Sexta-feira, 31 de Dezembro de 2010

Homenagem ao Saudoso Presidente Nicolau Lobato

.
Intervenção do Presidente da FRETILIN

Em homenagem ao Saudoso Presidente Nicolau Lobato

31 de Dezembro 2010

Senhor Presidente da Republica!

Excelências!

Hoje, todos juntos vamos recordar Nicolau Lobato. Durante mais de trinta anos, neste mesmo dia, a FRETILIN vem exercendo este dever de manter imortais as memorias deste grande Filho do Povo maubere.

Nicolau foi um líder de uma dimensão incomensurável e determinação inquebrantável. Filho de uma família humilde, desde de muito cedo começou a demonstrar qualidades de liderança, postura de grande honestidade politica, determinação de um combatente pela Liberdade.

Ao comemorarmos hoje o Trigésimo Segundo ano da sua morte em combate, fazemo-lo consciente da necessidade de se fazer uma reflexão cada mais profunda sobre a sua pessoa de modo a que as novas gerações possam beber deste Grande homem de Estado, deste grande Líder da FRETILIN e deste Grande Comandante-em Chefe das FALINTIL o seu exemplo e torna-lo uma referência incontornável.

Nicolau era um Homem modesto, humilde mas também um Homem de cultura, um permanente autodidacta em busca permanente de conhecimento. Nicolau tinha como uma das suas maiores qualidades a busca permanente da perfeição nos seus actos, da eficiência nas acções, da eficácia nas suas intervenções.

Pela primeira vez o Estado de Timor-Leste assume esta data como uma data mais a registar na Historia do nosso Povo, da nossa Luta Libertação Nacional. Para a FRETILIN e' a consagração de uma verdade irrecusável. Nicolau Lobato, morreu em combate quando como Presidente da FRETILIN assumia o cargo de Presidente da Republica Democrática de Timor-Leste e de Comandante em Chefe das FALINTIL. Por isso tudo, e pela sua actividade em prol do Povo maubere Nicolau quando morreu era Chefe de Estado, Líder incontestável do Povo maubere.

Deste modo, a partir de hoje a FRETILIN decide transferir para Estado a responsabilidade do reconhecimento desta data como uma data importante da nossa Historia a ser todos os anos recordar e comemorada em todo o nosso pais.

Hoje, ao comemorarmos os 32 anos fazemo-lo no Palácio que levou o nome de NL. A FRETILIN agradece a Sua Ex.cia Sr. Presidente da Republica pela oportuna decisão de baptizar este Palácio com o nome do nosso imortal Nicolau Lobato.

Com esta data fechamos as portas ao ano 2010. Dentro de poucas horas estaremos em 2011. No ano passado, nesse mesmo dia, a FRETILIN, através do seu SG lançou o desafio de todos nos juntarmos para fazermos da década 2010/2020 década da Paz, Estabilidade e do arranque para o desenvolvimento. Reiteramos hoje este mesmo apelo sob o olhar silencioso de Nicolau Lobato. Nos, a FRETILIN rejeitamos a violência como instrumento para a conquista do poder. Já o demonstramos na pratica. Para nos 2011 será' um ano de crucial importância para a afirmação deste principio de rejeição da violência e do respeito pela vontade do povo expresso livremente nas urnas. Por isso lançamos o desafio de todos fazermos de 2011 o ano da criação de confiança entre todos os timorenses, ano da consolidação da democracia e do Estado de Direito.

Da nossa parte tudo faremos para contribuir neste sentido.

Bem hajam a todos

A Luta Continua!
Francisco Guterres Lu Olo
Presidente da FRETILIN
.

Xefe do Suku: Fahe Traktor ba deit Partidu no Produsaun Hare Tinan 3 Ona Maibe Laiha Rejultadu

.
Notisias TVTL - TVTL, Kinta Kalan 30 Dezembru 2010

Tim Kobertura TVTL

Dili-Xefi do Suku Preokupa ho programa Ministeriu Agrikultura e Peskas, tamba tinan tolu ona seidauk bele garante produtu alimentar ne’ebe bele sufisiente iha rai laran.

Lamentasaun hirak ne’e haro’o husi Xefi do Suku liu husi enkontru anual ho Ministeriu Agrikultura no Peskas, kuarta-feira semana ne’e iha Centro Convisoens Dili, tuir autoridade kominariu ne’e katak; Governu liu husi Ministeriu Agrikultura no Peskas gasta osan barak sosa traktores ba agrikultores duranti tinan tolu nia laran maibe rejultadu seidauk garante ba Produsaun alimentar iha rai laran.

Komentariu Xefi do Suku, I

Traktor ne’e tenkiser ekilibru, ohin hau kestiaona, depois parte ida fila rai nia e ohin hau ezizi liu mak rejultadu, agora tinan tolu ona rejultadu ne’e laiha, Traktor mos hola barak ona, ne’ebe rejultadu ne’e ita atu minimiza importa fos husi nasaun liur mai iha ita Timor Leste ne’e agora atinji ona % (porsentu) hira, maijumenus ida ne’e mak ami presija hatene, tamba se traktor hola barak entaun fos husi liu mos ita tenki hapara ona, ida ne’e mak ohin hau kestia ona.

Komentariu Xefi Suku, II

Distribuisaun Traktores ne’e barak teb-tebes, barak teb-tebes, maibe na realidade implementasaun iha ne’eba, ita haree deit katak fahe traktor ne’e hare deit kor, kor ne’e ita hatete deita katak; ema partidu ida ne’ebe mak sira nia entaun sira fo mak ida ne’e, ida ne’e ba ami Xefi Suku senti la dun diak, tamba povu ne’e povu Timor, e labele hare ba ne’eba, atu koalia kona ba politik lolos iha tempo ne’ebe koalia politik mak ita foin ba koalia politik, agora iha ne’e tempo ida ne’ebe koalia kona ba dezenvolvimentu, ita tenkiser hakuak ema hotu.

Komentariu Xefi Suku, III

Hau hare traktor sira ne’ebe fahe ne’e agora paralizadu, sistema sira fahe ne’e mos la tuir dalan, tanba balu laiha natar mos ema fo traktor arbiru deit, ida ne’e hau haree traktor hirak ne’e atu ba halo saida los?, hau hanoin ne’e jestaun la dun diak maibe dala ruma sira sei hadia iha 2011 nia laran, ami nia esperansa para tenki hadia duni para sistema agrikultura ne’e tenki lao diak fali.

Tim Kobertura TVTL

Entertantu Sekretariu estadu Arborikultura Marcos da Cruz rekohinese katak, produsaun hare ba konsumi populasaun Timor tomak seidauk bele garante tamba impaktu husi mudansa klimatíka ne’ebe akontese iha rai laran no rezeita mos kona ba distribuisaun traktores ba deit Partido balun.

Komentariu SEA Markus da Cruz

Primeiru kona ba traktor ohin sira kesitiaona ba distribuisaun traktor kiik ne’e keta hare liu ba kor karik, ne’e mak ohin hau responde katak, lae!! nunka iha orientasaun ruma husi hau ou Ministru ba iha tekniku atu dehan katak traktor ne’e fahe tuir kor. Segundu, kuandu ita hare ba batar ne’e ita iha hela batar para bele konsumu, so ke fos maka ita sei menus 28 mil toneladas.

