.
Josefa Parada - Segunda, 21 Fevereiru 2011 - SUARA TIMOR LOROSAE
DILI – Mentalidade povu Timor nian sei dependente hela ba fos. Tempu uluk, ema la presiza han etu mos senti diak, maibe oras ne’e la han etu, ema senti seidauk bosu.
Ne’eduni, governu iha obrigasaun atu asegura aihan ida ne’e iha rai laran, tanba konsidera nudar nesesidade baziku povu nian.
“Ida ne’e nesesidade baziku. Obrigasaun nasaun nian atu asegura aihan iha rai laran, Obrigasaun seluk mai mos husi komunidade sira. Ohin loron, seguransa alimentar ne’ebe ema hotu koalia, sempre liga ba impaktu mudansa klimatika,” Direitor Nasional Agrikultura, Gil Rangel da Cruz hateten liafuan hirak ne’e liu husi ninia diskursu ba seminariu ida ne’ebe iha Salaun DIT, Aimutin-Dili, Sabadu (19/2).
Nia hatutan, atu garante asesu povu nian ba aihan, hakarak ka lakohi, governu presiza halo importasaun hodi asegura alimentasaun iha rai laran. “Governu liu husi Ministeriu Turizmu Comersiu Industria no Minis¬teriu Agrikultura tenki hare pro¬dusaun iha rai laran no hare re¬zervas fos tonelada hira. Kuandu hare produsaun iha rai laran la¬too, governu tenki importa fos husi rai liur,” Gil esplika.
Gil hatutan, relasiona ho siguransa ba nasaun, aihan tenki asegura iha rai laran tamba aihan ne’e parte ida husi direitu ema nian.
Iha fatin hanesan, Reitor Dili Institute of Technology (DIT), Estanislau Saldanha, M.Tech ne’ebe loke seminariu ne’e hateten, knaar importante husi governu ba seitor hotu-hotu liu-liu ensinu superior iha Timor-Leste atu oinsa servisu hamutuk hodi muda ema nia mentalidade kona ba aihan.
“Hau hanoin agora governu iha ona inisiativa atu aumenta produtu lokal maibe ita mos hare katak inisiativa ne’e prosesu tinan naruk. Iha parte seluk ita mos hare governu iha orsamentu limitadu atu bele fo subsidiu boot, liu-liu subsidiu fos ba ita nia komunidade,” Estanislau dehan.
Nia hatutan, relasiona ho fos ne’ebe karun, produsaun hare nasional labele sustenta populasaun tomak. Importasaun husi fatin liur mos agora karun tebes, iha tempu hanesan popusaun kuaze 30 % ne’ebe moris iha seitor agrikultura enfrenta problema boot.
Iha oportunidade ne’e, Ministeriu Saude ne’ebe reprezenta husi Xefi Departementu Asuntu Nutrisaun, João Bosco haktuir, Ministeriu Saude mos promove aihan ne’ebe diak ba nutrisaun liu husi implementasaun programa SISCA.
“Ami iha programa kona ba promosaun aihan, ne’ebe mak koalia kona ba area nutrisaun. Ministeriu Saude mos iha programa kona ba alimantar hanesan mos Ministeriu Agrikultura hodi halo ligasaun ho MTCI,” João haktuir.
João esplika, problema barak ne’ebe akontese iha Timor laran tomak maka, mal nutrisaun, ne’ebe kontinua lao nafatin. Ne’eduni, kuandu koalia kona ba aihan, koalia mos kona ba nutrisaun.
Nune’e mos Xefi Ekipa Sosa Produtu Lokal Fernando Sousa hateten, wainhira sosa produtu lokal, iha buat tolu mak importante iha laran, hanesan sosa produtu lokal ne’ebe liga ho programa govenu nian kona ba povu kuda governu sosa, halo promosaun ba produtu lokal tuir kondisaun nasional no internasional no suporta ekipamentu ou material ruma ba programa produtu lokal.
“Ita iha ekipa ida atu halo kompras ba produtu lokal. Ami nia ekipa laiha diresaun ida nia okos. Sosa produtu lokal nia objetivu mak atu suporta ita nia komunidade, liu-liu agrikultores sira atu sira bele komersializa sira nia produtu,” Fer¬nando dehan. Lay
.

