.
Written by Pedro Boavida - CJITL Baucau - Tuesday, 25 January 2011
Baucau Flash, Grupu Feto iha Distritu Baucau konsidera Ministeríu Turismu Komersiu no Industria (MTCI) la fo atensaun seriu ba produtu lokal iha distrital no la iha garante merkadoria ba produsaun no mos hamate partisipasaun feto iha industria uma nian.
Natercia Matos da Costa Lemos husi grupu Feto ne’ebe produs kripik dehan, produsaun ne’ebe grupu produs laiha atensaun maximu husi governu liu-liu MTCI hodi difikulta atividade grupu feto nian.
“Grupu ne’e hetan difikuldade ne’ebe bo’ot tamba laiha merkadoria ne’ebe bele fo garante ba feto distrital”, katak Natercia foin lalais ne’e iha Distritu Baucau. “Hodi fasilita atu produs produsaun ne’ebe ho kuantidade tuir konsumadores nia nesesidade”.
Grupu ne’e produs produsaun kripik iha varidade lima (5) maka hanesan “kripik kulu, talas, hudi, aifarina no fehuk midar”, produsaun hirak ne’e grupu produs tuir tempu agrikultura kuileta aifuan no aihan.
Rezultadu husi produsaun ne’e fa'an wainhira tuir feira no fa'an iha supermarket Nagrdjo Baucau, no mos fa'an ba komunidade iha Baucau Vila.
Maske konsumedores la permanente maibe grupu ne’e iha esperensa hodi halo kontinuasaun tanba hakarak mos hola parte iha dezenvolvimentu nasional.
Nune’e mos, Maria Eugenia husi grupu produs saos tomante no preservasaun tomante preoukupa ho governu ne’ebe ladun fo atensaun ba sira nia esfrosu hodi perpara produtu local ne’e.
Tanba ne’e husu ba governu tenki fo valor ba produtu lokal no buka merkadoria ba produsaun feto distrital. Nomos bele atrai ema estrangeirus sira atu mai Timor Leste.
Nia kestiona katak governu halo panfletu boot iha teritoriu tomak katak povu kuda governu sosa maibe realidade implementasaun zero tanba produtu local barak mak abandonadu.
Iha biban seluk, Carlota Pereira da Costa husi grupu produs Marmelada no VCO fo hanoin hanesan.
No senti triste tanba sasan ne’ebe sira produz governu la garante ba iha merkadoria.
Nia katak hahu 2009 MTCI hola produsaun ne’ebe sira produs maibe tama tiha tinan 2010 to’o agora abandonadu hela deit, no representante MTCI inagura tiha ona uma produsan grupu iha fulan Janeiru 2011 maibe laiha nafatin reasaun husi MTCI.
Seluk fail, hanesan Joaquina Maria husi grupu produs produsaun sardina husu dirasaun MTCI atu prepara armazen produtu lokal hodi nune’e produsaun produtu lokal iha nasional no distrital.
“Hau husu ba MTCI atu apoiu mos ba produsaun ne’ebe iha distrital, labele ho lia fuan mamuk maibe tenki tau iha pratika”, tenik nia. “Atu nune’e bele fo valor ba pamfeltu povu kuda governu sosa ne’ebe hari’i haleu iha distritu hotu, se lae hanesan amostra deit. (Pedro Boavida/CJITL Baucau)
,

Written by Pedro Boavida - CJITL Baucau - Tuesday, 25 January 2011
Baucau Flash, Grupu Feto iha Distritu Baucau konsidera Ministeríu Turismu Komersiu no Industria (MTCI) la fo atensaun seriu ba produtu lokal iha distrital no la iha garante merkadoria ba produsaun no mos hamate partisipasaun feto iha industria uma nian.
Natercia Matos da Costa Lemos husi grupu Feto ne’ebe produs kripik dehan, produsaun ne’ebe grupu produs laiha atensaun maximu husi governu liu-liu MTCI hodi difikulta atividade grupu feto nian.
“Grupu ne’e hetan difikuldade ne’ebe bo’ot tamba laiha merkadoria ne’ebe bele fo garante ba feto distrital”, katak Natercia foin lalais ne’e iha Distritu Baucau. “Hodi fasilita atu produs produsaun ne’ebe ho kuantidade tuir konsumadores nia nesesidade”.
Grupu ne’e produs produsaun kripik iha varidade lima (5) maka hanesan “kripik kulu, talas, hudi, aifarina no fehuk midar”, produsaun hirak ne’e grupu produs tuir tempu agrikultura kuileta aifuan no aihan.
Rezultadu husi produsaun ne’e fa'an wainhira tuir feira no fa'an iha supermarket Nagrdjo Baucau, no mos fa'an ba komunidade iha Baucau Vila.
Maske konsumedores la permanente maibe grupu ne’e iha esperensa hodi halo kontinuasaun tanba hakarak mos hola parte iha dezenvolvimentu nasional.
Nune’e mos, Maria Eugenia husi grupu produs saos tomante no preservasaun tomante preoukupa ho governu ne’ebe ladun fo atensaun ba sira nia esfrosu hodi perpara produtu local ne’e.
Tanba ne’e husu ba governu tenki fo valor ba produtu lokal no buka merkadoria ba produsaun feto distrital. Nomos bele atrai ema estrangeirus sira atu mai Timor Leste.
Nia kestiona katak governu halo panfletu boot iha teritoriu tomak katak povu kuda governu sosa maibe realidade implementasaun zero tanba produtu local barak mak abandonadu.
Iha biban seluk, Carlota Pereira da Costa husi grupu produs Marmelada no VCO fo hanoin hanesan.
No senti triste tanba sasan ne’ebe sira produz governu la garante ba iha merkadoria.
Nia katak hahu 2009 MTCI hola produsaun ne’ebe sira produs maibe tama tiha tinan 2010 to’o agora abandonadu hela deit, no representante MTCI inagura tiha ona uma produsan grupu iha fulan Janeiru 2011 maibe laiha nafatin reasaun husi MTCI.
Seluk fail, hanesan Joaquina Maria husi grupu produs produsaun sardina husu dirasaun MTCI atu prepara armazen produtu lokal hodi nune’e produsaun produtu lokal iha nasional no distrital.
“Hau husu ba MTCI atu apoiu mos ba produsaun ne’ebe iha distrital, labele ho lia fuan mamuk maibe tenki tau iha pratika”, tenik nia. “Atu nune’e bele fo valor ba pamfeltu povu kuda governu sosa ne’ebe hari’i haleu iha distritu hotu, se lae hanesan amostra deit. (Pedro Boavida/CJITL Baucau)
,

5 comentários:
BLOGO PROPAGANDA FRETLIN NIAN IDA NE ema lobuk ida mak harii. Sira ne mai hosi hosi "kambada extrimista kidung-makerek".
Sira nia atan Timor oan identidade (oportunista no asimiladu politika) hanesan Arsenio Bano, Jose Manuel Fernandes, Elizario ulun-Britas ho Osorio beik, Antero Benedito Oportunista, Nuno Tjailoro ho seluk tan) mak suporta sira. Maske atan sira ne Uma Luluik iha mais siar hakarak sai atan ba "kidung-makerek" sira nafatin.
Kambada "kidung makerek" sira ne mesak kolonialista nia restu sira: sempre halo propaganda foer hodi exploita ita Timor Oan maubere ain-tanan nebe Mari Alkatiri bolu fuk lafase, kaixa-kaixote, beikten ho analfabeto (nebe iha uma-lulik))hodi sira bele UKUN ITA NAFATIN.
Sira mak hanesan tuir mai ne:
1. Raul Mosaco (Aikurus Nice), eis ministro Infrastrutura agora moris TABELE hela iha Melbourne;
2. Jose Teixeira, Fahi Makau;
3. Harold Mucho, asessor angin ribut ba Mari-Lu;
4. Mari Alkatiri rasik (agora gava an dehan nia mak halo buat hotu iha 1975);
5. Ho bandido seluk kidung makerek selu tan.
Sira nia target maka ATAKA no TOLOK Maun Boot Xanana - hodi dun nia naokten ho koruptor. Sira haluhan tiha katak nia fo nia vida tomak ba Timor oan nia libertasaun.
Sira mos ataka ema nebe suporta maun Xanana hanesan naokten, opportunista no koruptor -- hodi lohi ka exploita ita nia maluk ain-tanan sira nia sentimento emosional - nune hodi ita Timor Oan han malu nafatin no "kidung-makerek" sira bele ukun Timor-Leste hanesan sira nia avon kolonialista sira. Hakoak Boot!
Nikita Kablaki
Nikita Kablaki hare diak liu o ba doko tiha o nia mantolun iha Kami Laran neba!
Nikita nee ema ida nebe durante rezistensia nia ho nia familia serbisu hamutuk ho bapa sira. Foin agora maka nia mosu mai hodi kose Xanana no Horta para hetan kargo ruma. Nia hahalok mahu nian maka halo mate hau nia maun rua iha maliana neba durante fulan Setembru 1999.
Maluk sira se bele hakerek komentario foun, labale copy-paste bebeik. Kuandu laiha idea diak liu lalika ulang bebeik komtario nebe imi hakerek ona. Hatudu imi nia kreatividade.
Hakoak bot para mate.
Maun nikita ne'e los duni. Mais o dun bebeik ema ne'e, keta halo be o mak milisi hela karik.
Enviar um comentário