Tim Kobertura TVTL

Iha oportunidade ne’e Xefi do Suku husu ba Ministeriu Agrikultura kontinua fo atensaun ba irigasaun ne’ebe governu halo iha rai laran no traktores hodi nune’e bele fasilita agrikultores hodi hasae sira nia produsaun hare iha futuru.(Tim kobertura ba TVTL)
.

Xefi Sukus Kritika Governu , “Osan Mina Labele Gasta Deit Ba Sosa Traktor ”

.
Jornal Nacional Diário - Kuarta 29 Dezembru 2010

Dili-“Xefi Sukus 442 husi distritus 13 kritika Governu, labele hasai osan barak demais husi rikusoin mina ninian hodi sosa traktor, tamba realidade Timor Leste nafatin sosa fos husi rai liur.

“Hau iha Manufahi dala ruma liu ho Motor iha Estrada, traktor atu soke tan hau, tamba traktor sira ne’e fahe barak ona, maibe ita sei sosa nafatin fos husi liur, ida ne’e buat ida la los, ita tenki hapara sosa fos husi liur i ita hadia produtu ita nian rasik,”dehan xefi Suku aquilino Coelho (Manufahi), kuarta (29/12) iha eis Merkadu Lama, dili.

Xefi Sukus 442 mos kestiaona, governu fahe traktor bar-barak ona ba Distritus sira, maibe tamba saida mak Timor Leste sei sosa fos husi rai liur.

Xefi sukus mos husu ba Governu atu fahe mos animal hanesan karau ba komunidade sira i labele hasai osan barak husi mina nian atu sosa deit traktor, sezenvolvementu ba nasaun ne’ebe foin ukun presiza lao neneik i labele halai lalais i estraga deit osan povu nian.

IHA OPORTUNIDADE HANESAN, Vise Ministru Finansas Rui Manuel Hanjam koalia katak, iha sensusu tinan 2010, populasaun Timor Leste oras ne’e aumenta barak, ne’e duni importante ba Timor oan hotu-hotu maka, hasai produtuvidade agrikultura, ne’e esforsu diak atu hadia vida moris nasaun ninian.

Hatan ba kritika xefi Sukus 442, Sekretariu Estadu Agrikultura, Marcos da Cruz hateten, Ministru Agrikultura ou Sekretariu Estadu Agrikultura iha rai ida ne’e, bainhira sira fahe traktor, seidauk dehan traktor ne’e mai husi Partidu A ou B.

“Ita boot sira hatene katak, hau ho Ministru husi Partidu demokratiku, maibe ami seidauk lori traktor ne’e ba Timor tomak katak, ami seidauk iha orientasaun ida atu fahe traktor tuir partidu,”dehan Sekretariu Estadu.

Nia sublinha, hotu-hotu tenki iha honestidade, atu servi povu ne’e ba moris ne’ebe diak iha nasaun ne’e, buat ne’ebe governu ida ne’e halo ho hanoin no hakarak ida deit, povu tenki moris diak.bdy
.

Kazu Maternus Bere , “Rezultadu Investigasaun Ministra Lucia” , MP Sei Kontinua ‘Nonok’

.
Jornal Nacional Diário - Kuarta 29 Dezembru 2010

Dili-“Ministeriu Publiku too oras ne’e sei nonok sobre resultadu investigasaun ba Ministra Justisa, Lucia Lobato ba kazu liberta Eis Milisia Laksaur, Maternus Bere iha tinan 2009.

Maternus Bere halo krime kontra humanidade tamba oho povu iha Dsitritu Suai iha tinan 1999.

Ministra Lucia Lobato ne’ebe husi MP konsidera hanesan arguidu hafoin halo investigasaun, Ministra Lucia hateten MP tenke bolu mos Presidente Republika (PR), Prokurador Geral Republika (PGR) no Primeiru Ministru (PM) inklui ulun boot ne’ebe hola parte libertasaun Maternus Bere hodi hato’o mos deklarasaun ba MP, tamba desizaun liberta Maternus Bere ne’e mai husi desizaun alto nivel.

Maske durante ne’e Diario ne’e tenta nafatin MP sobre karik sei bolu tan ulun boot sira seluk hanesan, PR Horta, PM Kay Rala Xanana Gusmão, PJR Ana Pessoa no seluk tan ba libertasaun Maternus Bere, maibe laiha nafatin responde husi MP ne’ebe ke kaer kazu refere ho razaun segredu justisa.

Akuzasaun MP katak nia (ministra-red) mak sai hanesan hasai Maternus Bere ‘tidada de prezus’ “Se hau (Ministra Justisa-red) mak hakarak hasai Maternus Bere karik nusa mak hau tenki hein to’o 30 de Agusto, tama ho tama hau bele haruka hasai kedas i hau mos laiha liu interese ida bah au nia an ka hau hetan benefisiu ruma husi hasai Maternus Bere.

“Hau mai iha ne’e (MP-red) fo informasaun ne’ebe los, hau la inventa i hau la diminui e hau hanoin katak hotu-hotu hakarak responsabliza tenki responsabliza se hotu-hotu hakarak fase liman entaun ita hotu-hotu “tama tahu laran”,”hateten Ministra Lucia.

Karta notifikasaun MP ne’ebe dirizi ba nia (Ministra) husi prokurador distrital Dili ba ne’e iha loron 22 Juinho 2010 ne’e hakerek katak, suspeito João Braz da Costa (PNTL) e Sra. Lucia Lobato hatete deit katak, desizaun hasai Maternus Bere laos mai husi Ministra Justica, maibe mai husi Presidente da Republika ne’ebe fo instrusaun no presaun atu hasai Maternus Bere, tamba Prezidenti Promete tiha ona ba Indonesia katak, Maternus Bere tenki entrega ba Indonesia antes de 30 de Agosto.

“Desde inisiu kazu ne’e hotu-hotu hatene tamba sa mak Maternus Bere sai, se mak haruka sai portantu hau aicha katak, la justu hotu-hotu involvidu ikus mai hotu-hotu hakarak fase liman, Ministra justisa mak tenki sai arguidu, ministra justisa mak tenki simu todan boot, ida ne’e hau sente katak hanesan ema ne’ebe ukun hau simu parte ida ne’ebe hau nian,”hatete Lucia Lobato.

Desizaun liberta Maternus Bere altu nivel ne’ebe refere katak, desizaun liberta Maternus Bere ne’e, tamba interese publiku no interese nasional ne’ebe konsidera importante ba nasaun nia futuru no relasaun entre Timor Leste ho Indonesia ne’ebe tenki kria relasaun ida ke diak no forte.

Iha fatin sorin, defensoria Publiku, Sergio Hornay afirma, advogado arguida (ministra justisa-red) hatete, kona ba deklarasaun Ministra fob a MP no tuir kodigu prosesu penal ne’ebe mak iha.

“Kbit ida ne’e Ministeriu Publiku nian atu bele rona simu deklarasaun ruma mai husi ema ne’ebe mak karik sira konstitui hanesan nudar arguidu, maibe prosesu ida ne’e ital abele fase liman, se ida ne’e ba interese ema hotu-hotu ita hotu-hotu tenki hasume, labele ba iha Ministra Justica deit ou labele ba iha Prezidenti deit ou labele ba iha A ou B deit, tamba problema ida ne’e tama iha estadu ninian,”afirma nia.Rey
.

