Terça-feira, 1 de Fevereiro de 2011

"AMP Aloka Tokon 448,741 Bá Sentral Eletrika”

.
Timor Post - Sabadu, 29 Janeiru 2011

Reportazen : Manuel da Silva

Dili-“Bloku Aliansa Maioria Parlamentar (AMP) liu husi proposta No.43/II kategoria despesa capital dezenvolvimentu rubrika energia eletrika ho dotasaun inisial miloens $176,741 husu aditamentu milooens $282, dotasaun final miloens $448,741 hodi investe ba sentral eletrisidade Timor Leste.

Deputado Proponente Pedro da costa Martires husi bancada CNRT argumenta, proposta ne’e atu responde problema povu Timor Leste nian, liliu infraestrutura baziku ne’ebe hanesan kurasaun ba dezenvolvimentu sei la-lao.

Masek governu aloka uluk tiha ona osan atu sosa jeradores maibe jeradores ujadu, tamba ne’e mak proposta refere atu tau osan para sosa jerador foun.

“Hau nia hanoin inisiativa ne’ebe governu halo atu hare sentral ida ne’ebe ho kapasidade ida boot ho prinsipiu atu uza sentral eletriku ho jeraodres ujado, maibe proposta husi sosiedade sivil parlamentu nasional ho ema barak,”argumenta ba ninia proposta.

“Ami sujere atu aumenta tan osan ba fundu infraestrutura atu halo atendementu ida ne’e tamba ita presija duni sosa jerador foun,”dehan Pedro.

Nia dehan, osan atu sosa jerador ne’e mai husi fundu petroliferu, tamba artigu 9 hateten se governu aprejenta razoens ne’ebe ke justikadu no hare ba interese nasional bele admite atu hasai osan husi fundu petroliferu atu halo projeitu ne’ebe atende nesesidade ema barak
nian.

Deputadu José Teixeira
Deputadu José Teixeira husi Bancada FRETILIN, hatete, ema hotu hakarak sai husi nakukun maibe tenki iha transparansia ba kontratu no prosesu projeitu eletrisidade ne’e.

“Ita hoti iha objetivu katak ita lakohi atu hela iha nakukun bebeik, maibe hau nia objetivu nudar deputadu labele husi projetu ida ne’ebe hahu ho projeitu olio Pezadu atu hela mos iha nakukun nia laran,”katak José Teixeira.

Teixeira kestiaona, prosesu olio Pezadu uluk laiha tender, halo deit esperesaun interese, prosesu la’o to’o iha ne’ebe agora aumenta osan atu sosa jerador maibe tenki esklarese ba publiku.

Hau nia preokupasaun konaba kontratu ne’ebe mak governu halo ho kompañia ne’e hau seidauk hare nein esperito santo,”dehan Teixeira.

Inacio Moreira
Entertantu Inacio Moreira reforsa, apoio ba sentral eletrisidade maibe presiza esplika kona ba prosesu lao oinsa no projeitu to’o iha ne’ebe i bainhira maka hotu.

“Hau hanoin ita tenki rona malu, tamba saida maka kontratu sira ne’e ita halo ba mai, ami seidauk rona esplikasaun klaru, liliu desizaunfofoun nebe halo, tamba saida fob a kompañia Xina Nuklear ne’e,”kestiaona Inacio.

PM Xanana Gusmao
Hatan ba kestaun ne’e PM Xanana Gusmao informa, kalendariu projeitu sentral eletrisidade ne’e linha transmisaun husi Hera ba Manatutu iha Marsu atu kompletu ona, Manatutu ba Baucau April maka hotu.

Nia hatutan, depois Dili ba Liquica hotu iha Marsu, noa Baucau ba Lospalos iha Outubru, Likisa ba maliana iha Agostu, no Baucau Ba Viqueque iha Agostu, depois Maliana ba Suai iha Dezembru 2011.

“Ami temi kosta Norte Viqueque Betano dezembru 2011 bele to’o Janeiru 2012 bainhira udan i Suai ba Kasa hanesan mos ba Ainaro Kasa mos sei remata iha 2012.

