Quinta-feira, 3 de Fevereiro de 2011

Povú Husu Aumenta Aimoruk Iha Hospital no Klinika

.
Josefa Parada - Kinta, 03 Fevereiru 2011 - SUARA TIMOR LOROSAE

DILI – Aprovasaun Orsamentu Jeral Estado (OJE) ba tinan 2011 nian, populasaun ejijji ba Governu atu ejekuta mós Orsamentu Jeral ne’e ba Hospital no klinika sira atu nune’e bele aumenta aimoruk hodi bele atende moras ne’ebe povú hetan.

Liafuan ne’e hatoo relasiona ho orsamentu ne’ebe aprova husi Parlamentu Nasional ba Ministeriu hotu iha foin lalais ne’e.

Tuir Comunidade Elijito Dias Qintas, iha nia intervista ba STL Tersa (02/02) hateten durante prosesu aprovasaun orsamentu ba kada Ministeriu sira, nia parte propoin ba Governu liu-liu Ministeriu Saude nian, hodi nune’e bele hola aimoruk ba Ospital no klinika sira atu nune’e bele atende moras ne’ebe komunidade sira hetan.

“Hau so husu deit para ho orsamentune’ebe aprova ne’e Ministeriu Saude bele hola aimoruk ba Ospital no klinika sira atu nune’e bele atende komunidade ho diak, tamba durante ne’e hau hare aimoruk ba Ospital sira ne’e menus liu,” katak nia.

Estudante UNTL, Calvario dos Anjos, iha nia komentariu hateten katak, problema saude importante tebes tamba ida ne’e iha relasaun ho moris nian, tamba ne’e mak Governu tenke tau atensaun ba problema saude nia hanesan aimoruk ou buat seluk tan.

“Ba hau problema ida ne’e importante atu Governu tenke tau matan, tamba wainhira aimoruk kuandu laiha, povú bele hetan ameasa, no Doutor sira mós sente araska wainhira atu atende ema moras,” Calvario hateten.

Membru Parlamentu husi Bankada FRETILIN, Arsenio Paixão Bano, liu husi plenaria iha Uma Fukun Parlamentu Segunda (31/1), kestiona maka’as kona ba osan ne’ebé governu gasta ba projetu elektrisidade hamutuk $558,742 miloes maibe aimoruk falta barak iha hospitais no klinik sira.

“Tinan 2010 no Tinan 2011 Governu de Faktu AMP nian gasta ona no sei gasta $558,741 miloens ba projetu elektrisidade maibe aimoruk barak maka sei falta iha klinika no hospitais iha teritorio Timor Leste,” hatete Bano.

Arsenio hatutan kondisaun fasilidades saude nian ne’ebé at ba bebeik ho aimoruk falta iha hospitais no klinika sira enkuantu Pasientes sira ba hospitais sira simu deit reseita husi doutor no tenke sosa aimoruk iha farmasia privada.

“Armazens airmoruk nian iha fatin barak mamuk, aimoruk parachetamol deit falta iha klinika sira maske aimoruk ne’e fa’an iha kios sira iha Dili laran mas klinika estadu laiha fali,” nia haktuir.

Iha fatin hanesan, tuir membru Sociedade Sivil, Frei Guterres Maulory, nia hare katak povú barak durante ne’e la ba ona iha ospital tan deit ai moruk la iha tamba ne’e sira sempre hemu deit aimoruk tradisional ne’ebe mak sira iha. pri
.

3 comentários:

Anónimo disse...

BLOGO PROPAGANDA FRETLIN NIAN IDA NE ema lobuk ida mak harii. Sira ne mai hosi hosi "kambada extrimista kidung-makerek".

Sira nia atan Timor oan identidade (oportunista no asimiladu politika) hanesan Arsenio Bano, Jose Manuel Fernandes, Elizario ulun-Britas ho Osorio beik, Antero Benedito Oportunista, Nuno Tjailoro ho seluk tan) mak suporta sira. Maske atan sira ne Uma Luluik iha mais siar hakarak sai atan ba "kidung-makerek" sira nafatin.

Kambada "kidung makerek" sira ne mesak kolonialista nia restu sira: sempre halo propaganda foer hodi exploita ita Timor Oan maubere ain-tanan nebe Mari Alkatiri bolu fuk lafase, kaixa-kaixote, beikten ho analfabeto (nebe iha uma-lulik))hodi sira bele UKUN ITA NAFATIN.

Sira mak hanesan tuir mai ne:

1. Raul Mosaco (Aikurus Nice), eis ministro Infrastrutura agora moris TABELE hela iha Melbourne;

2. Jose Teixeira, Fahi Makau;

3. Harold Mucho, asessor angin ribut ba Mari-Lu;

4. Mari Alkatiri rasik (agora gava an dehan nia mak halo buat hotu iha 1975);

5. Ho bandido seluk kidung makerek selu tan.

Sira nia target maka ATAKA no TOLOK Maun Boot Xanana - hodi dun nia naokten ho koruptor. Sira haluhan tiha katak nia fo nia vida tomak ba Timor oan nia libertasaun.

Sira mos ataka ema nebe suporta maun Xanana hanesan naokten, opportunista no koruptor -- hodi lohi ka exploita ita nia maluk ain-tanan sira nia sentimento emosional - nune hodi ita Timor Oan han malu nafatin no "kidung-makerek" sira bele ukun Timor-Leste hanesan sira nia avon kolonialista sira. Hakoak Boot!


