Quinta-feira, 27 de Janeiro de 2011

“Tusan Hanehan Governu AMP”

.
Timor Post - Kuarta, 26 Janeiru 2011

Dili-“Deputadu FRETILIN Joaquim Amaral kritika maka’as tamba governu seidauk selu kompania sira ne’ebe kaer projeitu emerjensia iha 2010, maske projeitu sira ne’e konklui ona.

“Divida (Tusan) boot iha 2010 liu-liu ba servisu emerjensia kona-ba projeitu emerjensia ne’ebe seidauk selu, ne’eduni governu atu foti osan husi ne’ebe no to’o bainhira mak selu hotu,”kestiaona Joaquim iha debate OJE 2011 iha PN tersa horsehik.

Deputadu Joaquim la temi osan hira no kompania ne’ebe mak nia osan seidauk selu, maibe nia kestiaona osan ne’ebe hasai ba projeitu emerjensia tinan 2010 boot tebes.

Nia akresenta projeitu emerjensia tinan 2010 mosu barak tamba laiha criteria ba projeitu emerjensia sira.

Membru komisaun G trata asuntu infraestrutura ne’e lamenta tamba tuir relatoriu OJE 2010 ne’ebe mak komisaun C simu katak osan ne’ebe aloka ba dirasaun nasional Estradas no pontes maioria osan 50% gasta deit ba projeitu emerjensia.

“Ami haree katak projeitu 2010 ezajeradu (keterlaluan), it abele dehan besik han tiha 50%, osan ne’ebe aloka ba dirasaun nasional estradas ho pontes ne’e la rasional,”Joaquim esplika.

Nia dehan, iha OJE 2010, governu aloka U$62 miloens ne’ebe aloka ba seitor Estrada, maibe relatoriu ne’ebe komisaun G simu governu foin selu milloens $34 deit.

“Iha relatoriu ezekuta $34 milloens, agora restu ne’e ba iha ne’ebe no tamba sa mak laiha relatoriu no prokurament dezentralizadu funsiona ka lae,”nia lamenta.

Ne’e duni, nia husu tenki iha difinisaun ida klaru konaba projeitu emerjensia katak se mak iha kompetensia ba projeitu emerjensia atu nune’e ninia supervizaun no monitorizasaun iha pagamentu.

Hatan ba kestaun ne’e, Ministru Infraestrutura Pedro Lay hateten projeitu emerjensia ne’e iha 2010 barak kauza husi dezastra naturais ne’ebe mosu tamba tinan tomak udan maka’as halo Estrada no ponte barak halo estragus.

Nia la temi projeitu emerjensia hirak mak iha 2010, maibe nia dehan governu hasai ona milloens 26 hodi selu ba kompania sira.

“Osan ne’ebe selu tiha ona hamutuk 26 milloens, balun seidauk duni tamba ita presiza haree ho hatene volume no kustu ba projeitu ida,”dehan Ministru Pedro.

Kona-ba tusan ne’ebe mak governu sei iha, Pedro informa, oras ne’e dadaun ekipa tekniku no pessoal inspetor jeral halo hela inspesaun ba projeitu sira ne’e hodi buka hatene kona-ba volume no kustu loloos ba projeitu sira ne’e mak foin selu.(manuel da silva)
.

4 comentários:

Anónimo disse...

seidauk debe nasaun seluk nia osan deit karik tusan hanehan ona sira hanesan sira hanesan feto bikan sira, satan sira divida estranjeiru.

Haruka Xanana Gusmao deskansa ona. Lalika obriga an sai "bapak pembangunan negara". Diak liu sai deit ona "bapak pembongkar negara".

Anónimo disse...

