Terça-feira, 22 de Fevereiro de 2011

ANTI Halo Rekomendasaun ba Konselhu Seguransa ONU Konaba UNMIT

.
Written by CJITL - Tuesday, 22 February 2011

CJITL Exlusivu, Iha loron 22 Fevereiru ohin, membrus Konsellu Seguransa ONU sei tur hamutuk hodi ko’alia kona-ba Timor-Leste, liu-liu servisu Misaun UNMIT nian ba oin. Tuir mai ne’e karta husi Aliansa Nasionál Timor-Leste ba Tribunál Kriminál Internasionál (A-N-T-I) ne’ebe haruka ba CJITL online.

Aliansa Nasionál Timor-Leste ba Tribunál Kriminál Internasionál (A-N-T-I) iha loron 09 Fevereiru liu ba haruka ona karta ida ba Konsellu Seguransa no reprezentante diplomátiku sira ne’ebé iha interese maka’as ho Timor-Leste iha Nova Iorke no Dili hodi ezije Komunidade Internasionál, liu-liu Konsellu Seguransa hodi bele foti responsabilidade tomak hodi rezolve krime boot hasoru umanidade ne’ebé mosu iha tinan 24 okupasaun ilegál, brutál Indonézia nian.

“Prosesu justisa legál ba responsabilidade kona-ba krime hasoru umanidade tenke la bele dada naruk liu tan. Ami ho maka’as tebes ezije ba Konsellu Seguransa Nasoins Unidas nian hodi foti asaun imediatu ne’ebé efetivu hodi hakotu impunidade atu nune’e bele restora fali justisa”.

Atu haforsa tan karta ida ne’e, reprezentante A-N-T-I mós marka enkontru balun ho misaun diplomátika nasaun sira ne’e nian iha Dili, hanesan hasoru malu ho Embaixadór Norwega, Embaixadór Portugal, Embaixadór Estadus Unidus no Sekretáriu Embaixadór Brazil nian. Reprezentante diplomátika sira ne’e hateten katak sira la iha kbiit atu foti desizaun, maibé sira promete atu haruka informasaun kona-ba enkontru ne’e no karta ne’e ba sira nia governu iha sira nia rain no misaun diplomátika iha Nova Iorke.

Karta ida ne’e asina hosi membru A-N-T-I 13 ne’ebé konstitui ho membru Organizasaun Naun Governamentál Timor-Leste nian ne’ebé luta ba justisa no organizasaun solidariedade internasionál sira hosi rai-li’ur liu hosi 30.

Tuir A-N-T-I nia hanoin no haree katak liu hosi lori kriminozu sira ba hasoru prosesu justisa mak bele hakotu impunidade iha Timor-Leste no Indonézia nune’e mós bele prevene violasaun ne’ebé hanesan mosu fali agora no iha aban bainrua iha Timor-Leste no Indonézia no mós nasaun sira seluk.

“Bainhira sei iha nafatin impunidade iha Timor-Leste, nia sei lori impaktu negativu ba estabilidade no seguransa nasaun nian; hafraku esforsu hirak Nasoins Unidas nian hodi estabelese estadu diretu no haforsa instituisaun seguransa. Nune’e mós, kriminozu sira kontinua halo krime iha Indonézia, liu-liu iha Papua Loromonu no Ambon-Maluku”.

A-N-T-I hato’o rekomendasaun haat mak hanesan tuir mai ne’e:

1.Diskute rekomendasaun sira Komisaun Peritu nian kona-ba estabelesimentu Tribunál Kriminál Internasionál ida bainhira mekanizmu nasionál sira falla (la konsege) (S/2005/458; par. 446 no 525).

2.Hodi fó mandatu ne’ebé luan tan ba Ekipa Investigasaun Krime Sériu (SCIT) nian hodi investiga kazu masakre sira ne’ebé boot liu hanesan masakre Kraras-Viqueque 1983, Muapitine-Lospalos (1983), Mausiga-Ainaro (1982) no Santa Cruz-Dili (1991), durante okupasaun militár Indonézia.