UNPOL Tiru Adelino, Horta No Coment , “ONU Konsidera Kestaun Seriu”

.
Timor Post - Tersa 28 Dezembru 2010

Dili-“Xefe Estadu José Ramos Horta lakohi atu fo komentariu ba akontesementu membru Polisia Nasoens Unidas ne’ebe tiru kanek membru seguransa APAC iha obrigado Barak, domingo (26/12) Maibe ONU konsidera kestaun ne’ebe seriu.

“Ita nudar ema responsavel labele haksoit kedas tama iha klaran par abele halo komentariu ba mai,”hatan Horta, horisehik iha Aeroportu bainhira hatan ba Jornalista sira.

Akontesementu ne’e, Ramos Horta fiar katak, UNpol no governu sei hare tamba sa mak membru UNpol bele hasai pestola hodi fo perigu ba ema seluk nia vida.

Hau sejere ba parte ne’ebe deit tenki hasoru problema ne’e ho ulun malirin, tamba ital abele dun kedas maibe ita hein investigasaun,”katak Xefe estadu ne’e.

Entertantu porta vos interinu UNMIT, Carlos Araujo via Email esklarese, insidenti ne’ebe akontese, oras ne’e prosesu investigasaun halao hela hodi hatene lo-loos problema nia hun.

“Insidente ne’e hamosu kanek tiru ba iha ain-kabun okos Timor oan ne’e nian, ne’ebe to’o hikus tama ospital, no tuir relatoriu katak, nia iha kondisaun ne’ebe estavel,”haktuir nia.

Carlos afirma, akontesementu ne’e ONU konsidera katak uzu forsa no tiru kilat iha kualker sirkunstansia nudar kestaun ida mak seriu tebtebes.

“Ami halao dadaun investigasaun kompletu ida no depende ba ninia rezultadu,ONU sei garante katak asaun nesesariu sira hotu sei foti tuir lei sira ne’ebe relevante,”sublinha tan.(tome amado/rosa garcia)
.

Xefe Suko “LK Lamenta Kompañia Balun “Tabele” Bá Governu”

.
Timor Post - Tersa 28 Dezembru 2010

Dili-“Lideransa komunitaria ne’ebe kompostu husi Xefe Suco Distritu 13, lamenta projeitu Dezenvolvimentu Desentralizadu tamba deskonfia iha komapñia balun tabele ba governu atu hetan projeitu.

Lamentasaun ne’e hato’o husi xefe suko 442 bainhira halo sorumutu annual ho governu ne’ebe organiza husi Ministeriu Administrasaun Estatal no Ordenamentu Teritoria iha Convention Centre Eis Merkadu Lama, horisehik.

Xefe Suco Aquelino Coelho husi sub-distritu Alas, Distritu Same lamenta tamba iha kompañia balun tabele ba governu hodi hetan projeitu PDD, maske liu husi tender ka prosesu ne’ebe deit mak iha ona.

“Kompania balun tabele ba governu hodi hetan projeitu dezenvolvimentu desentralizadu, karik iha inan ka aman sarani iha governu,”dehan Aquelino.

Maske nia latemi kompania nia naran, maibe nia dehan realidade mak kompañia balun halo projeitu PDD iha distritu Same laiha kualidade.

Tamba ne’e tuir planu governu katak, PDD sei kontinua iha 2011 tenke entrega ba xefe suko sira mak implementa.

“Hau hakarak hateten deit katak, atu implementa PDD, ka PDS tenke enderetamente ba xefe suku sira mak implementa,”Hatutan nia.(manuel da silva)
.

Dom Basílio:“Opozisaun FRETILIN Kritika Ho Razaun”

.
Jornal Nacional Diário - Tersa 28 Dezembru 2010

Dili-“Bispo Diocese Baucau Dom Basílio do Nascimento hateten katak, Partidu Opozisaun FRETILIN kritika hasoru governu ho rajaun tanba tinan-tinan Orsamentu Jeral Estadu aumenta maibe realidade Estrada aumenta kuak ba bei-beik. “Foin dadauk ne’e hau haree sira debate iha Parlamentu ne’e, hau haree ba deputadu Inacio Moreira, hakilar bei-beik, maibe nia hakilra ho razaun buat ida nia foti hanesan kestaun ne’e, ema lahatan.

Deputadu Estanislao mos hotu buat ne’ebe sira mai halo iha ne’e pelo menus hau ba Dili haree ho matan i hau koko hau nia futar okos, maibe atu taka deit koak-koak sira ne’e deit labele ona, maibe seidauk hetan atensaun. Entaun halo luron iha Timor tomak ne’e kulapur hotu tiha mos seidauk hotu,”dehan Dom Basilio do Nascimento ba Jornalista sira sexta (17/12) semana kotuk.

Dom Basílio hatutan katak tinan-tinan orsamentu aumenta ba bei-beik no maske governu halo tuir ema balun nia vontade maibe buat barak maka sei falta.

Tinan 2009 governu hateten infraestrutura sei la’o iha Timor laran tomak, maibe realidade hatudu katak hari’i ai-rin eletrisidade ba olio pezadu sira ne’e mos seidauk la’o ba oin, “Husi Fatuhai to’o mai iha Baucau komunidade dehan ita mos moris ona iha rai modernu maibe bainhira mak ahi lakan? Ne’e sei iha pontu interogasaun,”dehan Amo Bispo.

Tuir Amo Bispo Baucau nia haree, tinan-tinan kuak mos aumenta ba be-beik tanba ne’e tempo molok eleisaun mai, hein deit ona milagre ruma, atu sei lahadia mak tinan seluk mai buat hotu-hotu mosu husi lalehan deit.

“Hau hare buat balun pelomenus osan ba ema balun la falta halo tuir ema barak nia vontade, ohin loron ne’e ema barak mak hakilar hirak ne’e mak hetan osan ida ne’ebe espiritu, ho nain hirak ne’ebe mak hatene lohi ema, atu hetan osan lubuk ida mak ferik ho katuas ne’e kesar nafatin. Buat ne’ebe mak sira seidauk hetan la hatene nivel de estruturas pelomenus iha Lorosa’e ne’eba, hau haree eskola balun i sentru saude balun maibe buat sira ne’e keta-ketak,”komenta Amo Basílio.ino
.

PREVIZAUN 2011: HO OSAN SUSESU MÓS MAI

.
31 de Dezembro de 2010 - Sapo.tl

Timór bele seida'uk iha estrada di'ak, eletrisidade ka fornesimentu bee ne'ebé barak maibé sentru komersiál ba dahuluk (Timor Plaza) Timor-Leste ninian besik atu remata ona.

Maske bu'at hotu konsentra iha sidade Dili, ida ne'ebé bele haree ba termu teknolojiku moris dadaun ona, tersu rua husi populasaun ne'ebé moris iha foho sira, hirak ne'ebé mak iha hanesan sustentu úniku mak agrikultura nó moris iha iluzaun rohan-la'ek ba iha saida mak ko'alia konabá promesa governamentál sira.

"Gasta, gasta, gasta" - iha área espesífika - ne'e mak lia-fuan ordén ba 2011, iha baze ba riku-so'in ne'ebé mai husi petróleo no ho orsamentu ida Estadu ninian karik US $ biliaun 1, aumentu ida progresivu kona fila fali ba tinan kotuk (US $ milloens 262 iha 2006). laiha dúvida ida, ne'e aposta forte ida husi governu, tuir konsellu sira husi ekonomista Jeffrey Sachs, iha vizita ida ba illa ne'e iha durante tinan 2010.

