Terça-feira, 18 de Janeiro de 2011

PERSIZA HAMENUS NUMERU KIAK NO MUKIT

.
Josefa Parada - Tersa, 18 Janeiru 2011 - SUARA TIMOR LOROSAE

DILI-Nudar nasaun foun, numeru kiak no mukit sei domina populasaun. Ekonomia povu sei mamar i governu mos seidauk hatudu asaun konkreta ba povu hodi fo kbit ba povu para hadia moris. Ninia indikador rua mak problema estrada no folin sasan.

Problema estrada, tinan 10 ona ita ukun-an, ita ha’ree governu seidauk halo mudansa ruma ba problema baziku ida nee. Estrada iha Timor Leste laran tomak, inklui mos ponte, hotu-hotu sei halo iha tempu Indonesia. Nunee mos folin sasan mercado. Kada tinan sasan folin kontinua sa’e maka’as, liliu sasan sembako.

Maibe ita labele fo sala deit ba governu. Nudar governu, sira mak iha poder no dever halo programa dezenvolvimento no implementa ba povu tomak. Ita tenke ha’ree mos ba factor sel-seluk, liliu problema seguransa no estabilidade politika nasional. Tinan hirak liuba, 2006, ita hasoru krizi boot ne’ebe kria impaktu ladiak ba situasaun seguransa no estabilidade politika. Maibe kumesa 2008 to’o agora, governusaun Xanana Gusmao konsege rezolveuidu.

Ita manan hikas unidade nasional, paz, seguransa no estabilidade politika nasional. Ho posibilidade boot nee, ita espera governusaun Xanana Gusmao, ou partido seluk mak kaer poder governu pasca eleisaun geral 2012, bele hamenus numeru kiak no mukit husi rai ida nee.

“Tan nee parte hotu-hotu, komponenti hotu-hotu, liliu joven tude sira, bele fo kontribui politika konstruktivu ba seguransa no estabilidade politika nasional. Atu nunee, planu hotu-hotu ne’ebe governu halo bele imlpementa ho diak. Karik buat hotu lao diak, hau fiar, ita sei hamenus numeru kiak no mukit husi populasaun tomak,” hatete Xefi Suku Caicoli, Hepolito Marques ba STL iha ninia servisu fatin, Sede Suku Caicoli, Segunda (17/1).

Maioria povu kiak no mukit hela iha area aldea, suku, sub distrito no distrito. Barak mak seidauk hetan asesu ba edukasaun, bee mos, electrisidade no estrada. Vital liu mak problema estrada. Ida nee nee teke sai prioridade, atu nunee bele fasilita povu area rurais sira lori sira nia produtu ba fa’an iha merkado.

Asuntu hanesan, hato’o mos Xefi Aldeia Becoi, Suku Lahane Osidental, Jose Barros. Sim. Maioria populasaun sei moris iha linha pobreza. Maibe tinan ida rua ikus-ikus nee, movimento ekonomi povu, hanesan ita ha’ree iha Dili laran, kumesa iha mudansa. Ema barak hatudu inisiativu diak halao aktividade buka moris liu husi fila liman iha mercado. Bisnis. Fa’an buat oioin. Sira ne’ebe uluk moe halao vida vendedor, oras nee barak mak sai vendedor. I neneik sei avansa ba oin.

Ho nunee numeru kiak no mukit sei lakon. “Tuir hau nia ha’ree, oras nee komunidade barak mak kumesa halo mudansa ba sira nia vida liu husi negosio iha mercado,” hatete Jose Barros.
“Progresu ne’ebe iha, hau espera governu bele suporta. Ita espera iha OJE 2011, governu presiza toma atensaun, liliu ba problema kondisaun estrada ne’ebe aat iha area hotu-hotu. Atu nunee bele fasilita povu, para lori sira nia produtu ba mercado”.

Alende ne’e komunidade Aldeia Becoi Joao de Araujo realsa tan katak to ohin loron povu barak mak sei moris iha kesusahan nia laran tamba keuntungan ne’ebe komunidade sira hetan kada lor-loron minim no labele hodi atende familia uma laran,tan ne’e relatoriu dehan povu hampir rihun ida sai husi garis kemiskinan ne’e dala ruma imajina deit.

“Durante ne’e ita nia populasaun sira ne’ebe iha Distrito no Sub Distrito araska tebes atu hetan lalais osan,tamba laiha ema ida mak atu harak sosa sira nia aihan tradisional,tamba ne’e ami husu ba Governu atu iha osanmentu Geral Estadu 2011 ne’e,Governu tenki fo atensaun maksimal hodi hadia infrastrutura liu liu Estrada no ponte para nune’e populsaun bele lori sira nia produtu local ba hetan asesu iha merkaduria, Joao salienta. mj1
.

0 comentários: