhan tiha katak nia fo nia vida tomak ba Timor oan nia libertasaun.

Sira mos ataka ema nebe suporta maun Xanana hanesan naokten, opportunista no koruptor -- hodi lohi ka exploita ita nia maluk ain-tanan sira nia sentimento emosional - nune hodi ita Timor Oan han malu nafatin no "kidung-makerek" sira bele ukun Timor-Leste hanesan sira nia avon kolonialista sira. Hakoak Boot!


Nikita Kablaki

KAMBADA KIDUNG MAKEREK NE SE?

KAMBADA KIDUNG MAKEREK ne, ema sira uma-lulic laiha, aman-inan sira lao-rai!

Sira ne uluk mai iha Timor, ka moris hosi kolonialista nia atan sira.

Balun ema diak, nebe integra aan no foti aan nudar Timor Oan, respeita ita nia kultura.

Sira termasuk KAMBADA KIDUNG MAKEREK NE, sira uma-lulik laiha ona, hakarak exploita ita Timor oan nebe iha Um-Lulik ne, liu-liu sira beik no aitanan, halo delek sira nia matan hodi - haruka ita HAN MALU.

Ikus mai, sira hakarak halo nune hodi UKUN FALI ITA... Sira lohi ita han MALU, deposi sira mak atu ukun fali ita.

Contoh mak Mari Alkatiri, Harold Mucho, Raul Mosaco (mau-TABELE), Jose Fahi Makau Teixeira ho seluk tan.

Mau-Kiak Lemorai

Anónimo disse...

Rona Didiak Mau-Kiak Lemorai
Ema kuandu tiru lakona.. nee ita biasa deit. Ema tiru kona ona, hotu hotu kebakaran jengot, hatete dehan nee propaganda FRETILIN. padahal Nikita koalia nee los hela. Imi nia razaun laiha mak koalia fali hanesan beikten, trata fali ema nia kidung etc. propaganda nee ema hotu halo, hanesan imi agora halo contra propaganda, so que imi nia contra propaganda nee halo ho beik entaun fo razaun fali ida hakerek "Rai Nee Ema Lohi Ten No Koruptor Sira Mak Ukun" titulo ho nia substansia ho realidade ita hare los hela. Hakarak defende Xanana hakarek lolos ba ho matenek selai fo deit razaun ba ema. Beikten lalika halo serbisu kontra propaganda. Halo moe deit ita AMP. AMP barak bele koalia diak mas imi so halo azneiras defende lahatene halo deit Xanana naran foer tan.
Mau-Kiak Lemorai

Anónimo disse...

Hey maluk tomak!!!!

Husu ba imi hotu atu F-R ka AMP atu uja termus lingua sira ne'e ho diak. koloka imi fraze ho diak para ita le'e ne'e bele fo ideas atu halo boot media ida ne;e. F-R halo propangan oin-oin AMP kontra propaganda ne'e..maibe substansia iha leten ne;e la refere ba ba imi nia komentario exemplu titlo iha leten "PUN HUSU RESP' GOVERNU" agora imi nia komentario la koresponde. Halo nusa mak Timor atu sai diak, ema haruka sae nu'u nia ba lamas fali mak ha'as. Husu ba imi hotu atu fo komentariu tuir titlo nebe mak iha. diak liu mos bele hakerek ekonomia, politaka, sosial ka buat nebe iha ligasaun ho dezenvovimentu pais ninia, laos ba ataka fali pesoal, ka tuir interese pribadu ka partidu ida. O atu F-R ka AMP ka aban bainrua FM-CNRT ka, diak liu fo solusaun ne;e mak diak..labele tolok malu fali iha media. Ema nebe gosta halo propaganda ne'e aban bainrua atu sai saida? ida be'e kontra propaganda ne'e atu sai saida? diak liu imi rua fo idea ba governo se deit atu ukun iha 2012 ne'e labele halo tan hahalok hanesan maun bot sira Mari, Lu-olo, Xanana, ramos no seluk2 ne'e buat ladiak.... ita hatene katak sira hotu lider nebe kontribui ba nasaun ida ne;e ukun an, maibe labele arogante liu, laos ona tempu, povu ne;e trata nia hanesan o nia costumer, labele uja fali propanga oin2..Xanana sei la monu iha 2012 nia sei maka'as liu tan waihira hetan siporta maximo iha base..Fretilin iha 2012 bele menang mutlak se sira la candidita Mari ba Sejen ho PM...mari iha liur ne'e hamrok hela kadeira PM, hare'e deit dala ruma nudar ema sr.mari arepende, tamba sa? tamba nia uja sala nia power iha 2004, 2005 no 2006, nia lakohi rona ema seluk, nia alergia ema seluk nia idea, se nia ukun hanesan AMP ne'e karik hau espera nia forte liu, maibe koitadu sr mari lakohi rona ema F CCF rai laran, nia halo encontro mesak2 ho nia grupo nebe uluk sira fila hamutuk ba timor 1999, kasian mari, o sei hetan fatin, diak entrega puder ba o nia oan mane nebe agora o halo kaderisai ne;e...abracos

XARUNTO LOBATO disse...

THANK YOU ba ita nia idea avisu iha leten ne'e .husu ba maluk Radikal & non Radikal atu aprende & MR.Marie ho nia hrupo atu RONA no aripende

Anónimo disse...

F sira agora adopta ona sistema kaderisasi. Izemplu mak agora mari halo hela kaderisasi ba nia oan mane iha timor neba. Bagus ...teruskan...

Anónimo disse...

Hau hare ba foto Sra Ana Pessoa nian tau iha leten, halo hau senti iha pontu interogasaun boot. Ita agora oin nurak depois bunita tan deit, maibe ami militante kiak fretilin oin a'at baa bebek i kiak rabat rai.
Ita bot sai pejabat, manang osaan dollar juta-juta, sae kareta kondutor mak kaer depois eskoltu mak hulan Sr Ana ba-mai e tun-sae. Agora moris diak ona haluhan tiha ami militante F nebe kiak rabat to'o rai didiak. Uluk imi dehan terus ita terus hotu, at ita at hotu no diak ita diak hotu. Agora oin seluk fali, ita boot moris diak ami tata rai, Ita bot hemu vinhu ami hemu be merak, no Sr. han bifi ami hean kanko.
Laiha buat ida. Ami hatene ona imi sira iha Dili neba hotu-hotu moris diak osan barak koitadu ami sira hili imi ne'e mak a'at hela nune deit. Laiha buat ida maromak bot, to'o elisaun mak imi sei hare... hein ba mak ami sei vota tan ba imi. Adeus

Husi militates F mukit nain