Governu sei iha servisu ida difisíl hodi prova katak planu estratejiku ba dezenvolvimentu ba tinan 20 mai sei la'os hanesan lakon ida nó prova ho nune'e ba posivél "velhos do Restelo" (katak ema hirak ne'ebé mak la fiar iha susesu). organizasaun La'o Hamutuk aviza tiha ona ba haka'er didi'ak, hodi nune'e bele prevene posivél katastrofe, ho fundu sira hotu sedu lalais.

Situasaun iha Timor-Leste haree estavél ona dezde independénsia 2002, nó espetativa bo'ot tebes husi parte populasaun, ida ne'ebé agora nesesáriu mak investe makaas iha edukasaun nó empregu no koloka iha segundu planu seguransa. Forsa seguransa sira husi Nasoens Unidas iha Dili iha 2006 hodi hakotu ho konflitu internu sira, rezultadu ona ema 150.000.

Tinan haat depois forsa lokál sira haka'er fali kontrolu iha maioria husi teritoriu - nó iha presaun bo'ot ida atu iha fulan Marsu 2011 bele sai definitivu ona, ho vizita eleisaun jerál sira ne'ebe hatu'ur ona ba tinan 2012.

Preparasaun ba kampaña eleitorál sira komesa tiha ona nó sei mosu dúvidas konabá posivél koligasaun sira, maibé iha Konsellu Nasional Resizténsia Timorense Xanana Gusmao nian nó FRETILIN Lu Olu ninian.

Maske sei iha dalan naruk ida atu hala'o, Timor-Leste sei aprende hela husi sala sira ne'ebé iha tinan kotuk nó agora hatu'ur espetativa sira iha leten-aas ba, ne'e katak, dame iha teritoriu hetan apoiu iha nivél emprezariál, husi lokál nune'e mós internasionál.
.

Quinta-feira, 30 de Dezembro de 2010

EM MEMÓRIA DE NICOLAU LOBATO

.
Nicolau Lobato - FRETILIN

Ita belle mate mohu
Ran sei sulin husi foho to'o tasi
Maibe manu ida sei kokorek
Loron ida ita sei
Ukun rasik an
.

Quarta-feira, 29 de Dezembro de 2010

UM ANO APÓS UM ELEMENTO DA PNTL TER BALEADO VALDIR EM DELTA NOVA

.
Escrito por CJITL - Quarta-feira, 29 de Dezembro de 2010 - Tradução de ZIZI TIMOR OAN

CJITL flash - Hoje, quarta-feira dia 29 de Dezembro de 2010 faz um ano que Valdir César do Nascimento Lebre Correia, foi baleado no salão Delta Nova durante uma festa, e veio a falecer no Hospital Central Guido Valadares.

Este caso foi muito debatido no Parlamento Nacional pela bancada da Fretilin durante todo o ano, mas ainda não houve nenhum resultado final em relação à condenação do autor do crime nos termos da lei.

De acordo com um comunicado que a redação da CJITL recebeu da bancada da Fretilin relativamente ao 1º aniversário da morte de Valdir César do Nascimento Lebre Correia, que foi baleado mortalmente por um membro da Policia Nacional de Timor Leste (PNTL) no salão Delta Nova.

" Já passou muito tempo, e até agora não há sinais das autoridades de segurança do Estado que têm competência para garantirem a lei e ordem, como é o caso da PNTL em apontarem o autor deste crime, fazendo assim desaparecer a confiança e a grande expectativa de toda a sociedade de Timor Leste que está com sede de justiça e esta não foi feita", disse o comunicado proveniente do deputado da Fretilin, Francisco Miranda Branco.

A comissão que foi criada com poderes para investigar este acontecimento trágico foi abortada, porque até hoje ainda não demonstrou nenhum avanço significativo de modo a poder levar o autor do crime a responder perante o tribunal, isto demonstra claramente que há uma tentativa de esconder os factos de modo a deixar impune o autor deste crime condenável, e isto é feito durante a fase do processo em que a sociedade de Timor Leste sonha e quer viver num ambiente calmo e de paz", declarou o comunicado.

Miranda Branco no comunicado disse ainda que, a bancada da Fretilin desde os primeiros tempos que se ergueu para defender a justiça para aqueles que não têm poder, e com base no seu principio de defesa da verdade e da justiça para todas as pessoas numa sociedade democrática e num Estado de Direito como está estipulado na Constituição da Republica continua a exigir que a as autoridades competentes e a comissão a quem foi concedida poderes para investigar este caso trágico, possam demonstrar vontade politica e seriedade para cooperarem com o setor da justiça de modo a levar o autor deste crime a responder perante o tribunal.

Este fenómeno que aconteceu no passado mostra que alguns agentes da PNTL exercem o seu cargo sem obedecerem aos princípios estipulados na nossa Constituição da Republica, e estes atos demonstram que a nossa polícia já não é um parceiro junto do povo, e estes atos monstram que a nossa polícia cada vez mais se afasta do povo.

Por este motivo, a bancada parlamentar da Fretilin encoraja a todos nós para nos esforçarmos para compor a nossa instituição da polícia de modo a que esta aja de acordo com a nossa Constituição da Republica e de acordo com o principio democrático que todos comungamos.

" Para que deste modo possa haver confiança do povo e de toda a sociedade de Timor Leste nas instituições do Estado como a PNTL, que tem a competência de manter a Lei e Ordem e no sistema judicial da Republica Democrática de Timor Leste, " finalizou o comunicado. (*/CJITL)
.

Tinan Oin, Povu Sei Infrenta Menus Aihan

.
Josefa Parada - Kuarta, 29 Dezembru 2010 - SUARA TIMOR LOROSAE

HATU’UDO-Mensagen natal tinan nee, mesak diak. Hirarkhia Igreja Katolika (no Protestante) no nai ulun sira haklaken lia paz no unidade ba populasaun tomak. Natal nia objectivu mak: “Nai Maromak lori duni Ninia Naroman ba ema hotu atu konhese ninia moris ba moris rohan laek”.

Maibe parte seluk, ha’re ba mudansa klimatika tinan ida nee, la lori distinu diak ba populasaun, liliu atan oan sira ne’ebe hela iha area rural. Ne’ebe kada tinan sira nia moris depende liu ba produsaun aihan ne’ebe sira kuda.

Mudansa klimatika tinan nee, bele dehan lori terus no susar, lori tristi no halerik ba populasaun Timor Leste tomak. Udan boot tuun bebeik, halakon tiha tempu bailoro. Kria dezastra iha fatin-fatin, estraga dalan no ponte iha area distritu hotu-hotu, estraga hare iha natar, no aihan oioin iha to’os, inklui mos hamate animal hakiak. Situasaun “kalohan metan” hirak nee halo populasaun tomak tristi. Ne’ebe bainhira tinan ida nee remata, ita remata ho tristisaun, i simu tinan foun mos ho kondisaun tristisaun nafatin. Tinan 2011 mai nee, ita sei hasoru problema oioin, boot liu mak problema menus aihan.

Prujemplu hanesan kondi saun area Suku Foho Ailiko, Sub Distrito Hatu’udo, to’o tinan nee remata no tama ba tinan foun, maioria povu suku ida nee sei la hetan koileta aihan ne’ebe bele halo sira kontenti. Udan tinan ida nee hamosu dezastera ba sira nia aihan iha to’os. Sira nia aihan barak mak sai dodok, sai aat, tamba udan boot demais. Sira aihan iha to’os hanesan batar, fehuk, aifarina,talas, fehuk roupa, no aihan seluk tan, udan estraga barak.

“Hau bele dehan, ba tinan ida ne’e ho tinan oin, populasaun Suku Foho Ailiko sei infrenta menus aiahn (hamlaha). Dezastera naturais ne’ebe akontese iha fulan kotuk liu ba, rezulta aihan iha natar no natar, a’at hotu. Tinan ida ne’e povu sei la hetan produsaun diak hanesan tinan-tinan,” hatete Administrador Sub Distrito Hatu’udo Cancio da Costa Xina ba STL foin lalais nee iha Hatu’udo.

Area Sub Distrito Hatu’udo, iha suku rua hanesan Foho Ailiko ho Leolima. Kada tinan povu suku rua nee moris ho aisuak no insada. Sira nia vida depende ba aihan ne’ebe mak sira kuda iha tos no natar. Maibe tinan ida ne’e sira labele halo buat ida tamba udan estraga hotu. Ha’re ba kondisaun hirak nee, Administrador Hatu’udo husu ba goovernu persiza atende bainhira tama tinan foun, 2011.

Preokupasaun hanesan hato’o husi Manuel de Araujo (komunidade Hatu’udo). Nia dehan, tinan ida ne’e udan demais liu. Kada tinan, bainhira tama ba fulan Juinhu to’o Agustus, udan laiha (tempu bailoro), maibe tinan ida ne’e kontrariu. Bailoro laiha. Udan tuun nunka para. Estraga populasaun nia aihan iha to’os no natar. “Iha tinan ida ne’e ita bele dehan agrikultor iha Suku Foho Ailiko sei la hetan koileta aihan,tamba udan estragus hotu,dala ruma tinan ida ne’e ami sei hetan menus aihan,tamba ne’ ami husu ba Governu atu tau matan ou buka meus oinsa atu bele rejolve,” Manuel afirma.

Administrador Sub Distrito Ainaro Vasco Gomes de Araujo rekonhese tinan ida ne’e povu sira sei la hetan koileta tamba sira nia aihan hetan estragus barak. Ho kondisaun nee, “Hau husu ba nai ulun sira presiza tau matan, para povu sira labele mate hamlaha,” Vasco salienta. mj1
.

Komunidade Kontinua Halerik Folin Fos

.
Josefa Parada - Kuarta, 29 Dezembru 2010 - SUARA TIMOR LOROSAE

DILI- Komunidade kontinua nafatin halerik folin fos. Fos Globus ho AAA nia folin sae maka’as. Kada saka $20.00.

Sira ladun iha kbit atu sosa tamba osan limitadu. Durante nee sira barak buka moris ho fila lima iha mercado maibe benefisiu uit oan. Produtu nebee sira fa’an, dala ruma loron ida ema la sosa. Lia hirak nee hatoo husi Jose da Cruz ba STL iha Audian, Dili, tersa (21/12).

Oras nee, fos marka AAA no Globus mak domina iha loza no estrada ninin. Ema fa’an ho folin karun. Fos marka AAA ho volume 25 kg, nia folin $18.00, entertantu fos Globus ho volume 35 kg, nia folin $20.00. Nia dehan, Atu tama ba loron bot Natal no tinan foun 2011, Governu liu husi MTCI, la iha atensaun seriu halo kontrolo hodi hatun folin fos.

Iha fatin hanesan Arlinda Cabral hateten “Ami povu kiik moris iha Dili laran sempre fila liman tun sae, maibee beneficiu hirak nee la sufciente atu sosa fos,”hateten Arlinda. Nune mos situasaun apertadu no sai at liu kuandu la iha osan maibe nesesidade obriga tenki hola fos, tanba la iha alternative seluk hodi buka fos nebe ho folin baratu.Nian Aaumenta tan katak sira ejiji ba MTCI, tenki tau matan ba povu kiik nia susar, tanba fos folin baratu laiha ona, neduni povu kik balu sosa kilo deit.

Nune mos Silvina da Costa hateten katak Fos MTCI nebe distribui ona iha postu de venda no ba Distritu, la sufciente atu responde nesesidade povu kik, tanba dala ruma fos hirak ne’e fa’an no hotu lalais iha tempu badak nia laran. “ Tuir hau niahare katak povu balun nebe osan la iha dala ruma hamlaha, tamba sira laiha kbit atu sosa fos nebee folin karun,”hateten Silvina.

Nia salenta liu tan katak ba MTCI, tenki atende mos Fos MTCI nebe bele responde nesesidade povu kbit laek nebe hela iha Dili laran. inklui ba iha distritu hotu. Nian husu ba Governu atu distribui fos MTCI, ho folin baratu nune povu hotu sosa ba moris lor-loron nian, tamba agora povu barak maka hamlaha. alm
.

Aniversariu Tinan Ida Elementu PNTL Tiru Valdir Iha Delta Nova

.
Kuka

Written by CJITL - Wednesday, 29 December 2010

CJITL flash, Quarta feira ohin, loron 29 Dezembru 2010, liu tinan ida jovem Valdir Cesar do Nascimento Lebre Correia, hetan tiru ho kilat musan iha Salaun Delta Nova iha tempu festa dansa nia laran, to'o ikus i'is kotu iha Hospital Sentral Guido Valadares, kaju ne’e rasik levanta makas iha parlamentu nasional husi bankada FRETILIN durante tinan tomak, maske nune’e seidauk iha rejultado final konaba autor ne’ebe kondenadu tuir lei.

Tuir mai ne’e, nota komunikadu ne’ebe redasaun CJITL simu husi bankada FRETILIN konaba aniversariu tinan ida element Polisia Nasional Timor Lorosa’e - PNTL tiru Valdir Cesar do Nascimento Lebre Correia iha salaun delta nova.

“Maske tempu naruk tebes liu ona, to'o oin loron seidauk iha sinal mai hosi autoridade seguransa Estadu nian nebe'e kaer Lei no Ordem hanesan PNTL atu hatudu autor ba krime ida ne'e, hodi halakon konfiansa no ekspetativa bo'ot sociedade Timor Leste tomak nebe'e hamro'ok ba justisa nebe'e la iha” hateten komunikadu ne’ebe haruka husi deputado FRETILIN, Francisco Miranda Branco.

“Komisaun nebe'e hari'i hodi simu knar atu investiga akontesimentu traziku ida ne'e sai abortadu tia, tanba to'o oin loron seidauk hatudu avansu signifikativu atu bele lori autor krime ba hata'an iha Tribunal, ida ne'e bele hatudu momo'os tentativa ruma atu subar faktus no evidensias hodi lori impunidade ba autor aktu krime nebe'e kondenavel, nebe'e halo iha faze prosesu sociedade tomak Timor Leste mehi no hakarak moris iha hakmatek no paz nia laran” komunikadu ne’e hateten.