F ida deit. Bandeira, ino no atributo sira seluk mos ida deit. Maibe politicamente labele nega katak F iha rua. F radikal no F Mudanca. Bainhira Camarada Mari Alkatiri hateten dehan FM hakarak fila tenki ba halo autocrita ba deslocados sira significa katak ita reconhece duni FM nia forca. Xanana hetan 18 assentos iha Parlamento Nacional iha fulan 2 nia laran deit tamba moos forca FM nian. Fretilin sorin balu tuir hotu sira. Ne'e realidade! Ne'e factos! Fretilin hosi 57% iha 2001 tu'un ba 29% iha 2007. Karik ita interpreta di-diak, FM la'os atu mai monu aín ba Mari. Tamba sira nunca sai hosi Fretilin. Sira halo alianca eleitoral ho Xanana atu hatun Mari hosi lideranca. Tamba ne'e legalmente sira la'os CNRT. Loron ruma sira sei fila mai Fretilin. Sira foin mak manifesta dehan atu fila. Sira seidauk koalia kona-ba condicoes halo nusa atu fila mai Fretilin. Neduni ita lalika koalia barak lai. Tamba sem FM moos ita la sei manan eleicao 2012. Sira la kaer ukun consegue hetan 18 cadeiras sa-tan iha 2012? Iha eleicao liu ba ita iha vantagem liu sira moos la manan mutlak. Ita iha apoio policia nebe fo pressao ba votantes iha fatin remotas atu vota ba Fretilin. Ita mos bele usa documentos oi-oin hodi ba vota. Agora buat sira ne'e laiha ona. Diak liu hatun ita nia arongancia hodi hanoin di-diak. Keta arogante demais ikus mai lakon bukan razao oi-oin. Naran ida inconstitucional k de facto ne'e hare para ona tamba halo ita moe deit. Buat sira ne'e camarada Mari mak lohi deit ita. Sira moris diak hela, ita mak terus. Mari simu pensao vitalicio, fe'en sai Embaixadora no mao alin sira simu projecto bo'ot deit hosi PM de facto Xanana Gusmao. Ita dehan hasai oportunistas sira hosi governo de facto maibe ita la sukat ita nia forca iha k lae. FM maioria Fretlin asli nia oan. Be oportunistas sira foin tama Fretilin ne'e halo nusa? Ita adora tiha sira depois duni fali Fretilin nia oan sira nebe tamba deit hanoin lahanesan ho Mari alkatiri k? Dala ida-tan hau hakarak tegaskan katak, enquanto ita la hakuak fali FM ita sei lakon a'at liu-tan. E quando ita lakon, oportunista sira mak sei ukun duni rai ne'e. Sedangkan oportunistas balu iha Fretilin laran sei la sente todan tamba sira nunca terus ba Fretilin iha tempo susar. abracos

Anónimo disse...

BLOGO PROPAGANDA FRETLIN NIAN IDA NE ema lobuk ida mak harii. Sira ne mai hosi hosi "kambada extrimista kidung-makerek".

Sira nia atan Timor oan identidade (oportunista no asimiladu politika) hanesan Arsenio Bano, Jose Manuel Fernandes, Elizario ulun-Britas ho Osorio beik, Antero Benedito Oportunista, Nuno Tjailoro ho seluk tan) mak suporta sira. Maske atan sira ne Uma Luluik iha mais siar hakarak sai atan ba "kidung-makerek" sira nafatin.

Kambada "kidung makerek" sira ne mesak kolonialista nia restu sira: sempre halo propaganda foer hodi exploita ita Timor Oan maubere ain-tanan nebe Mari Alkatiri bolu fuk lafase, kaixa-kaixote, beikten ho analfabeto (nebe iha uma-lulik))hodi sira bele UKUN ITA NAFATIN.

Sira mak hanesan tuir mai ne:

1. Raul Mosaco (Aikurus Nice), eis ministro Infrastrutura agora moris TABELE hela iha Melbourne;

2. Jose Teixeira, Fahi Makau;

3. Harold Mucho, asessor angin ribut ba Mari-Lu;

4. Mari Alkatiri rasik (agora gava an dehan nia mak halo buat hotu iha 1975);

5. Ho bandido seluk kidung makerek selu tan.

Sira nia target maka ATAKA no TOLOK Maun Boot Xanana - hodi dun nia naokten ho koruptor. Sira haluhan tiha katak nia fo nia vida tomak ba Timor oan nia libertasaun.

Sira mos ataka ema nebe suporta maun Xanana hanesan naokten, opportunista no koruptor -- hodi lohi ka exploita ita nia maluk ain-tanan sira nia sentimento emosional - nune hodi ita Timor Oan han malu nafatin no "kidung-makerek" sira bele ukun Timor-Leste hanesan sira nia avon kolonialista sira. Hakoak Boot!


Nikita Kablaki

----------------------------


KAMBADA KIDUNG MAKEREK NE SE?

KAMBADA KIDUNG MAKEREK ne, ema sira uma-lulic laiha, aman-inan sira lao-rai!

Sira ne uluk mai iha Timor, ka moris hosi kolonialista nia atan sira.

Balun ema diak, nebe integra aan no foti aan nudar Timor Oan, respeita ita nia kultura.

Sira termasuk KAMBADA KIDUNG MAKEREK NE, sira uma-lulik laiha ona, hakarak exploita ita Timor oan nebe iha Um-Lulik ne, liu-liu sira beik no aitanan, halo delek sira nia matan hodi - haruka ita HAN MALU.

Ikus mai, sira hakarak halo nune hodi UKUN FALI ITA... Sira lohi ita han MALU, deposi sira mak atu ukun fali ita.

Contoh mak Mari Alkatiri, Harold Mucho, Raul Mosaco (mau-TABELE), Jose Fahi Makau Teixeira ho seluk tan.

Mau-Kiak Lemorai

Anónimo disse...

O haluaha tiha Xanana Gusmao no Jose Ramos Horta. Hatudu took Xanana no Ramos Horta nia uma lisan maka ida nebe, iha nebe no naran saida?