Josefa Parada - Segunda, 21 Fevereiru 2011 - SUARA TIMOR LOROSAE
DILI – Mentalidade povu Timor nian sei dependente hela ba fos. Tempu uluk, ema la presiza han etu mos senti diak, maibe oras ne’e la han etu, ema senti seidauk bosu.
Ne’eduni, governu iha obrigasaun atu asegura aihan ida ne’e iha rai laran, tanba konsidera nudar nesesidade baziku povu nian.
“Ida ne’e nesesidade baziku. Obrigasaun nasaun nian atu asegura aihan iha rai laran, Obrigasaun seluk mai mos husi komunidade sira. Ohin loron, seguransa alimentar ne’ebe ema hotu koalia, sempre liga ba impaktu mudansa klimatika,” Direitor Nasional Agrikultura, Gil Rangel da Cruz hateten liafuan hirak ne’e liu husi ninia diskursu ba seminariu ida ne’ebe iha Salaun DIT, Aimutin-Dili, Sabadu (19/2).
Nia hatutan, atu garante asesu povu nian ba aihan, hakarak ka lakohi, governu presiza halo importasaun hodi asegura alimentasaun iha rai laran. “Governu liu husi Ministeriu Turizmu Comersiu Industria no Minis¬teriu Agrikultura tenki hare pro¬dusaun iha rai laran no hare re¬zervas fos tonelada hira. Kuandu hare produsaun iha rai laran la¬too, governu tenki importa fos husi rai liur,” Gil esplika.
Gil hatutan, relasiona ho siguransa ba nasaun, aihan tenki asegura iha rai laran tamba aihan ne’e parte ida husi direitu ema nian.
Iha fatin hanesan, Reitor Dili Institute of Technology (DIT), Estanislau Saldanha, M.Tech ne’ebe loke seminariu ne’e hateten, knaar importante husi governu ba seitor hotu-hotu liu-liu ensinu superior iha Timor-Leste atu oinsa servisu hamutuk hodi muda ema nia mentalidade kona ba aihan.
“Hau hanoin agora governu iha ona inisiativa atu aumenta produtu lokal maibe ita mos hare katak inisiativa ne’e prosesu tinan naruk. Iha parte seluk ita mos hare governu iha orsamentu limitadu atu bele fo subsidiu boot, liu-liu subsidiu fos ba ita nia komunidade,” Estanislau dehan.
Nia hatutan, relasiona ho fos ne’ebe karun, produsaun hare nasional labele sustenta populasaun tomak. Importasaun husi fatin liur mos agora karun tebes, iha tempu hanesan popusaun kuaze 30 % ne’ebe moris iha seitor agrikultura enfrenta problema boot.
Iha oportunidade ne’e, Ministeriu Saude ne’ebe reprezenta husi Xefi Departementu Asuntu Nutrisaun, João Bosco haktuir, Ministeriu Saude mos promove aihan ne’ebe diak ba nutrisaun liu husi implementasaun programa SISCA.
“Ami iha programa kona ba promosaun aihan, ne’ebe mak koalia kona ba area nutrisaun. Ministeriu Saude mos iha programa kona ba alimantar hanesan mos Ministeriu Agrikultura hodi halo ligasaun ho MTCI,” João haktuir.
João esplika, problema barak ne’ebe akontese iha Timor laran tomak maka, mal nutrisaun, ne’ebe kontinua lao nafatin. Ne’eduni, kuandu koalia kona ba aihan, koalia mos kona ba nutrisaun.
Nune’e mos Xefi Ekipa Sosa Produtu Lokal Fernando Sousa hateten, wainhira sosa produtu lokal, iha buat tolu mak importante iha laran, hanesan sosa produtu lokal ne’ebe liga ho programa govenu nian kona ba povu kuda governu sosa, halo promosaun ba produtu lokal tuir kondisaun nasional no internasional no suporta ekipamentu ou material ruma ba programa produtu lokal.
“Ita iha ekipa ida atu halo kompras ba produtu lokal. Ami nia ekipa laiha diresaun ida nia okos. Sosa produtu lokal nia objetivu mak atu suporta ita nia komunidade, liu-liu agrikultores sira atu sira bele komersializa sira nia produtu,” Fer¬nando dehan. Lay
.

6 comentários:
Marie Alkatirie la horon is tiona ne "Leão" tobe dukur la hader deit ona.Agora ne tempo fuk lafase, ho caixote,supermie sira nian maun.
