Quinta-feira, 3 de Fevereiro de 2011

Aseita Sentru Refujiadus GS Mai TL, FRETILIN-CNRT Kondena João Gonçalves, Deputadu José Teixeira: " Governu Laiha Kapasidade ba Negosiasaun"

.
Timor Post - Kuarta, 02 Fevreiru 2011

Dili-“Bancada FRETILIN no CNRT lamenta tebes ho deklarasaun Ministru Ekonomia no Dezenvolvimentu, Joao Gonçalves, tanba kontinua azeita Timor Leste bele sai sentru refujiadu.

Joao Gonçalves hasai tan deklarasaun ne’e liu husi entervista Chanel 10 Sidney.

Deputadu José Teixeira husi Bancada FRETILIN hatete situasaun ne’e hatudu katak governu laiha kapasidade iha prosesu negosiasaun no inkapasidade Governu ne’ebe lahalo diferensia entre kestaun sentru refujiadus no griter sunrise.

“Ne’e hatudu inkapasidade no rende ona iha prosesu negosiasaun, FRETILIN kontra pojisaun ne’e,”lamenta nia iha Parlamentu Nasional tersa, (01/02).

Teixeira dehan, hafoin MED Joao Goncalves halo intervista ho chanel 10 sidney iha segunda-feira foin lalais ne’e iha programa GPM ho George Negus iha momentu ne’e kedas Chanel 10 sidney intervista mos ho nia (José Teixeira-red), maibe nia parte mantein pojisaun katak TL la sai sentru refujiadus no Pipeline tenke mai Timor Leste.

Deputadu FRETILIN hateten kestaun refujiadus no Greater Sunrise ne’e buat rua mak iha diferensia katak ba Greater Sunrise nian Timor Leste iha ekipa ida atu toma konta ba prosesu negosiasaun hanesan mos iha primeiru Governu konstitusional ne’ebe lidera husi Marí Alkatiri.

“Greater Sunrise ne’e ita iha tratadu ida iha akordu ne’ebe Parlamentu rua ne’e halo ona,”esplika nia.

LAMENTASAUN HANESAN MOS, deklara husi deputadu Arao Noe de Jesus husi Bancada CNRT katak Governu liliu Ministru sira tenki kuidadu atu deklara buat ruma ne’ebe liga ba interese nasional.

Nia dehan, kestaun refujiadus ne’e uluk kedas bancada CNRT liliu Parlamentu Nasional hasai rezolusaun ida kontra politiku ida ne’e,”CNRT mantein pozisaun lasimu pozisaun atu Timor Leste sai sentru refujiadus ne’e,”deklara nia.

Arao mos dehan tan, kestaun refujiadus no Griter Sunrise iha prosesu ketak, Governu labele kahur prosesu hirak ne’e,”ita seidauk rona loloos, maibe lalika kahor sasan ne’e. karik nia (João Goncalves-red), koalia hanesan PSD ok, ne’e depende nia,”lamenta deputadu CNRT ne’e.

ENTERTANTU, bainhira diariu ne’e tenta atu konfirma ho MED JoãoGoncalves maibe la susesu.”Ministru ohin sei ba enjkontru iha UNMIT.

Depois orsida lokraik sei iha Enkontru iha Konselhu Ministru, tan ne’e, karik Ministru sibuk,”haktuir sekretaria MED nian.(agus dos santos)
.

5 comentários:

Anónimo disse...

BLOGO PROPAGANDA FRETLIN NIAN IDA NE ema lobuk ida mak harii. Sira ne mai hosi hosi "kambada extrimista kidung-makerek".

Sira nia atan Timor oan identidade (oportunista no asimiladu politika) hanesan Arsenio Bano, Jose Manuel Fernandes, Elizario ulun-Britas ho Osorio beik, Antero Benedito Oportunista, Nuno Tjailoro ho seluk tan) mak suporta sira. Maske atan sira ne Uma Luluik iha mais siar hakarak sai atan ba "kidung-makerek" sira nafatin.

Kambada "kidung makerek" sira ne mesak kolonialista nia restu sira: sempre halo propaganda foer hodi exploita ita Timor Oan maubere ain-tanan nebe Mari Alkatiri bolu fuk lafase, kaixa-kaixote, beikten ho analfabeto (nebe iha uma-lulik))hodi sira bele UKUN ITA NAFATIN.

