.
Written by Gil Silva - Monday, 03 January 2011 - CJITL
Dili inDepth, Jeneral Indonezia nian Andi Muhammad Jusuf Amir ou konhecido liu ho naran Jeneral M. Yusuf ne’ebe sai hanesan Xefi Komando Funu ne’ebe mos hanesan Ministru Defeza no Siguransa (Menhankam) Indonezia nian iha tinan 1978, tinan ne’ebe Nicolao Lobato Hetan oho husi soldadu indonezia, mate tiha ona ne’ebe tuir lolos sai hanesan tarjeito sasin ida husi istoria metan Timor nian.
Tuir riset data online ne ‘ebe Centru Jornalista Investigativu Timor Leste - CJITL hetan asesu hatudu katak Jeneral M. Yusuf ne’ebe orijin husi Makasar, Sudoeste Sumatra, Indonezia ne’e mate tiha ona ho tinan 76 iha loron 8 Setembru 2004.
Jeneral M. Yusuf mak toma responsabiliza ba ordem hotu ne’ebe nia fo sai hodi haruka soldadu indonezia halo embuskada ba fatin Nicolao Lobato nian iha foho Maubisse durante loron sanulu resin ida (11) ne’ebe ikus mai Nicolao rasik ho nia membru nain rua nulu resin rua (22) seluk hetan tiru husi soldadu Bataylon 744 udayana iha loron 31 Dezembru 1978.
Jeneral Yusuf rasik, iha loron ne’e kedas sai husi Indonezia ho Aviaun C-130 Hercules TNI AU hodi ba vizita direitamente fatin akontecementu iha Maubisse no mos hato’o mensajen alegria husi Prezidente Soeharto nian ba soldadu sira ne’ebe oho Nicolao Lobato.
Jeneral M. Yusuf nu’udar mos autor xavi iha iha indonezia, tamba nia mak hamutuk ho jeneral nain rua seluk (Basuki Rachmat no Amir mahmud) ne’ebe lori karta obrigatoriu ida ba hasoru Prezidente Soekarno iha Rezidensia Bogor iha loron 11 Marcu 1966 hodi haruka Soekarno asina karta ida ne’ebe hanaran Surat Perintah Sebelas Maret (SUPERSEMAR) hodi ikus mai Soekarno rasik lakon tiha nia mandatu hanesan prezidente ne’ebe hadau fali husi Soeharto hodi ukun to’o Maiu 1998.
Kaju SUPERSEMAR rasik to’o Jeneral Yusuf mate seidauk bele identifika nia abut, tamba karta original ne’ebe iha Yusuf nia liman publiku Indonezia nunka hare.
Ba Timor Leste, Jeneral M. Yusuf importante tebes tamba nia bele hateten sai iha ne’ebe rate Nicolao Lobato nian.
Tuir Zacarias Albano da Costa, Ministru Negocio Estranjeiru iha palacio governu, segunda (28/12/09) tinan kotuk hateten katak Prezidente Indonesia rasik, Susilo Bambang Yudihoyono (SBY) hatun ona orden atu halo indentifikasaun ba Jenderal Tentara Nasional Indonesia (TNI) sira ne’ebe involvidu iha operasaun oho saudozu Nicolau Lobato iha tinan 1978. (Gil da Silva/CJITL)
.

Written by Gil Silva - Monday, 03 January 2011 - CJITL
Dili inDepth, Jeneral Indonezia nian Andi Muhammad Jusuf Amir ou konhecido liu ho naran Jeneral M. Yusuf ne’ebe sai hanesan Xefi Komando Funu ne’ebe mos hanesan Ministru Defeza no Siguransa (Menhankam) Indonezia nian iha tinan 1978, tinan ne’ebe Nicolao Lobato Hetan oho husi soldadu indonezia, mate tiha ona ne’ebe tuir lolos sai hanesan tarjeito sasin ida husi istoria metan Timor nian.
Tuir riset data online ne ‘ebe Centru Jornalista Investigativu Timor Leste - CJITL hetan asesu hatudu katak Jeneral M. Yusuf ne’ebe orijin husi Makasar, Sudoeste Sumatra, Indonezia ne’e mate tiha ona ho tinan 76 iha loron 8 Setembru 2004.
Jeneral M. Yusuf mak toma responsabiliza ba ordem hotu ne’ebe nia fo sai hodi haruka soldadu indonezia halo embuskada ba fatin Nicolao Lobato nian iha foho Maubisse durante loron sanulu resin ida (11) ne’ebe ikus mai Nicolao rasik ho nia membru nain rua nulu resin rua (22) seluk hetan tiru husi soldadu Bataylon 744 udayana iha loron 31 Dezembru 1978.
Jeneral Yusuf rasik, iha loron ne’e kedas sai husi Indonezia ho Aviaun C-130 Hercules TNI AU hodi ba vizita direitamente fatin akontecementu iha Maubisse no mos hato’o mensajen alegria husi Prezidente Soeharto nian ba soldadu sira ne’ebe oho Nicolao Lobato.
Jeneral M. Yusuf nu’udar mos autor xavi iha iha indonezia, tamba nia mak hamutuk ho jeneral nain rua seluk (Basuki Rachmat no Amir mahmud) ne’ebe lori karta obrigatoriu ida ba hasoru Prezidente Soekarno iha Rezidensia Bogor iha loron 11 Marcu 1966 hodi haruka Soekarno asina karta ida ne’ebe hanaran Surat Perintah Sebelas Maret (SUPERSEMAR) hodi ikus mai Soekarno rasik lakon tiha nia mandatu hanesan prezidente ne’ebe hadau fali husi Soeharto hodi ukun to’o Maiu 1998.
Kaju SUPERSEMAR rasik to’o Jeneral Yusuf mate seidauk bele identifika nia abut, tamba karta original ne’ebe iha Yusuf nia liman publiku Indonezia nunka hare.
Ba Timor Leste, Jeneral M. Yusuf importante tebes tamba nia bele hateten sai iha ne’ebe rate Nicolao Lobato nian.
Tuir Zacarias Albano da Costa, Ministru Negocio Estranjeiru iha palacio governu, segunda (28/12/09) tinan kotuk hateten katak Prezidente Indonesia rasik, Susilo Bambang Yudihoyono (SBY) hatun ona orden atu halo indentifikasaun ba Jenderal Tentara Nasional Indonesia (TNI) sira ne’ebe involvidu iha operasaun oho saudozu Nicolau Lobato iha tinan 1978. (Gil da Silva/CJITL)
.

15 comentários:
Iha tinan 1978 fulan dezembru loron 31, forza UDT, APODETI sei aktivu hela ho forza Indonesia. Iha momentu neba Guilherme Gonsalves mak governador.
Governador Guilherme hasae fotografia ho Kamarada Nikolau nian isin mate.
Momentu iha serku ne, hau mos besik neba, hau haree ho matan katak, forza UDT no APODETI involve iha serku neba, hau sei konhese hela se mak iha prezensa ho kilat.
Governu Timor Leste fo premiu as ida ba Ex forza Timorense pro Indonesia sira nebe involve iha akontesimentu neba.
Tanba iha momentu neba la os deik Indonesia maibe forza Timorense nebe pro indonesia mos ataka lisuk.
Francisco Kabuadi bele hatene Nikolau Lobato nian isin, tanba iha tinan neba Francisco hela ona ho General Kabuadi. Nia mak sae tama ho generais Indonesios sira.
Imi kaer Francisco Kabuadi kehe ninian kidun koak, nia muta sae kedas iha ninian ibun koak. Asu sira ne mak uluk ho Generais Indonesia sira.
Governu Timor tenke halo inkeritu ida ba Lideres UDT, APODETI. KOTA no PARTIDO TRABALHISTA sira para buka tuir saudoso Nikolau Nian ruin. sira hatene maibe ohin loron finzi tia, lia ida la kona.
Nicolau ne mate tiha ona hanesan povu rihun 200 nebe mos mate iha funu laran ne...tamba Nicolau nia beik-ten mak povu rihun 200 mos mate hotu ne!!!
ita tenki respeita Ema nebe maka mate Ona.la likan trata PA! e hau fo attensaun ba Animal nebe temi Nicolau nia beikten maka halo ema 200,0000 mos mate!!nia Nicolau ho sira rihun 200,000nia mate nudar HEROES ba Nasaun nia Fundasaun. maibe la buat ida ...MAROMAK NE''E BO'OT ? Hau fo hanoin ba imi Traidors nia Gerasaun nebe tabele tuir Xanana ne'e rona mai lai! hau ema ida nebe kaer uluk Xanana nia [projecto] liman moruk ninian maibe buat ida hanesan hau fo nia simu e nia fo hau simu.tamba hau ema Stafet ba funu ne'e nian,e imi rona mai tamba liafuan ne'e sai hosi ema be imi tabele ba nia ibun.katak ita labele kaer sira tuir funu nia haruka,maibe ita sei kaer sira ho Justica tuir nia haruka.katak se kaer sira ho funu nia Ordens, ema Mundo Internasional sei la fo ajuda ba ita.maibe ita kaer traidors sira ho Justica, Mundo tomak sei tau matan nafatin mai ita.Attensaun!nia lori liafuan Dialogo hodi sulan imi e fo projecto bobo'ot ba imi,imi keta hanoin imi sei sees hosi Justica karik,se loron ida nia mate Ona imi sira ne'e nia fatin maka We bikas no We dauberek nia toos ata...n
Hare tok asu otonomista sira nee ohin loron moris hanesan animal iha sentina laran indonesia nian, ohin loron sei moe laiha mai trata ita nia heroi. Asu animal otonomista sira uluk lambe soeharto nia kidunkuak, soeharto mos bibidiuk lambe tutan tan amerika nia kidunkuak, depois ba het fali francisco lopes nia kidun kuak ho tan UDT lubuk ida hodi mai invade Timor Leste..lori sira nia forsar TNI-POLRI mai mate hanesan mos animal hasoru GLORIOSOS FALINTIL ASWAIN. Ami nia Presidente no Komandante Supremo das FALINTIL nia isin mate ami sei buka atu tau hamutuk ho heoris aswain bar-barak iha CEMETERIO DE MARTIRES E HEROIS DO POVO MAUBERE IHA METINARO. Depois loron ida kuandu ami hakoi tan Heroi Xanana nia isin mate maka AMI SEI BUKA DALAN NO FO MASIN BA IMI OTONOMISTA NAOKTEN OPORTUNISTA SIRA LAMBE DIDIAK!! IMI hein deit loron ida ami sei lulun imi husi Timor Leste ba tama fali iha Atambua hamutuk ho imi nia animal joao tavares no abilio ozorio nebe hakoi hela iha Atambua neba!! Ami sei kua imi nia lasan ba hatama tiha ba euriko nia kidun kuak depois kua fali euriko nia lasan ba hamata fali iha imi UDT no otnomistas sira nia inan nia huin matan kuak nee!!!
Imi hein FFDTL mos agora reforma lai too loron ida mak ami sei lulun mohu hotu imi sira nebe ami identifika tena iha Dili ba hamutuk hotu fali ho joao tavares nia kidun kuak iha rate atambua neba!!
Timor Leste so ba ema nebe hakarak ukun an laos ba asu maulambe otonomista sira!!! Imi sira otonomista no UDT sira tenki kaer oho hotu kedas para vinga 200 000 Maubere sira mate iha 1975 nee!!!
Ba hau laiha rekonsiliasaun ho imi otonomista no UDT fan rai sira!!! Imi fatin pos era Xanana nian maka raikuak no kakorok kotu!!
Ohin loron imi sei sadere lai ba Xanana, no ami sei respeita maun bot ne maka imi mos ami la bok!! Mas loron ida kuandu maun bot laiha ona maka imi hare deit saida maka ami sei halo ba imi asu UDT no otonomista oportunista traidores sira!!
ita kolia los deit katak Francisco L.da Cruz,maka hatene PR.Nicolau nia hakoi fatin.tamba depois PR.Nicolau mate tiha e F.L.DA CRUZ sae Helikopter semo ho Pamflet fhoto matebian nian ba soe lemo Timor laran tomak, hodi halo Propaganda katak imi nia PRESIDENTE mate ona la likan halai bebeik iha Ailaran. la likan dun ba DADIN KALBUADI nia T.B.O.sira ka ou sese fali,Governu tenki iha FOCUS ida.la bele dun ba dun mai dehan ida neba e ema neba mos iha Oin,ne'e nunka hetan Solusaun ida kazu ne'e. e atu dehan Milisia UDT.ka APODETI,ne'e Konsekuensia Funu nian,katak Milisia sira ne'e ho T.B.O.ba hamutuk ho Enimigu so atu Defende MEREH PUTIH e FOS MUTIN.mai ita Assuwain funu nain no terus nain sira so buka atu DEFENDE ita nia IDENTIDADE RAI TIMOR NIAN nebe ita nia beiala sira tau hela mai ita.ikus liu hau favor ba imi sira be halo serviso CJITL.nian katak se imi atu halo publika Ema ruma nia Autobiografia inkludin matebian PR.Nicoalu nian,imi TENKI! investiga lai ka husu ba Ema ne'e nia Familia Ou Alin nebe sei moris.mesmo hau hatene mos hau sei la fo hatene ba imi Jornalista sira liu hosi komentario ida ne'e.hau fo contoh deit se matebian nia Alin Rogerio T.L.Anak ke tiga agora ho ona idade 61 ho balun,Oinsa maka matebian PR.Nicolau D.Lobato nebe moris uluk e nia Aman hili Letra N. hosi nia naran rasik Narciso atu forma nia Oan sira nia naran katak N. ba Nicolau-A. ba Antonio e R.Rogerio ho sst.so depois Oan sira moris barak liu tiha sira nia aman nia naran. Saiyo nara
Sr. Anonimo nia komentario neebe dEhan Nicolau Lobatu beik ten nee pasti mai husi grupo milisia ou ema neebe la gosta Timor ukun an. Nicolau Lobato Heroi Nacional neebe fo nia vida ba ukun an. Kona ba ema rihun 200 neebe mate nee konsekuensia husi luta ukun rasik an no too agora familia ida la requere termasuk hau nia familia mos mate. Ida neebe too oras nee sei requere nia familia mate iha resistensia nee pasti mai husi Grupo Otonomista. Sira requere para atu hetan osan lalais husi governo. Nee biasa tiha ona!
VIVA PRESIDENTE NICOLAU LOBATO !
FRETILIN sira agora estupido, frustrado deit, koalia ARBIRU deit!
BLOGO ida ne (THND) so cambadas de BOSOKTEN no MAFIOSO mak tama iha laran hodi SORAN POVO TIMOR - soe propaganda bosokten, explora povo maubere ain-tanan nia sentimento no la hadomi Timor oan.
Imi so hakarak halo propaganda murahan, dun ema tonomistas, desvaloriza maun-boot Xananania luta, no LOHI ami maubere oan hodi HAN-MALU tan.
Depois imi halai ba Australia, Portugal ho fatin seluk tan.
VIVA Xanana - VIVA CNRT
DUNI SAI Mari nia Mau-Lembe sira.
Ba MALUK FRETLIN RADIKAL SIRA
NICOLAU LOBATO - LAOS PARTIDO FRETILIN RADIKAL BP-7 ka MAPUTO nian.
NICOLAU LOBATO MATE BA TIMOR no NIA EMA FRETILIN MOVIMENTO -
NIA EMA NEBE LUTA BA INTERESSE TIMOR NIAN, LAOS EMA NEBE PARTIDARIO HANESAN ASU LOBUK IDA IHA BP-7 (Fatin indoktrinasaun Inteligen INDONESIA nian) neba.
FRETILIN MOVIMENTO NIA IDEIA MAK AGORA XANANA ho CNRT halao - lori TIMOR BA MORIS DIAK.
PARTIDO FRETILIN RADIKAL - BP-7 BUka explora Timor Oan sira beik, ain-tanan, maubere nia SENTIMENTO - Lohi sira ho propaganda murahan barak HODI SIRA BELE ULUN FALI ita Timor Oan sira.
Vizilansia Makaas maluk sira - Kolonialista nia resto no atan sira ne'e (uma lulic laiha) iha nebe nebe hanesan deit.
Ita (Sira iha Uma-Lulic) tenki hamutuk nafatin, selae aban bainrua ita sei sai atan iha ita nia rain rasik, no so EMA KIDUN MAKEREK SIRA (Alkatiri/Roke/Horta/Teixeira/ sst)mak sei ukun ita nafatin.
HADER ONA BA - Maubere Oan! Hader foti ita rain!
VIVA Xanana - VIVA CNRT
NIKITA KABLAKI
Nikita,
Ami hatene oo nee se. Kuidadu tanba durante oo nia tempu nudar milisi oo oho ema nia familia barak. lalika subar aa demais. Diak lui lalika koalia barak tanba ema barak konhese oo ho oo nia familia tomak no hatane momos imi nee se los.
Hei anonimo ida leten .... Au diag ga ladiag, Timor ne ami nian, - laos o asu ida hateno iha rai-liur neba.
Nikulau Lobato ne Timor nian, laos asu bandidu sira moris iha liu i hakarak mai fahe ami Timor Oan ne.
Viva Nikita ho depensores independensia. Duni sai Mari ho nia mau-lambe sira, liu-liu kidung makerek sira.
Lakateu Ai-leten
"Duni sai Mari ho nia mau-lambe sira, liu-liu kidung makerek sira."
Hanessan Gil Alves, Joe Goncalves, Cancio...
Enviar um comentário