Miranda Branco iha komunikadu laran hatutan liu tan; Bankada Parlamentar FRETILIN nebe'e iha tempu primeiru kedas hamri'ik hodi defende justisa ba sira neb'e la iha kbi'it, no ho baze iha nia prinsipiu atu defende lia lo'os no justisa hanesan ba ema hotu iha sociedade demokratiku no estadu direitu nebe'e Timor Leste kaer tuir Konstituisaun Republika haruka, ejiji nafatin atu autoridade kompetente no komisaun nebe'e hetan knar atu investiga kazu tragiku ida ne'e, bele hatudu vontade politika no seriedade atu koopera ho sektor justisa hodi lori autor krime ba hata'an iha Tribunal.

Fenomenu sira nebe'e akontese iha tempu sira ikus ne'e hatudu agentes balu PNTL halao knar la tuir ona prinsipiu nebe'e ita nia Konstituisaun Republika haruka no lalaok sira ne'e hatudu ita nia polisia laos ona parseiru povu nian nebe'e hakbesik ba povu, maibe'e hatudu hahalok sira nebe'e halo ita nia polisia sai hado'ok a'an liu tan hosi povu.

Maske nune'e Bankada Parlamentar FRETILIN enkoraja ita hotu tenki esforsa a'an atu ajuda hadia ita nia instituisaun polisia atu kaer metin ita nia Konstituisaun Republika no tuir prinsipiu demokratiku nebe'e ita komunga.

“Nune'e bele lori hikas konfiansa povu no sociedade Timor Leste tomak ba ita nia instituisaun estadu hanesan PNTL nebe'e kaer Lei no Ordem no ita nia sistema justisa iha Republika Demokratika de Timor Leste” Hakerek Komunikadu ne’e hodi remata. (*/CJITL)
.

TINAN IDA ATU ONA MAIBE JUSTISA SEIDAUK HETAN BA JOVEM "KUKA" NEEBE HETAN TIRU MATE‏

.
Kuka


REPUBLICA DEMOCRATICA DE TIMOR LESTE

PARLAMENTO NACIONAL

BANCADA PARLAMENTAR DE FRETILIN

KOMUNIKADU DE IMPRENSA

HUSI DEPUTADO FRANCISCO MIRANDA BRANCO

Dili, 28 Dezembru 2010

Aban loron 29 Dezembru 2010, liu tinan ida jovem Valdir Cesar do Nascimento Lebre Correia, hetan tiru ho kilat musan iha Salaun Delta Nova iha tempu festa dansa nia laran, to'o ikus i'is kotu iha Hospital Sentral Guido Valadares, aktu nebe'e Bankada Parlamentar FRETILIN kondena maka'as.

Maske tempu naruk tebes liu ona, to'o oin loron seidauk iha sinal mai hosi autoridade seguransa Estadu nian nebe'e kaer Lei no Ordem hanesan PNTL atu hatudu autor ba krime ida ne'e, hodi halakon konfiansa no ekspetativa bo'ot sociedade Timor Leste tomak nebe'e hamro'ok ba justisa nebe'e la iha.

Komisaun nebe'e hari'i hodi simu knar atu investiga akontesimentu traziku ida ne'e sai abortadu tia, tanba to'o oin loron seidauk hatudu avansu signifikativu atu bele lori autor krime ba hata'an iha Tribunal, ida ne'e bele hatudu momo'os tentativa ruma atu subar faktus no evidensias hodi lori impunidade ba autor aktu krime nebe'e kondenavel, nebe'e halo iha faze prosesu sociedade tomak Timor Leste mehi no hakarak moris iha hakmatek no paz nia laran.

Bankada Parlamentar FRETILIN nebe'e iha tempu primeiru kedas hamri'ik hodi defende justisa ba sira neb'e la iha kbi'it, no ho baze iha nia prinsipiu atu defende lia lo'os no justisa hanesan ba ema hotu iha sociedade demokratiku no estadu direitu nebe'e Timor Leste kaer tuir Konstituisaun Republika haruka, ejiji nafatin atu autoridade kompetente no komisaun nebe'e hetan knar atu investiga kazu tragiku ida ne'e, bele hatudu vontade politika no seriedade atu koopera ho sektor justisa hodi lori autor krime ba hata'an iha Tribunal.

Fenomenu sira nebe'e akontese iha tempu sira ikus ne'e hatudu agentes balu PNTL halao knar la tuir ona prinsipiu nebe'e ita nia Konstituisaun Republika haruka no lalaok sira ne'e hatudu ita nia polisia laos ona parseiru povu nian nebe'e hakbesik ba povu, maibe'e hatudu hahalok sira nebe'e halo ita nia polisia sai hado'ok a'an liu tan hosi povu.

Maske nune'e Bankada Parlamentar FRETILIN enkoraja ita hotu tenki esforsa a'an atu ajuda hadia ita nia instituisaun polisia atu kaer metin ita nia Konstituisaun Republika no tuir prinsipiu demokratiku nebe'e ita komunga.

Nune'e bele lori hikas konfiansa povu no sociedade Timor Leste tomak ba ita nia instituisaun estadu hanesan PNTL nebe'e kaer Lei no Ordem no ita nia sistema justisa iha Republika Demokratika de Timor Leste.

BA INFORMASAUN TAN DERE BA DEPUTADU FRANCISCO MIRANDA BRANCO IHA +670 723 7125
.

Hanoin Hikas Fali Tinan Ida Ami Nia Oan : VALDIR CÉSAR N.L. CORREIA (KUKA)

.
Kuka um jovem cobardemente assassinado no ano passado pela PNTL

Time Wednesday, December 29 · 10:00am - 6:00pm

Location Dili

Created By Evandro Correia Lebre

More Info Hanoin hikas faliTinan Ida ami nia oan :
VALDIR CÉSAR DO NASCIMENTO LEBRE CORREIA(KUKA)

Nebe’e mate iha loron 29-12-2009 iha trajiku akontecimento Delta Nova,maka familia matebian hó respeito,convida familias,colegas no amigos sira hotu atu hamutuk hó ami hodi partisipa :

REFLEKSAUN

Loron : Tersa Feira
Data : 28 de Dezembro 2010
Horas : 8:00 Kalan
Fatin : Bemori

MISSA REQUIEM

Loron : Kuarta Feira
Data : 29 de Dezembro 2010
Horas : 10:00 Dader OTL
Fatin : Igreja Balide

KARE AIFUNAN

Horas : 5:00 Lorokraik OTL
Fatin : Rate Santa Cruz

Kare Aifunan Remata hó haksolok, familia tomak konvida ita bot sira hotu hakat to’o matebian nia uma (Bemori) atu hola parte iha jantar de agradecimento nebe’e sei oferece husi familia

Obrigado ba ita bot sira hotu nia prezensa no solidariedade.

Husi Família Nascimento – Família Lebre Correia
.

Terça-feira, 28 de Dezembro de 2010

PRESIDENTE HUSU PN ASELERA LEI ELEISAUN TINAN 2012

.
Written by Naza - Tuesday, 28 December 2010

CRC Online, Presidente RDTL Dr.Jose Ramos Horta hateten katak, tinan 2011 hanesan tinan reflesaun ba Governu AMP, tamba ne'e Presidente husu ba Governu atu halo reflesaun hodi ba sira nia Servicu ne'ebe Durante Governu ne'e nia Ukun, dehan Chefe Estado Iha Centru Convensaun Merkado Lama Foin Lalais ne'e.