Sira mak hanesan tuir mai ne:

1. Raul Mosaco (Aikurus Nice), eis ministro Infrastrutura agora moris TABELE hela iha Melbourne;

2. Jose Teixeira, Fahi Makau;

3. Harold Mucho, asessor angin ribut ba Mari-Lu;

4. Mari Alkatiri rasik (agora gava an dehan nia mak halo buat hotu iha 1975);

5. Ho bandido seluk kidung makerek selu tan.

Sira nia target maka ATAKA no TOLOK Maun Boot Xanana - hodi dun nia naokten ho koruptor. Sira haluhan tiha katak nia fo nia vida tomak ba Timor oan nia libertasaun.

Sira mos ataka ema nebe suporta maun Xanana hanesan naokten, opportunista no koruptor -- hodi lohi ka exploita ita nia maluk ain-tanan sira nia sentimento emosional - nune hodi ita Timor Oan han malu nafatin no "kidung-makerek" sira bele ukun Timor-Leste hanesan sira nia avon kolonialista sira. Hakoak Boot!


Nikita Kablaki

KAMBADA KIDUNG MAKEREK NE SE?

KAMBADA KIDUNG MAKEREK ne, ema sira uma-lulic laiha, aman-inan sira lao-rai!

Sira ne uluk mai iha Timor, ka moris hosi kolonialista nia atan sira.

Balun ema diak, nebe integra aan no foti aan nudar Timor Oan, respeita ita nia kultura.

Sira termasuk KAMBADA KIDUNG MAKEREK NE, sira uma-lulik laiha ona, hakarak exploita ita Timor oan nebe iha Um-Lulik ne, liu-liu sira beik no aitanan, halo delek sira nia matan hodi - haruka ita HAN MALU.

Ikus mai, sira hakarak halo nune hodi UKUN FALI ITA... Sira lohi ita han MALU, deposi sira mak atu ukun fali ita.

Contoh mak Mari Alkatiri, Harold Mucho, Raul Mosaco (mau-TABELE), Jose Fahi Makau Teixeira ho seluk tan.

Mau-Kiak Lemorai

Anónimo disse...

Loron diak ba kolega kamarada sira, nomos obrigado ba irmaun mantan milisia sira, no mos ba blog nia Nain " Timor Hau Nian Doben".

Uluk nanain, obrigado ba opportunidade ida ne'e nebe fo mai hau atu kontribui netik lia fuan ruma ba lee nain sira nebe visita blog ida ne'e husi loron ba loron.

Povu maubere mak hau hadomi, Hafoin ita ukun an tinan 10 nia laran, desinvolvementu humana no fisiku lao dadun maske hasoru obstlakus oi-oin. Progreso iha parte teknologia nian mos lao nafatin ba oin nebe fasilita timor oan barak iha moris loro-loron.

Ohin loron ita bele asesu internet iha kantor, iha uma, iha universidae, iha cafe no iha nebe deit. Ida ne'e hanesan meius ida mai ita atu hetan lalais informasun hanesan noticias, entertainment, kometarios iha face book no blog privadu no sst. Wainhira ita utiliza meus ida ne'e ho diak maka ita sei hetan beneficios bot iha presente no ba fituru.

MAIBE, iha individu balun maka uza sala fali objetivu internet nian, especialmente liu husi blog ida ne'e para hato sira nian deskontentimentu ho espresaun sira nebe la diak. Pur exemplo, tolok malu, trata malu, dun malu no sst nebe to iha potu ida que ita labele tolera tan ona.

La barak-la menus, moralmente atitude sira nebe hato'o ona iha leten, la refleta moral no kultura timor nian. Maibe hatudu hela hahalok ignorante no selvagen nian nebe ema primitivu sira aplika iha tempu Barbar nian ka" THE BARBARIAN ERA." Ita hotu hatene hahalok barbarian ne'e oin sa, tamba ne'e hau lalika isplika tan iha ne'e.

Kaer mos ba lifuan balu nebe irmaun mantan milisia dehan ona katak "KALIAN ITU GAMPANG DI ADU DOMBA", hau husu ita hotu para hanoin tok lia ne'e. Pesoalmente, hau hanoin los duni tamba istoria timor nian husi tempu beiala nian to'o era kolonialista Portugal no to'o mai okupasaun e agora era independensia, ita timor oan mak han malu hela deit. Ita la respeita ita nia a'an rasik fara mais ema seluk nia integridade no dignidade humana.

Iha situasaun hanesan iha leten ne'e, fo vantagen bot mai ita hodi, dun, trata no tolok malu nebe ikus mai hamosu odio entre ita. Odio ne'e hanesan los virus nebe bele halo moras e bele mos hamate ema.

Wainhira odio ho imoralidade domina ita nia pensamentu maka fasil ba ema seluk atu " Adu Domba" ita. Ida ne'e mak agora dadaun akontese iha blog ida ne'e. Ita lahatene maibe durante ne'e ema balun iha liur neba soran hela ita liu husi komentarios nebe sira post iha blog ida ne'e. Ne'e duni hau husu para ita hotu loke matan ba erro ne'e.

Ba imi sira nebe gosta fo komentario tolok tenki para ona e labele repete tan. Imi livre fo honoin maibe tenki hadok tiha lia fuan sira nebe ita nia inan no aman sira nunka hanorin mai ita.
Hau laos moralista maibe hau iha kosiensia hanesan ema e hanesan mos ita bot sira. La barak maibe oituan hau hatene saida mak diak no saida mak ladiak. Tamba ne'e hau fahe hanoin sira ne'e ba ita hotu.

Buat seluk importante mak labele naran dun ema arbiru wainhira la iha evidencia ka bukti. Husi expresaun komentarios iha blog ne'e hatudu momos katak iha individu balu gosta dun ema maibe laiha provas. Malae sira kuandu le'e buat nune sira dehan " What the hell are you talking abou?, and proves it. Katak provas tenki iha wainhira ita dun ema seluk. Ema inocente ida akuzadu ne'e mos bele fila rai odio fali mai ita e problema sai naruk ba bebeik.

Ikus liu, hau hakarak hato'o ba kolega sira iha partidu hotu mai ita hamutuk neon ida deit, laran ida deit hodi garante estabilidade nasional no lori desinvolvementu ba futuru TIMOR LESTE mak ita hotu hadomi. Uluk nanain atu ramata, se karik iha lia fun ruma la kona ita bot sira nia laran, hau husu deskupa.

Hakoak Domin ba imi hotu
Husi: Timor Kiak nia oan ida.

Anónimo disse...

