Josefa Parada - Segunda, 24 Janeiru 2011 - SUARA TIMOR LOROSAE
DILI – Okupante kazerna eis Brimob Bairo Pite, laiha ona opsaun seluk, tenke halot ona sasan sai husi uma nebe sira okupa durante tinan sanulu nian laran.
Governu la bele perdua tan okupante sira nebe simu ona osan kompensasaun, i liu husi despaisu administrativu ministeriu justisa nian, Polisia Nasional Timor Leste nebe hetan apoiu husi seguransa sivil hasai ona populasaun ho forsa husi uma nebe sira hela durante nee.
Durante nee governu ho razaun dialogu atu buka solusaun justu ba ejijensia okupante sira nian, negosiasaun nebe governu halo ho okupante sira hanesan formalitas atu hatudu deit katak governu nee iha vontadi diak rezolve problema, maibe dilogu nee hanesan lafaek nebe atu han dadauk povu rai nee. Ho nunee governu nunka responde no tetu subtantia husi ejijensia okupante sira nian nebe iha relasaun ho osan kompensasaun nebe la razoavel. Konstrusaun kazernas Polisia sira nian mos harii iha mata been no sofrementu povu nian i membru governu sira sente ksolokwain tebes wainhira projetu nee lao iha povu nee nia matawen.
Ministra Justisa, Lucia Lobato antes nee hatete katak governu sei la harii uma hodi lori povu rai nee ba hela iha ponte okos, mas husi politik nebe ministra nee halao la refleta nee, povu nebe sai husi kazerna brimob Bairo Pite bele moris iha liuron, bainhira osan nebe osan kompensaun nee latoo hodi sosa rai pedasuk hodi halo uma.
Governu katak Lucia la preokupa ho sira ne’ebé mak laiha hela fatin. Tanba kompensasaun ba sira simu ona tinan ida ho balun. “Tinan 1 ho balun nee sira laiha fatin? Husu ita nia komprensaun,” dehan Ministra Lucia.
Nia esplika katak hakarak rezolve abitasaun populasaun iha tinan 1-2 imposibel, nunee mos hakarak halo despezu halo tiha ona. Maibe, governu la halo. Kazerna tuir nia halo tiha ona iha tinan kotuk, bainhira la kontinua hasai osan barak mba projetu nee, tanba nee okupante sira laiha dalan seluk tenke sai para kontinua projetu nebe paradu hela.
Governu identifika tan ona fatin balun hanesan Ai-tarak laran, sai ona prioridade nebe preve ona iha orsamentu. Tanba fatin nebe populasaun hela atu harii biblioteka Nasional.
Governu halo diskusaun atu fo ajuda humanitarian ba komunidade atu voluntariu sai husi fatin neba tamba utiliza hodi halo konstrusaun biblioteka Nasional rai nee nian.
Se presiza utiliza forsa hodi hasai okupante sira iha Ai-Tarak Laran, mas laos arbiru deit. Hasai obriga tuir nia dala ikus, bainhira parte governu ho komunidade laintende malu hodi sai didiak ho kompensasaun. “Se nunee sei laiha despezu hanesan halo agora dadaun ba komunidade iha eis kazerna Brimob.” dz
.


4 comentários:
Husi Juventude Bemori
Ba maluk komentariu nain sira,
se hakarak fo komentariu ba notisia ka artigu ruma karik hare didiak lai nia konteudu no komprende hafoin fo komentariu.
Ida nee hanesan kestaun ida ba ita Timor oan hotu, laos ba koalia tun sae kait ho buat ruma mak laiha ligasaun. Estuda lai didiak molok fo komentariu.
Hau nia kolokasaun ba informasuan ida ne'e; Hau nudar juventudu kiak oan ida hau tenki agradese ba nasaun ida ne'e lahare ba governu ida nebe deit mak ukun basta nia bele halo netik kontribuidaun ida ba povu maubere ida ne'e. Keta dun hela deit katak governu halo sala hela deit. Se ita hotu depende deit ba governu atu selu ita, bainhira mak ita kontribui fali ba nasaun ida ne'e. Populasaun iha Dili laran kontinua husu governu atu fo tan osan recompensasaun maibe kuitadu populasaun iha rurais kada vez loron ida kesi kabun lahan tan hodi aguenta moris ida ne'e no sira nunka atu husu ba governu nia ajuda.
Agradese ba governu ida nee tamba ajuda ona buat ruma durante tinan ida ho balun tuir Ministra Lucia destaca. Se povu hatene uja osan durante tinan iha ho balun nee no hodi hari uma ruma iha foho karik hau sente problema ida laiha, so que ita nia maluk sira iha Dili laran komu toman ona iha sidade no governu selu beibeik sira entaun sira mos baruk buka serbisu (halo toos natar) maibe depende deit ba governu. To'o tempu ida mos governu tenki toma desizaun ba situasaun ida hanesan nee.
Maluk sira, ita tenki kontribua ba nasaun ida ne'e, laos lor-loron tenki tanis hela deit ba governu atu fo osan.
Husi simpatizante Fretilin.
Hau laiha prekonsetu konaba situasaun ida ne'e.
Hanesan Timor oan nebe hela iha persada nusantara, hau mos prihatin ho problema iha Tim-Tim.
Namun masalah rai Bairo Pite ne'e sebenarnya sedang diselesaikan melalui jalan terbaik. Kalo pemerintah fo ona osan ba sira tetapi sira lakohi sai ne'e mak problema. Lakohi sai nusa mak simu fali osan $2000/kk husi guvernu? Agora simu tiha kemudian tidak pindah-pindah ya sala sendiri. Beta barharap kaka dong post komentar di blog ini jangan talalu bikin remeh pemerintah AMP. Di sini,NTT kalo pemerintah sudah kasih uang begitu rakyat senang dan lansung pindah.
Tapi di Tim-Tim lain, guvernu sudah kasih uang sonde mau pindah malah minta di tambah lagi dan dibuatkan rumah!!!!! Kalo nunia payah deh...? Yang lebih memprihatinkan estudante UNTL, NGO tau tan imi sira komen iha blog nee hanesan los kakutak manu.
Penghuni sira iha komplex Brimop ne'e sala bot maibe imi ba membela fali sira. Ne'e mak imi hatudu duni imi nia beik. Seharusnya kasih madu jangan ngasih racun kepada mereka. Fo osan bebeik ba povu nee la iduka ida maibe ita fo fali racun para sira hatene tane liman hela deit.
Dulu zaman integrasi tidak ada yg begini. Hau hanoin kal Timor merdeka tiha imi matenek ona, ternyata masih ada ema idiot mak komentar barak iha blog ida ne'e.
Salam ba imi mak iha Tim-Tim
Nikita nee ema ida nebe durante rezistensia nia ho nia familia serbisu hamutuk ho bapa sira. Foin agora maka nia mosu mai hodi kose Xanana no Horta para hetan kargo ruma. Nia hahalok mahu nian maka halo mate hau nia maun rua iha maliana neba durante fulan Setembru 1999.
Maun nikita ne'e los duni. Mais o dun bebeik ema ne'e, keta halo be o mak milisi hela karik.
Enviar um comentário