.
Josefa Parada - Kinta, 27 Janeiru 2011 - SUARA TIMOR LOROSAE
Dezenvolvimentu (MED) aprova ho votus afavor 39, kontra 11 no abstensaun 12. Iha montante nee sei fo prioridade hari Banku Dezenvolvimentu no Kriasaun Koperativa.
Ministru Ekonomia Dezenvolvimentu, Joao Goncalves liu husi proposta orsamentu nebe MED propoin hetan ona aprovasaun husi PN ba programa nebe ministeriu trasa. Inklui transformasaun Instituisaun Mikrofinancas Timor Leste (IMFTL) ba Banku Dezenvolvmentu iha anu fiskal 2011.
MED informa katak, IMFTL harii desde 2008, governu injekta orsamentu hamutuk U$1,5 miloens aumenta kbiit instituisaun nee hodi harii sira nia Sucursal iha rai laran. Oras nee daudauk iha ona Sucursal 8, balu iha tempu badak sei halo inagurasaun hodi atende atividades rai osan no impresta osan hodi dudu kresimentu ekonomia rai nee ba oin.
Alein nee, Banku Dezenvolvimentu bele halo mobile banking hodi selu osan ferik katuas iha nivel baze, selu osan funsionariu publiku, emprezariu sira nebe halao obra iha baze hodi mantein nafatin servisu ba rai doben hahu husi sub-distritu too area rurais. Nunee liu husi orsamentu nebe PN aprova, sei tajuda koperativa sira iha nivel rurais hodi injekta mos povu atu hetan kreditu no rai osan, hasae ekonomia povu no hasai povu husi kiak no mukit.
Iha fatin seluk Antonio dos Santos, estudantes UNTL (fakuldade ekonomia), hateten atu kore povu rai nee husi kiak no mukit, dalan ida mak tenke kria kampu servisu husi nivel nasional to distrital. Kria formasaun no kapasitasaun inan feto ho mane sira iha parte moderniza sistema ekonomia husi tradisionais ba semi modernu. “Hau hanoin liu husi banku dezenvolvimentu bele fortifika ona kresimentu ekonomia iha rai laran, tanba banku bele hakbesik an ho povu iha nivel rurais hodi fo kreditu no hanorin povu rai osan,” hateten Antonio.
Maski nunee politika governu atu hamenus kiak liu husi koperativa no banku dezenvolvimentu, hetan susesu diak bainhira iha mudansa mentalidade povu rai nee nian. Tanba iha situasaun nebe ema buka osan araska, maibe gasta fasil tebes. “Se ita la muda mentalidade nee, susar tebes atu kore povu husi kiak. Ema dehan povu nee kiak, mas iha lian feto san umane, gasta osan la hanoin. Bele osan kreditu somente atu halo lian,” argumenta Antonio.
Politika transformasaun Institutu Mikro Finance Timor Leste ba banku dezenvolvimentu ho intensaun hakbesik banku nee ba povu iha area rural no fasilita povu kontribui ba prosesu dezenvolmentu rai nee. Maibe politika transformasaun nee hetan kritika makaas husi Deputadu Fretilin, Arsenio Paixao Bano. Tuir nia realizasaun banku dezenvolvimentu sedu liu duke halo estudus viabilidade ida dahuluk kona povu nia moris iha nivel baze, hodi haree impaktu negativu no pozitivu iha future. jos
.

Josefa Parada - Kinta, 27 Janeiru 2011 - SUARA TIMOR LOROSAE
Dezenvolvimentu (MED) aprova ho votus afavor 39, kontra 11 no abstensaun 12. Iha montante nee sei fo prioridade hari Banku Dezenvolvimentu no Kriasaun Koperativa.
Ministru Ekonomia Dezenvolvimentu, Joao Goncalves liu husi proposta orsamentu nebe MED propoin hetan ona aprovasaun husi PN ba programa nebe ministeriu trasa. Inklui transformasaun Instituisaun Mikrofinancas Timor Leste (IMFTL) ba Banku Dezenvolvmentu iha anu fiskal 2011.
MED informa katak, IMFTL harii desde 2008, governu injekta orsamentu hamutuk U$1,5 miloens aumenta kbiit instituisaun nee hodi harii sira nia Sucursal iha rai laran. Oras nee daudauk iha ona Sucursal 8, balu iha tempu badak sei halo inagurasaun hodi atende atividades rai osan no impresta osan hodi dudu kresimentu ekonomia rai nee ba oin.
Alein nee, Banku Dezenvolvimentu bele halo mobile banking hodi selu osan ferik katuas iha nivel baze, selu osan funsionariu publiku, emprezariu sira nebe halao obra iha baze hodi mantein nafatin servisu ba rai doben hahu husi sub-distritu too area rurais. Nunee liu husi orsamentu nebe PN aprova, sei tajuda koperativa sira iha nivel rurais hodi injekta mos povu atu hetan kreditu no rai osan, hasae ekonomia povu no hasai povu husi kiak no mukit.
Iha fatin seluk Antonio dos Santos, estudantes UNTL (fakuldade ekonomia), hateten atu kore povu rai nee husi kiak no mukit, dalan ida mak tenke kria kampu servisu husi nivel nasional to distrital. Kria formasaun no kapasitasaun inan feto ho mane sira iha parte moderniza sistema ekonomia husi tradisionais ba semi modernu. “Hau hanoin liu husi banku dezenvolvimentu bele fortifika ona kresimentu ekonomia iha rai laran, tanba banku bele hakbesik an ho povu iha nivel rurais hodi fo kreditu no hanorin povu rai osan,” hateten Antonio.
Maski nunee politika governu atu hamenus kiak liu husi koperativa no banku dezenvolvimentu, hetan susesu diak bainhira iha mudansa mentalidade povu rai nee nian. Tanba iha situasaun nebe ema buka osan araska, maibe gasta fasil tebes. “Se ita la muda mentalidade nee, susar tebes atu kore povu husi kiak. Ema dehan povu nee kiak, mas iha lian feto san umane, gasta osan la hanoin. Bele osan kreditu somente atu halo lian,” argumenta Antonio.
Politika transformasaun Institutu Mikro Finance Timor Leste ba banku dezenvolvimentu ho intensaun hakbesik banku nee ba povu iha area rural no fasilita povu kontribui ba prosesu dezenvolmentu rai nee. Maibe politika transformasaun nee hetan kritika makaas husi Deputadu Fretilin, Arsenio Paixao Bano. Tuir nia realizasaun banku dezenvolvimentu sedu liu duke halo estudus viabilidade ida dahuluk kona povu nia moris iha nivel baze, hodi haree impaktu negativu no pozitivu iha future. jos
.

1 comentários:
F ida deit. Bandeira, ino no atributo sira seluk mos ida deit. Maibe politicamente labele nega katak F iha rua. F radikal no F Mudanca. Bainhira Camarada Mari Alkatiri hateten dehan FM hakarak fila tenki ba halo autocrita ba deslocados sira significa katak ita reconhece duni FM nia forca. Xanana hetan 18 assentos iha Parlamento Nacional iha fulan 2 nia laran deit tamba moos forca FM nian. Fretilin sorin balu tuir hotu sira. Ne'e realidade! Ne'e factos! Fretilin hosi 57% iha 2001 tu'un ba 29% iha 2007. Karik ita interpreta di-diak, FM la'os atu mai monu aín ba Mari. Tamba sira nunca sai hosi Fretilin. Sira halo alianca eleitoral ho Xanana atu hatun Mari hosi lideranca. Tamba ne'e legalmente sira la'os CNRT. Loron ruma sira sei fila mai Fretilin. Sira foin mak manifesta dehan atu fila. Sira seidauk koalia kona-ba condicoes halo nusa atu fila mai Fretilin. Neduni ita lalika koalia barak lai. Tamba sem FM moos ita la sei manan eleicao 2012. Sira la kaer ukun consegue hetan 18 cadeiras sa-tan iha 2012? Iha eleicao liu ba ita iha vantagem liu sira moos la manan mutlak. Ita iha apoio policia nebe fo pressao ba votantes iha fatin remotas atu vota ba Fretilin. Ita mos bele usa documentos oi-oin hodi ba vota. Agora buat sira ne'e laiha ona. Diak liu hatun ita nia arongancia hodi hanoin di-diak. Keta arogante demais ikus mai lakon bukan razao oi-oin. Naran ida inconstitucional k de facto ne'e hare para ona tamba halo ita moe deit. Buat sira ne'e camarada Mari mak lohi deit ita. Sira moris diak hela, ita mak terus. Mari simu pensao vitalicio, fe'en sai Embaixadora no mao alin sira simu projecto bo'ot deit hosi PM de facto Xanana Gusmao. Ita dehan hasai oportunistas sira hosi governo de facto maibe ita la sukat ita nia forca iha k lae. FM maioria Fretlin asli nia oan. Be oportunistas sira foin tama Fretilin ne'e halo nusa? Ita adora tiha sira depois duni fali Fretilin nia oan sira nebe tamba deit hanoin lahanesan ho Mari alkatiri k? Dala ida-tan hau hakarak tegaskan katak, enquanto ita la hakuak fali FM ita sei lakon a'at liu-tan. E quando ita lakon, oportunista sira mak sei ukun duni rai ne'e. Sedangkan oportunistas balu iha Fretilin laran sei la sente todan tamba sira nunca terus ba Fretilin iha tempo susar. abracos
Enviar um comentário