.
24 de Fevereiro de 2011 - Sapo.tl
Funsionárou sira husi Diresaun Terras nó Propriedades Timor-Leste nian, tenta ona ohin hala’o despezu administrativu ba uma ida ne’ebé mak “okupa” husi João Carrascalão, embaixadór timor-oan nian iha Koreia Sul, maibé asaun ne’e adia tiha fali.
Antes de rekuza husi lokatáriu sira hodi loke odamatan, ekipa funsionáriu sira husi Diresaun Terras nó Propriedades nó viatura sira ba transporte permanese hela iha rezidénsia, hodi hein ordem, to’o fim da tarde.
Ministra Justisa, Lúcia Lobato, fó sao ona katak ezekusaun ba asaun despezu sei “adia tamba razaun umanitária nian”, hodi hatene katak João Carrascalão, mak kaben hó Prezidente Repúblika José Ramos Horta nia alin feto, ne’ebé oras ne’e dadaun moras hela, maibé hateten katak desizaun foti ona nó he’in katak família husi João Carrascalão bele husik hela uma ne’e hó voluntáriu de’it.
Haktuir ba Lusa, ministra hateten katak nia so kumpri de’it lei nó ida ne’e katak “tenki kumpri husi ema hotu”. “Se (lei) uza hodi halo evakuasaun ba populasaun ki’ak husi bairru-Pite, ne’ebé mak tenki fó fila-fali espasu ba estadu, ha’u hanoin katak Lei ne’e hala’o duni nó ema hothotu tenki tuir.
Laiha ema ida mak iha fali lei nia leten,” nia hateten. Uma ne’e sai hanesan uma ida ne’ebé, mak segundu haktuir ministra, pertense ba Governu Indonéziu nó ne’e “tuir akordu husi lei timor-oan nian, uma ne’e pertense ona agora ba Estadu Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian”.
.

24 de Fevereiro de 2011 - Sapo.tl
Funsionárou sira husi Diresaun Terras nó Propriedades Timor-Leste nian, tenta ona ohin hala’o despezu administrativu ba uma ida ne’ebé mak “okupa” husi João Carrascalão, embaixadór timor-oan nian iha Koreia Sul, maibé asaun ne’e adia tiha fali.
Antes de rekuza husi lokatáriu sira hodi loke odamatan, ekipa funsionáriu sira husi Diresaun Terras nó Propriedades nó viatura sira ba transporte permanese hela iha rezidénsia, hodi hein ordem, to’o fim da tarde.
Ministra Justisa, Lúcia Lobato, fó sao ona katak ezekusaun ba asaun despezu sei “adia tamba razaun umanitária nian”, hodi hatene katak João Carrascalão, mak kaben hó Prezidente Repúblika José Ramos Horta nia alin feto, ne’ebé oras ne’e dadaun moras hela, maibé hateten katak desizaun foti ona nó he’in katak família husi João Carrascalão bele husik hela uma ne’e hó voluntáriu de’it.
Haktuir ba Lusa, ministra hateten katak nia so kumpri de’it lei nó ida ne’e katak “tenki kumpri husi ema hotu”. “Se (lei) uza hodi halo evakuasaun ba populasaun ki’ak husi bairru-Pite, ne’ebé mak tenki fó fila-fali espasu ba estadu, ha’u hanoin katak Lei ne’e hala’o duni nó ema hothotu tenki tuir.
Laiha ema ida mak iha fali lei nia leten,” nia hateten. Uma ne’e sai hanesan uma ida ne’ebé, mak segundu haktuir ministra, pertense ba Governu Indonéziu nó ne’e “tuir akordu husi lei timor-oan nian, uma ne’e pertense ona agora ba Estadu Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian”.
.

7 comentários:
Tau nia nusa mak sira deit mak bele moris diak hela deit, hadau ona rai aman fasista hadau ona rai barak,hakarak sai diak deit, sira ne bele halo uma mesak, fa'an rai, hola fali fa'an fali mos sei lato'o basta ser mestisu oportunista, merda hotu ho imi pa,ami timor oan mak kiak nafatin asu mestisu sira be kanten, raii imi haleu hodi adora, halo uma pa keta kanten, beikten, naokten, demais,,,,,,,,,
Aileba nia oan,,,,,
NUSA MINISTRA ADIA DESPEJU BA RAMOS NIA ALIN FETO TANBA NIA LAEN MORAS E NIA LA FOTI MEDIDAS HANESAN BA EMA KIAK NEBE MORAS, HAMALA, OAN KIIK BARAK NEBE FOIN LALAIS GOVERNO DUNI HUSI BAIRRO PITE NO AGORA SAE HOTU REFUJIADU????
Bomba Asu traidor ne, asu nebe asina integrasaun iha 1975 no hamutuk ho indonesio sira mai oho povu Maibere iha tinan 24 nian laran.
Keta naran dun ema, hare apresenta evidencia no lori ba tribunal, okey..
Komen hanesan lekireuk simpanze.
Labele halo diskriminasaun kona ba ema nia kulit no rasa. Biar nia mistisu mos nia Maromak nia oan, ema timor oan baseia ba constituisaun Timor-Leste, katak ema nebe mak moris iha Timor-Leste, ou nia aman ka inan moris ema Timor, automaticamente nia oan ema Timor. Neduni se hakarak fo komentario, foca liu ba assunto e apresenta provas, laos ataka ema nia identidade pessoal. Nai Maromak cria ema iha mundo oin-oin, i familia laran mos maun-alin, bin-alin lahanesan, ate que kaduak mos la hanesan, quanto mais ema bar-barak iha nasaun ida nia laran, com certeza iha diversidade.
Ida nee laos assuntu raca, maibe assuntu klasse. Ema nebe husi boot sira nia familia ka ema politik nain sempre iha direitu no tratamentu espesial. Maibe ema kiak nunka atu hetan tratamentu hanesan. Ezemplu ema nebe sira duni hussi Bairro Pite, labarik nebe foin lalais mate tanba labele ba rai liur atu halo tratamentu ba nia fuan, kazu tribunal halo julgamentu deit ba ema kiak no kiik, boot sira nia kazu sempre nunka iha razultadu.
Buat sira nee hotu maka halo deskriminasaun boot iha ita nia rai. Kiak sira kial liu tan loron ba loron. Riku sira sira riku liu tan no boot liu tan loron ba loron!
Tuie mai, ita labele laran moras ema nia sassan, ita buka serbissu, la os hatenu deit hanessa assu fuik sira be iha luron. Assu fuik sira nee mak wainhira hare nan pedassu ida ka ruin pedassu hatenu, hatenu e buka deit hadauk malu. Ita labele halu moi tan ita nia rai nia naran, be ita bot sira hanoin buat ida, be Mestissu sira la moris iha Timor ka?
Enviar um comentário