Nikita Kablaki

KAMBADA KIDUNG MAKEREK NE SE?

KAMBADA KIDUNG MAKEREK ne, ema sira uma-lulic laiha, aman-inan sira lao-rai!

Sira ne uluk mai iha Timor, ka moris hosi kolonialista nia atan sira.

Balun ema diak, nebe integra aan no foti aan nudar Timor Oan, respeita ita nia kultura.

Sira termasuk KAMBADA KIDUNG MAKEREK NE, sira uma-lulik laiha ona, hakarak exploita ita Timor oan nebe iha Um-Lulik ne, liu-liu sira beik no aitanan, halo delek sira nia matan hodi - haruka ita HAN MALU.

Ikus mai, sira hakarak halo nune hodi UKUN FALI ITA... Sira lohi ita han MALU, deposi sira mak atu ukun fali ita.

Contoh mak Mari Alkatiri, Harold Mucho, Raul Mosaco (mau-TABELE), Jose Fahi Makau Teixeira ho seluk tan.

Mau-Kiak Lemorai

Anónimo disse...

Hau ne'e ema SD mos la tamat to'o kelas 5. Maibe hau le'e blog ne'e hau moe fali tamba hau nia maun fertelin sira gosta tolok dor. kuandu ema fo komentar ba sira maka sira balas la barak ida. Maun sira nia matenek mak nebe, hatudu ka, labele tolok deit, ne'e ema sira beik hansa hau ne'e senti kontenti fali tanba ita mesak beik hanesan-hanesan deit. Obrigadu maun, keta hirus ehhh...

Anónimo disse...

Veteranus Falintil no Antigu Kombatentes ba libersaun nasional, tula fiar nafatin ba Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, atu dedika aan tomak hodi liberta povu ida ne’e husi ki’ak, mukit no atraza.
“Nudar veteranus, ami sempre tau esperansa ba Maun Bo’ot Xanana, ne’ebe desde tempu rezistensia iha ai-laran ho situasaun ida difisil tebes nia infrenta to’o ohin loron ita hetan ukun rasik aan. Tanba ne’e, veteranus sira la duvida ho lideransa Maun Bo’ot Xanana nian atu liberta povu ida ne’e,” afirma L-4 nudar veteranus ida wainhira dada lia ho STL iha Delta Nova, Dili, Tersa (1/2).
L-4 dehan, ho kapasidade no dedikasaun PM Xanana nian ba povu ho rai ida ne’e, bele sai garantia ba povu tomak atu dezenvolve rai ida ne’e ho diak no tuir duni mandamentu ne’ebe eis gereleiru ho saudozu sira tomak mehi durante tempu rezistensia nia laran.
Nudar veteranus, L-4 fiar katak, ho Orsamentu Jeral Estadu (OJE) tinan fiskal 2011 ho montante U$ 1.306,018.000, bele lori dezenvolvimentu povu ida ne’e nian la’o ba oin. Tanba ne’e, governante tomak ne’ebe sai liman-an ba PM Xanana nian bele haka’as aan implementa programa governu nian ho diak tuir duni politika orsamentu estadu tinan ne’e nian.
Iha fatin hanesan, Custodio Belo alias Alin Laek fo hanoin katak, buat hotu ne’ebe Parlamentu Nasional aprova iha OJE tinan fiskal 2011 nudar kondisaun ida atu bele fo asistensia ba povu ne’ebe sei moris iha ki’ak, mukit no nakukun laran.
“Hau fiar katak, ho ami nia Maun Bo’ot Xanana ne’ebe lidera funu no halo promesa ba povu iha funu laran katak, primeiru liberta nasaun no segundu liberta povu, sei sai duni realidade,” afirma Alin Laek.
Caetano Gonzaga dos Santos alias Foching nudar mos veteranus ida hateten, governu ne’ebe PM Xanana mak lidera sei uja OJE ne’e ho didiak atu garante dezenvolvimentu ba povu ho nasaun ida ne’e nian.
Foching esklarese katak, vizaun Xanana nian desde iha ai-laran nia hatene muinto bem, ne’ebe hakarak duni dezenvolve povu ho rai ida ne’e.
“Iha ema ida-rua mak kala dehan, la fiar Xanana, maibe povu sei fiar nafatin Xanana. Ami veteranus rasik mos nunka husik Xanana, tanba ami hatene ninia vizaun politika ba povu ida ne’e diak tebes desde tempu rezistensia nian,” Foching hateten.
Antes ne’e, Vise Primeiru Ministru ba asuntus Sosiais, Jose Luis Guterres iha nia lia kmanek ba lansamentu Consorsium Contractor de Eletrisidade afirma katak, Xanana nudar eis komandante gerileirus ba libertasaun nasional hatudu duni ninia dedikasaun hakarak hatur paz, estabilidade no dezenvolvimentu ba povu ida ne’e.
Jose Luis argumenta katak, Xanana hanesna lider rezistensia ida ne’ebe sai Primeiru Ministru diak liu kompara ho Primeiru Ministru seluk-seluk iha mundu ne’e.
“Ita luta para lori paz no moris diak ba povu tomak. La bele familia ida ka grupu ida deit mak riku iha rai ida ne’e,” Jose Luis afirma hikas.