Veteranus Falintil no Antigu Kombatentes ba libersaun nasional, tula fiar nafatin ba Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, atu dedika aan tomak hodi liberta povu ida ne’e husi ki’ak, mukit no atraza.
“Nudar veteranus, ami sempre tau esperansa ba Maun Bo’ot Xanana, ne’ebe desde tempu rezistensia iha ai-laran ho situasaun ida difisil tebes nia infrenta to’o ohin loron ita hetan ukun rasik aan. Tanba ne’e, veteranus sira la duvida ho lideransa Maun Bo’ot Xanana nian atu liberta povu ida ne’e,” afirma L-4 nudar veteranus ida wainhira dada lia ho STL iha Delta Nova, Dili, Tersa (1/2).
L-4 dehan, ho kapasidade no dedikasaun PM Xanana nian ba povu ho rai ida ne’e, bele sai garantia ba povu tomak atu dezenvolve rai ida ne’e ho diak no tuir duni mandamentu ne’ebe eis gereleiru ho saudozu sira tomak mehi durante tempu rezistensia nia laran.
Nudar veteranus, L-4 fiar katak, ho Orsamentu Jeral Estadu (OJE) tinan fiskal 2011 ho montante U$ 1.306,018.000, bele lori dezenvolvimentu povu ida ne’e nian la’o ba oin. Tanba ne’e, governante tomak ne’ebe sai liman-an ba PM Xanana nian bele haka’as aan implementa programa governu nian ho diak tuir duni politika orsamentu estadu tinan ne’e nian.
Iha fatin hanesan, Custodio Belo alias Alin Laek fo hanoin katak, buat hotu ne’ebe Parlamentu Nasional aprova iha OJE tinan fiskal 2011 nudar kondisaun ida atu bele fo asistensia ba povu ne’ebe sei moris iha ki’ak, mukit no nakukun laran.
“Hau fiar katak, ho ami nia Maun Bo’ot Xanana ne’ebe lidera funu no halo promesa ba povu iha funu laran katak, primeiru liberta nasaun no segundu liberta povu, sei sai duni realidade,” afirma Alin Laek.
Caetano Gonzaga dos Santos alias Foching nudar mos veteranus ida hateten, governu ne’ebe PM Xanana mak lidera sei uja OJE ne’e ho didiak atu garante dezenvolvimentu ba povu ho nasaun ida ne’e nian.
Foching esklarese katak, vizaun Xanana nian desde iha ai-laran nia hatene muinto bem, ne’ebe hakarak duni dezenvolve povu ho rai ida ne’e.
“Iha ema ida-rua mak kala dehan, la fiar Xanana, maibe povu sei fiar nafatin Xanana. Ami veteranus rasik mos nunka husik Xanana, tanba ami hatene ninia vizaun politika ba povu ida ne’e diak tebes desde tempu rezistensia nian,” Foching hateten.
Antes ne’e, Vise Primeiru Ministru ba asuntus Sosiais, Jose Luis Guterres iha nia lia kmanek ba lansamentu Consorsium Contractor de Eletrisidade afirma katak, Xanana nudar eis komandante gerileirus ba libertasaun nasional hatudu duni ninia dedikasaun hakarak hatur paz, estabilidade no dezenvolvimentu ba povu ida ne’e.
Jose Luis argumenta katak, Xanana hanesna lider rezistensia ida ne’ebe sai Primeiru Ministru diak liu kompara ho Primeiru Ministru seluk-seluk iha mundu ne’e.
“Ita luta para lori paz no moris diak ba povu tomak. La bele familia ida ka grupu ida deit mak riku iha rai ida ne’e,” Jose Luis afirma hikas.

Anónimo disse...

Husu ba maluk sira hotu atu vota ba CNRT- Xanana ho FRETILIN mudansa sira. Ami pro autonomi sira iha timor mos se vota ba CNRT. Ami iha osan bele tulun sosa votus. Keta tauk Indonesia sira iha ita nia kotuk. CNRT manang hanesan ita hotu mak manang. Ami se husu ami nia maluk pro autonomi sira nebe iha ministros ka deputados AMP nian atu ajuda osan. CNRT manang hanesan pro autonomi mak manang. Xanana uluk ami nia inimigo mas ohin loron ami mak besik nia. Husu mos ba maluk FRETILIN Mudansa atu halo rahun nafatin FRETILIN Nasionalista, nunee CNRT bele manang no ita bele ukun hamutuk.
Ami Pro autonomi lakoi funu hanesan FRETILIN nasionalista sira funu 24 halo povo mate mohu. Ita bot sira hare deit, Xanana ukun ami mos tur iha ministros no deputadus, Direktor no seluk tan. Keta tauk Indonesia apoiu ita nia politika rekonsiliasi.
Mai ita ukun hamutuk.
Viva CNRT
VIva Pro autonomi
Viva FRETILIN Mudansa
Viva Indonesia Raya

Anónimo disse...

Anonimo ida iha leten ne'e lalika bosok demais. Ami hatene ne'e imi F Radikal sira nia servisu mak hakerek inventa los iha leten ne'e. Ne'e ami hare borus. Imi nia kampanha falsu iha leten ne'e sei fila duni ba imi. Ami nunka luta hamutuk tok ho Indonesia ka pro-otonnomi sa ida deit. Ami hamutuk deit ho Xanana, Veteranus, AMP no Povu Timor Leste. Imi mak agora buka hela kontaktu ho Milisi no Indonesia para suporta F Radikal. Maibe kasihan, sira mos lagosta imi tamba imi teroris komuista.

Ami so viva deit ba:
Viva Xanana Gusmao
Viva Igreija Katolik
Viva Veteranus
Viva Jovem Timor Leste
Viva AMP
Viva F Mudanca
Viva Povu Timor Leste

ABAIXO: F. Radikal ho nia kroni milisi sira ho Indonesia