Viva la bomba la gostu
viva la sena la tama
viva la hun la dikin'
Viva Mundanca la Radikal
Ailelo Lambada
Nebe imi nia hanoin nusa??? Imi hakarak Ana Pessoa keixa fali ema sira nebe la involve korupsaun ka?? Imi hanoin AMP ne'e mos los husi korupsaun karik?? Kuitado...lalika kokotek tun sa'e. Kokotek lor-loron mas tolun laiha mos hanesan deit. Hakarak hatene se mak fo INSTRUSAUN ba Ana Pessoa?? Ema nebe fo INSTRUSAUN mak XANANA rasik tanba Xanana mak recomenda Ana Pessoa ba PJR laos Mari Alkatiri ka FRETILIN. Tanba ida ne mak lalika tan kokotek tun sa'e,ba hatan nonok deit ona mate beik sira. Imi kokotek demais mas imi lahatene katak koak ba imi naruk tia ona mautabele sira
Eiiiiiiii,,,,maulambe. O alika mai bosok fali ami. Mari ho Horta sekonkol mak fati feto mistisa sein patria ne'e ba PJR. Ema hotu hatene ida ne'e. Xanana halo nafatin isforsu makas para asegura nafatin guvernu APM to elisaun 2012... rona ka lae lekirauk maulambe Mari nia kidung.
O hare ba lambe nafatin nia kidung para winhira imi derrota iha 2012, Mari haruka o ba fokit manu fulun iha Yaman neba.
Xanana nunka hanoin atu rekomenda fali feto mistisa ne'e ba PJR. Ne'e, alkatiri mak ba kose horta para hit nia matan istri ba PJR, hodi nune liu husi feto ne'e imi bele hamonu guvernu AMP. Ago nia kumesa hatudu ona politik balas dendam hodi akusa bot sira iha guvernu AMP e sei nune nafatin to'o guvernu ne'e monu.
Maibe, politika foer ne'e se mak halo, nia mak sei hamos rasik.
La haris la dois
Hei maun alin,, O ida hateten at Alkatiri ne'e O sadar ka lae?
ema konta hela katak O nia Inan mos iha relacaun ho Alkatiri, keta halo be ran ida halai iha O nia laran ne'e Alkatiri nian, Ne'e be.... hare ba lalikan koment oioin,,,,,, Nyata2 Xanana ho nia aliado la lori mos buat foun ba rai ida ne'e. Lalikan haruka ema ba lamebe Alkatiri, Karik ITA BOOT HO ITA BOOT NIA INAN MOS FO HELA KIDUNG BA XANANA HO GRUPO OPORTUNISTA SIRA KARIKKKKKK....HAHAE LOI,,, Sente an utuan ba............
LA FRETILIN LAMOS CNRT
Semaka pamilia o asu katiri? Inani huin ida ia leten ne mak het pali alkatiri nia kidung kuak ne. O laliga mai ispeliga barag-barag. O nia inan maka heti malu o Alaktiri ne maka nia ran alai iha onia isin ne maka oin loron o sai puta pan hui kidung ba ema otu.
Ne o ba lambe tan arabi nani huin ne nia lasan. Diag liu laliga komentar ema selug. Ita nia lider Timor barak mos problm familai barakk mais ohin sai lider boot....
Alkatiri nia feton sira hola hotu Bapak.. balu cerai - Alkatiri nia Alin Ahmad ho jafar hadau fali Alkatiri seluk nia rai... mais emahanesan "lahun ladikin" gosta lambe Alkatiri nia kidung;
Jose FAHI MAKAU Teiseira, soe hela FEN BOOT iha australi mai hola fali NIKOLE USAID.. nia sai "lahun ladikin" nia lider doben ida;
David Ximenes, puta tun puta sae, sai lider dobe ida ba "lahun ladikin";
Ana Pessoa, soe Ramos-Horta, ba het fali malae metan Mozambike ida.. oan barak-barak sai lider ba F ho "lahun ladikin" nian eheheheheh
Hahahahha, yang benar aje de massss lahun la dikin....
Muturabu Mata koi
La bomba la gostu, dikin hun matak, la hun la dikin, la sena la tama, la haris la dois.
Fogo....! o nia samaran barak demais pa....! Mas diak o halo rame Fretilin nia blog ne.
Parabens
Enviar um comentário