Chefe Estado Jose Ramos Horta Afirma tan katak, ita ida–idak tenki halo ezame konsiensia ho oportunidade ne'ebe ita uza durante tinan hirak ne'e nia laran liu–liu meius ida ne'ebe diak, hodi nune bele seriadade, integridade no servisu makas hodi bele iha prudencia para bele hametin no hadia Dezenvolvimento iha nasaun ne'e nia laran.

Iha parte seluk Chefe Estado reafirma liu tan katak, konfianca ne'ebe mak povu fo ba Governu dala ida deit laos Tinan–Tinan, tamba ne'e husu ba gerasaun foun atu bele iha kooperasaun ba malu nafatin, hodi hetan mos oportunidade.(Naza).
.

BATAVIA AIR Hahu Semo Iha Dili, Preso Tikete “OHO” Merpati

.
Written by Domingos da Silva - CJITL - Tuesday, 28 December 2010

CJITL flash, Segunda feira semana ne'e, (27/12) Vou foun, Batavia Air hahu halo operasaun semo husi Bali – Dili – Bali ho preso $232 ne'ebe baratu liu husi preso Merpati $338.

Iha Aeroportu Internasional Nicolao Lobato, Jose Ramos Horta, Prezidente Republika ne'ebe mos hola parte iha inagurasaun primeiru operasaun aviao Batavia Air ne'ebe semo ho aviao Air Bus 320 no Air Bus 319 ne'e hateten katak operasaun Batavia Air iha Timor bele fo kompetisaun ho Merpati tanba durante ne'e Merpati mesak mak halo operasaun ba Bali – Dili – Bali.

“Merpati nia presu karun, aviao besi tua, servente ladiak no Merpati nunka ajuda programa sira ne'ebe Governu no estado halo” Horta hateten ba jornalistas hafoin inagurasaun Batavia Air.

Tuir Santino Dare Matias, hanesan Timor oan ida senti kontenti tebes ho Aviao Batavia Air nia prezensa iha Timor no preso ne'ebe Batavia ofrese ne'e oho duni Merpati, tanba Merpati nia presu ne'ebe karun demais.

“Ba oin, Batavia Air tenki konsistensia ho presu ne'e, la'os n'e hanesan presu kampanye deit, se lae hanesan deit” hatutan Santino.

Tuir steitmentu reprezentanteBatavia Air iha Timor Leste, Lorenco de Oliveira ne'ebe antes ne'e ba media publiku katak, oras ne'e Batavia Air stablese ona nini edifisiu ou sekretariadu servisu iha Dili, ne'ebe nia fatin iha Timor Plaza, Pantai Kelapa, Comoro, Dili.

Iha operasaun primeiru Batavia Air, Segunda dader, aviao ne'ebe na'in husi emprezariu Indonezia ne'e tula pasajeirus nain 20 resin husi Bali mai Timor no mos nain 30 resin husi Timor ba Bali. (Domingos da Silva/CJITL)
.

Korupsaun Kontra Maromak Nia Ukun Fuan

.
Josefa Parada - Tersa, 28 Dezembru 2010 - SUARA TIMOR LOROSAE

DILI - Korupsaun laos Kultura ida diak, nebe merese ba ema hotu iha rai nee atu banati tuir. Tan nee tenke kombate, tamba korupsaun hanesan kultura aat nebe kontra Maromak nia ukun fuan.

Vise Reitor Universidade Nasional Timor Lorosae (UNTL), Miguel Maia dos Santos, kasu lia hirak nee ba STL iha nia servisu fatin, hodi responde hanoin furak mai husi Dom. Basilio do Nascimento, Pr kona ba kostumi sarani labele moris hamutuk ho kultura korupsaun iha nia komelia Natal nian.

Maia hatete katak, homilia Dom. Basilio nian atu fo hanoin ba povu rai nee kultura korupsaun, nebe bele sai impedmentu boot ba prosesu Dezenvolvimentu Nasional rai nee nian. Tamba Timor Leste nebe foin ukun an, tinan sanulu, bainhira nia sidadaun nee kostumi moris ho problema imoraliade hanesan korupsaun sei sai hanesan moras boot ba dezenvolvimentu.

“Se ita halo korupsaun hau senti ladiak, tanba buat ida korupsaun nee ladiak tebes, no mos ita bele kontra Maromak nia ukun fuan, no ita halo korupsaun bele halakon ema seluk nia moris, mais ho korupsaun ita bele halakon ona ema seluk nia direitu,” tenik Miguel ba STL, Segunda (27/12).

studante fakuldade Ekonomi, Mateus de Jesus, hatete Timor Leste nasaun foun maibe korupsaun iha numeru ida boot tebes inklui violensia domestika no kazu sira seluk.

Entretantu estudante fakul dade informatika, Jose Ximenes, hateten, hanesan rai nebe maioria ema sarani katolika, nebe nia simblu kristianismu boot tebes lolos tenke iha moral diak tuir dotrina kristaun nian. “Tamba razaun kiak, ita naokosan povu no estadu nian, nee krimi nokontra dotrina maromak nian,” Jose hatete. sin
.

Tama Natal Iha Dili, Asidente Tarafiku Rezulta Ema Nain 3 Mate

.
Josefa Parada - Tersa, 28 Dezembru 2010 - SUARA TIMOR LOROSAE

DILI—Selebrasaun Festa Natal, husi loron 23 to 28 Dezembru, mosu asidente trafiku hodi rezulta ema nain 3 mate, 4 kanek todan, no nain 5 trauma.

Asidente, premeiru akontese iha loron 23 Dezembru, kareta Land Cruiser ho numeru Matrikula, 13. 263 monu iha area Hera, bainhira mai husi diresaun Manauto. Kondutor maka, Domigos Lopes. Akontesementu ne’e rezulta kondutor Domingos Lopes mate iha fatin no pasajeiru, David Soares tenki hetan tratamentu iha Hospital Nasional Guido Valadares (HNGV), Dili.

Adjuntu Direitor Tranzitu Nasional, Inspetor Valente Soares da Silva ba jurnalista iha nia servisu fatin Kaikoli, Dili, Tersa (28/12), katak kareta Land Cruiser mai husi diresaun Manatuto ho ema nain 3 inklui kondutor. Bainhira to’o iha area Hera kondutor matan dukur, depois nia hakfodak kareta baku fila, kondutor mate iha fatin, seluk to’o iha Ospital mak mate.

Iha loron 26, mikrolet (10) diresaun Tasitolu Bidau, ho numeru matrikula 31.313, baku fila iha area Merkado Komoro, besik Bom Bensin Belak Fuel, tamba laiha kontrola a’an, pasajeirus barak maka tabele iha kareta. Kondutor maka Paulino da Costa, hela iha tasi tolu.

Kareta ne’e baku fila, nain ida mate, agora tau hela iha Mortuariu HNGV, seidauk identifika no nain 4 kanek todan, nain 5 seluk sei trauma hela ho akontesementu ne’e. Oscar Salsinha
.