Nia akresenta kustu ba jerador ne’e boot tebes tamba tuir kriteiru ne’ebe mak jerador nain termina katak, uja sistema LG dehan katak jerador mai mak foin governu selu.

Koalia konaba retornu, PM Xanana dehan, bainhira eletrisidade ne’e lakan povu loke sira nia negosiu kiik no bele halo ona dezenvolvimentu i investidor husi estranjeiru bele mai investe iha Timor leste.

“Hau hanoin katak buat ida retornu ita lalika hare ba retornu ita labele hare ba husi osan duni maibe husi povu nia moris povu nia benefisiu atu halao povu nia ekonomia,”katak Xanana. (*)
.

3 comentários:

Anónimo disse...

BLOGO PROPAGANDA FRETLIN NIAN IDA NE ema lobuk ida mak harii. Sira ne mai hosi hosi "kambada extrimista kidung-makerek".

Sira nia atan Timor oan identidade (oportunista no asimiladu politika) hanesan Arsenio Bano, Jose Manuel Fernandes, Elizario ulun-Britas ho Osorio beik, Antero Benedito Oportunista, Nuno Tjailoro ho seluk tan) mak suporta sira. Maske atan sira ne Uma Luluik iha mais siar hakarak sai atan ba "kidung-makerek" sira nafatin.

Kambada "kidung makerek" sira ne mesak kolonialista nia restu sira: sempre halo propaganda foer hodi exploita ita Timor Oan maubere ain-tanan nebe Mari Alkatiri bolu fuk lafase, kaixa-kaixote, beikten ho analfabeto (nebe iha uma-lulik))hodi sira bele UKUN ITA NAFATIN.

Sira mak hanesan tuir mai ne:

1. Raul Mosaco (Aikurus Nice), eis ministro Infrastrutura agora moris TABELE hela iha Melbourne;

2. Jose Teixeira, Fahi Makau;

3. Harold Mucho, asessor angin ribut ba Mari-Lu;

4. Mari Alkatiri rasik (agora gava an dehan nia mak halo buat hotu iha 1975);

5. Ho bandido seluk kidung makerek selu tan.

Sira nia target maka ATAKA no TOLOK Maun Boot Xanana - hodi dun nia naokten ho koruptor. Sira haluhan tiha katak nia fo nia vida tomak ba Timor oan nia libertasaun.

Sira mos ataka ema nebe suporta maun Xanana hanesan naokten, opportunista no koruptor -- hodi lohi ka exploita ita nia maluk ain-tanan sira nia sentimento emosional - nune hodi ita Timor Oan han malu nafatin no "kidung-makerek" sira bele ukun Timor-Leste hanesan sira nia avon kolonialista sira. Hakoak Boot!


Nikita Kablaki

KAMBADA KIDUNG MAKEREK NE SE?

KAMBADA KIDUNG MAKEREK ne, ema sira uma-lulic laiha, aman-inan sira lao-rai!

Sira ne uluk mai iha Timor, ka moris hosi kolonialista nia atan sira.

Balun ema diak, nebe integra aan no foti aan nudar Timor Oan, respeita ita nia kultura.

Sira termasuk KAMBADA KIDUNG MAKEREK NE, sira uma-lulik laiha ona, hakarak exploita ita Timor oan nebe iha Um-Lulik ne, liu-liu sira beik no aitanan, halo delek sira nia matan hodi - haruka ita HAN MALU.

Ikus mai, sira hakarak halo nune hodi UKUN FALI ITA... Sira lohi ita han MALU, deposi sira mak atu ukun fali ita.

Contoh mak Mari Alkatiri, Harold Mucho, Raul Mosaco (mau-TABELE), Jose Fahi Makau Teixeira ho seluk tan.

Mau-Kiak Lemorai

Anónimo disse...

Diak liu troca deit ona Januario Pereira tamba laiha capacidade atu halo serviço no tau fali ema seluk.
Se lae ahi mate loron kalan deit...
hasai osan barak laiha resultado.
Beik ten

Anónimo disse...

Ema matenek iha Timor barak nusa mak troca tiha sira.Halo moe deit ukun an ona maibe ahi mate nafatin.Ukun sei mai ida.
Frentilol