3.Estabele delegasaun ida hodi halo aproximasaun ba governu rua, Timor-Leste no Indonézia hodi enkoraja sira atu bele respeita prosesu legál justisa nian ne’ebé inisia ona hosi Nasoins Unidas hodi prosege kriminozu sira ne’ebé halo krime hasoru umanidade ne’ebé sai nu’udar parte okupasaun Indonézia nian hosi tinan 1975-1999.

4.SCIT bele halo akuzasaun formál ba autór prinsipál sira ne’ebé komete krime grave no krime kontra umanidade ne’ebé mosu duranti okupasaun militár Indonesia hosi tinan 1975-1999. So úniku dalan ida ne’e de’it mak hodi hakotu impunidade iha Timor-Leste, atu nune’e demokrasia no direitu umanu ne’ebé ita hakarak tebes atu hetan bele alkansa iha Timor-Leste no rai seluk.

Organizasaun sira ne’ebé hakerek (A-N-T-I) no sira ne’ebé hatan maka hanesan tuir mai ne’e:

Membru ANTI nian (Organizasaun Timor-Leste nian):

Community Development Interest (CDI), East Timor Crisis Reflection Network (ETCRN), Forum Tau Matan (FTM), Front Mahasiswa Timor-Leste (FMTL), Asosiasaun HAK, Judicial System Monitoring Program (JSMP), Kdalak Solimutu Institute (KSI), Knua Buka Hatene (KBH), Luta Hamutuk, Mata Dalan Institute (MDI), Organizasaun Popular Vitima da Guerra (OPVG), Sekretariadu Timor-Leste NGO Forum (Fongtil), Institutu Timor-Leste ba Monitor no Analiza Desenvolvimentu (La’o Hamutuk)

Organizasaun Internasionál konkorda ho karta ida ne’e:

Asia-Pacific Solidarity Coalition (APSOC); Association of Prison Ministries, Jakarta, Indonesia, Australia East Timor Association, NSW, Australian East Timor Friendship Association South Australia Inc, Australian Coalition for Justice for East Timor, Baltimore Nonviolence Center, USA, Committee for the Release of Political Prisoners (KAPT/N) , Indonesia, East Timor and Indonesia Action Network (ETAN), USA, East Timor Religious Outreach, USA, ETAN/Portland, Oregon, USA, Fellowship of Reconciliation, USA, Foundation Pro Papua, The Netherlands, Hunter East Timor Sisters, Australia, Institute of Struggle for the Rehabilitation of Victims of the New Order Regime (LPR-KROB), Indonesia, Institute on Religion and Public Policy, USA, International Federation for East Timor (IFET), International League for Human Rights, Japan East Timor Coalition, Jews Against Genocide, USA, KontraS, Indonesia, Law Enforcement Watch, Jakarta, Indonesia, Madison-Ainaro Sister City Alliance, Wisconsin, USA, Maryknoll Office for Global Concerns, USA, Swedish East Timor Committee, TAPOL, UK, Watch Indonesia!, Germany, WESPAC Foundation, White Plains, NY USA, WestPAN (West Papua Action Network), Canada, Wisconsin Network for Peace and Justice, USA, WPAT (West Papua Advocacy Team), USA(*/CJITL)
.

1 comentários:

Anónimo disse...

ANTI halo recommendasi ba saida nian? Sira atu ba kaer Generais Indonesia nian para mai sulan iha Becora ka? Ne'e servisu laiha mak hanesan ne'e.

Lalika buka sensasi, tamba realidade ita Timor moris tabele hela ba sembilan bahan pokok husi indonesia. Sira taka deit fronteira ita konta mate hamlaha. Ita bele hola husi rai seluk maibe folin karu liu duke hola husi indonesia. Ne'e hanesan izemplu kik ida.