Terça-feira, 25 de Janeiro de 2011

TIMOR LESTE'S JUST ONE, NO MORE TIMOR LESTE...!!!

.

BY JOÃOZITO VIANA - Tuesday, January 25, 2011 - LUTA HAMUTUK

Tuir lolos Parlamento Nasional reprezenta povu em jeral laos povu balun deit.

Hanesan horseik, deputado balun defende fali nia distrito mes-mesak no koko minimiza distrito balun. Ba hau Presidente PN tenke uza nia autoridade tomak hodi hapara debates ho intensaun divizionismo ne'ebe mak sei harahun valores unidade nasional. Debates baratu horseik ha-rame tan PALKU PALHAÇOS (impresta lian sinismu husi Companheira Maria). Membro Parlamento Nasional Moe laiha duni ona...!!!

Hapara tiha hanoin devizionismo e sucos, hapara tiha debates konaba se los mak liurai no se los mak lae, hapara tiha intensaun no lia fuan minimiza malu "distrito ida diak liu ou seluk at" ka "seluk kiak no seluk riku". Nain bo'ot sira tenke tau iha kakutak mak "Timor Leste mesak ida deit, Timor Leste mai husi Jaco to'o Oecusse, mai husi Tasi Mane to'o Tasi Feto (Atauro), inklui mos Timor-oan sira diaspora, ita hotu Timor nia oan." Ho ida ne'e mak Timor-oan mai husi ne'ebe deit laos sai ona problema, laiha problema ona bainhira ema balun koko kestiona Timor-oan sai husi se los nia kabun.

Husu bo'ot ba nain ulun sira, hodi tau importansia diskusaun orsamento jeral estado iha nia fatin lolos, lalika iha hanoin hodi hafahe Timor kiik-oan ida ne'e tamba "Libertasaun do Patria" manifeste husi valores unidade, humanidade nomos solidaredade ba malun.

Dalan leut be naruk ba ukun an hamate ema lubun, balun sai alejiadu tiha, balun lakon nia familia, balun fali tenke husik nia rai, no balun fali hetan duni oportunidade hodi goza maske balun sei iha susar no terus nia laran. Tamba-ne'e, lalika tan iha hanoin hodi hafahe rai ne'e, tau nafatin iha kakutak mak oinsa hala'o ida-idak nia dever iha klima ukun an ida ne'e, nune'e Timor Leste bele to'o duni nia objetivo ba ukun rasik an total e kompletu.

Obrigado wain!
.

5 comentários:

Anónimo disse...

irmaun ita bot kumprinde le no hakerek kala'e? ita bot tinan hira ona? karik hau bele sik ita bot nia tinan keta foin 17 anos karik tamba husi ita bot nia koalia hanesan maluk nebe foin to'o iha masa puber alias seidauk dewasa los. hau hare ita bo'ot nian kakutak laran so iha mak laran moras no odiu.

hau mos timor oan hanesan ita bot, ko'or hanesan ita bot hakark hateten deit ba ita katak "hak besik netik'an ba Igreija para hetan isplikasaun husi amu sira" sela'e hau hare ita bot bele frustradu no at liu sai bulak ita. i maluk seluk mak nafatin goja timor iha loron ikus. karik iskola seidauk remata diak liu halo ramata hikas istudu ............ ou sela'e seidauk servisu aumenta tan kapasidade ho didiak para bele hetan servisu.

hau hanoin diak liu ita sai timor oan nebe promove unidade nasional keta sai fali fahi nebe buka foer deit alias buka terus hela deit i ema seluk mak goja fali ukun'an ida ne'e. ikus mai ita mak streji no sai crazy i ema seluk hamnasa fali ita.

respeitu malu buat diak ida tamba husi respeitu ita sei hetan valor respeitu husi ema seluk

abracos

Anónimo disse...

Nikita nee ema ida nebe durante rezistensia nia ho nia familia serbisu hamutuk ho bapa sira. Foin agora maka nia mosu mai hodi kose Xanana no Horta para hetan kargo ruma. Nia hahalok mahu nian maka halo mate hau nia maun rua iha maliana neba durante fulan Setembru 1999.

Anónimo disse...

Maun nikita ne'e los duni. Mais o dun bebeik ema ne'e, keta halo be o mak milisi hela karik.

Anónimo disse...

BLOGO PROPAGANDA FRETLIN NIAN IDA NE ema lobuk ida mak harii. Sira ne mai hosi hosi "kambada extrimista kidung-makerek".

Sira nia atan Timor oan identidade (oportunista no asimiladu politika) hanesan Arsenio Bano, Jose Manuel Fernandes, Elizario ulun-Britas ho Osorio beik, Antero Benedito Oportunista, Nuno Tjailoro ho seluk tan) mak suporta sira. Maske atan sira ne Uma Luluik iha mais siar hakarak sai atan ba "kidung-makerek" sira nafatin.

Kambada "kidung makerek" sira ne mesak kolonialista nia restu sira: sempre halo propaganda foer hodi exploita ita Timor Oan maubere ain-tanan nebe Mari Alkatiri bolu fuk lafase, kaixa-kaixote, beikten ho analfabeto (nebe iha uma-lulik))hodi sira bele UKUN ITA NAFATIN.

Sira mak hanesan tuir mai ne:

1. Raul Mosaco (Aikurus Nice), eis ministro Infrastrutura agora moris TABELE hela iha Melbourne;

2. Jose Teixeira, Fahi Makau;

3. Harold Mucho, asessor angin ribut ba Mari-Lu;

4. Mari Alkatiri rasik (agora gava an dehan nia mak halo buat hotu iha 1975);

5. Ho bandido seluk kidung makerek selu tan.

Sira nia target maka ATAKA no TOLOK Maun Boot Xanana - hodi dun nia naokten ho koruptor. Sira haluhan tiha katak nia fo nia vida tomak ba Timor oan nia libertasaun.

Sira mos ataka ema nebe suporta maun Xanana hanesan naokten, opportunista no koruptor -- hodi lohi ka exploita ita nia maluk ain-tanan sira nia sentimento emosional - nune hodi ita Timor Oan han malu nafatin no "kidung-makerek" sira bele ukun Timor-Leste hanesan sira nia avon kolonialista sira. Hakoak Boot!


Nikita Kablaki

Anónimo disse...

hau sente ne normal.tamba depende partido hili representante hosi ditrito nebe?