Gastao Salsinha: Ezije Petsionariu Nafatin Hanesan Militar no Duun Politika Nain Sira Uza Petisionariu

.
Eskluxivu Tempo Semanal - Ermera, 27.12.2010

Governu Timor Leste dehan fila-fila katak kazu petisionariu rezolvidu tiha ona hafoin hetaan pakote de rekoperasaun hodi fila ba moris hanesan ema sivil sira. Maibe eis Tenente Gastao Salsinha maka tama kadeia hafoin atentadu hasoru Xefe do Estadu no Primeiru Ministru RDTL ninia moris iha loron 11 fulan Fevereiru 2008 ne’e, seidauk satisfeitu nafatin hodi haruka ekipa ida husi Petisionariu lori sira nia ezijensia ba orgaun do estadu ninian.

Lian Nain husi Petisionariu ne’e sei konsidera katak petisionariu sei nafatin hanesan militar tan ba seidauk iha espulsu ofisial masked ala barak ona estadu hatun ona desizaun ruma no foo ona osan de rekoperasaun maske nia rasik seidauk simu. Tuir fontes governu ninian dehan Gastao Salsinha ho sira ne’ebe tama kadeia la hetaan osan rekoperasaun tan ba tama hela kadeia iha momentu ne’eba.

Iha parte seluk, salsina ne’ebe dadur dezde Abril 2008 sentenca tiha ba kadeia hetaan perdaun husi vitima 11 de Fevereiru DR. Jose Ramos Horta iha Agusto 2010 ne’e, informa katak petisionariu ne’e uluk ema politiza uza ba sai firmentu politika ba partidu balun hodi manan elisaun. Mai ita ba sani hamutuk intervista eskluxivu ida ne’ebe tempo Semanal (TS) halo ho lider Petisionariu, Gastao Salsinha (GS), iha loron (27/12) hanesan tuir mai iha okos ne’e.

TS: Irmaun Salsinha, bele esplika uitoan kona ba ita boot ninia sentiment hafoin sai husi Kadeia?

GS: En Prinsipiu, ami sai husi ona komarka, ha’u senti kontente. Tan ba ami ida-idak fila hamutuk ho ami nia familia no ema hotu ne’ebe durante ne’e foo nia simpatia ba ami. Hanesan buat ida mos ita dehan, ami sai husi nakukun, hakat ona ba naroman. Hanesan buat ida karik kontente uitoan de’it purke buat barak mak la loos nafatin.

TS: Karik ita boot bele esplika buat sa ida de’it mak tuir ita boot ninia haree sei la loos nafatin ne’e?

GS: Buat sira ne’ebe la loos nafatin ne’e maka hanesan ne’e; hahu husi uluk kedas ita koalia kona ba verdade ho Justisa. Ne’ebe, ita haree ba realidade ohin, loloos justisa ne’e ba parte balun de’it. Maibe ba ema sira ne’ebe, ita dehan iha poder, ba sira ne’e justisa la iha. Tan ba ida ne’e maka ita dehan, buat balun lao loos no buat barak maka lao la loos nafatin.

TS: Ita boot dehan justisa ba ema kiik de’it no ladun vale ba ema ne’ebe iha poder. Karik tuir ita boot ninia hanoin boot sese maka ita boot hanoin tenke ba hataan iha justisa maibe la ba hataan?

GS: Ha’u hanoin kona ba ida ne’e, ita la presiza atu sita tan sira nia naran. Tan ba buat hotu-hotu, uluk ita haree iha inkeretu ida mai husi komisaun internasional ne’e mensiona tiha ona sese maka involve iha krize ida ne’e. Ema ne’ebe merese duni atu ba hataan iha tribunal, sira ne’e naran kompletu hotu ona, iha komisaun inkeretu internasional. Ne’ebe ha’u hanoin ita la temi tan sira nia naran mos diak hela.

TS: Tuir informasaun katak iha dia 20 de Dezembru ita boot ho grupu ida, mai hasoru Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmao. Bele hatene objetivu ita boots sira ba hasoru PM ne’e saida?

GS: Ha’u la ba hasoru Primeiru Ministru, maibe ha’u delega de’it ekipa ida, kompostu husi petisionariu ema nain walu. Ne’ebe sira ne’e, lori ami nia karta de ezijensia ka karta de deklarasaun ida ba. Karta ne’e dirize ba Prezidenti da Republika, Prezidenti Parlamentu Nasional, Primeiru Ministru nune’e mos haruka ba Prezidenti Tribunal de rekursu. Iha momentu ne’eba ha’u la ba mas hau delega ekipa ida maka ba.

TS: Karik bele hatene, Pontus de ezijensia saida de’it maka ita boot sira hato’o?

GS: Kona ba Ezijensia sira ne’e, primeiru ami ezije kona ba ami nia estatutu. Iha estatutu ne’e tan ba dezde 2006 to’o agora, hahu husi fulan ne’ebe ami hetaan espulsa husi Brigadeiru Jeneral, atual Maijor Jeneral Matan Ruak; ida ne’e, to’o agora ami sei ezije nafatin katak ami tenke nafatin iha militar. Tan ba seidauk iha espulsu ka deklarasaun ruma por eskrita husi estadu ka governu ne’e seidauk iha. Tan ba ida ne’e maka ami ezije estadu ne’e tenke deklara sai ami nia estatutu. Iha ne’eba maka tempu atu ba tribunal. Sira tenke dehan ami nafatin iha militar ga, sivil ga, traidor ga, kriminozu ga, rebeldes ga? Sira rasik mak tenke deklara ba publiku. Ida ne’e maka ami nia ezijensia hatoo ba ulun boot nain haat ne’e.

TS: Karik Ita boot sira simu fali ona resposta ruma?

GS: Seidauk...seidauk simu resposta. Parese sira sei foo resposta mai depois de tinan foun ne’e ka ba oin. La hatene loos. Mas agora sira seidauk foo resposta ruma kona ba karta ne’e.

TS: Agora daudauk ita boot servisu hela nuudar saida hafoin sai husi kadeia? Ami nia intensaun katak ita boot ninia ativiadade agora ne’e hanesan emprezariu ka hanesan agrikutores?

GS: Ha’u agora daudauk ita bele dehan fila fali ba agrikutor. Tan ba tuur halimar hamutuk ho familia sira de’it. Entaun halo netik servisu kiik oan balun iha uma, hanesan hamoos toos ka kafe duut oan sira ne’e. Ida ne’e maka ha’u nia servisu lor-loron ninian.

TS: Depois de ita boot tama kadeia se maka foo apoiu ekonomia ba ita boot ninia kaben hodi haruka ita boot ninia oan sira ba eskola?

GS: Depois de tama kadeia nein ema ida maka tau matan ba ha’u nia familia. Nein partidu ida ka grupu ida fali, mos la’e. So ha’u nia familia uma laran rasik sustenta ha’u nia kaben ho oan sira ate ha’u sai fali husi kadeia to’o ohin loron.

TS: Hanesan eis lider petisionariu ida, karik ita boot sei senti iha responsabilidade moral ba ita boot ninia membru sira? Se karik senti iha duni responsabilidade ne’e, sa ida maka ita boot sei halo?

GS: Primeiru, ha’u sei konsolida fila fali sira. Halo sira hamutuk fali, ko’alia fila fali ho sira kona ba asuntus petisionariu sira nian. Ida ne’e maka ha’u nia objetivu prinsipal. Tan ba ha’u lakohi, sira atu namkari depoiz monu ba ema seluk nia manobra politika. Nune’e duni ha’u konvida sira para ko’alia ho sira atu labele repete tan kazu hanesan 2007 ne’ebe petisionariu sira, politik nain sira uza ba sira nia interese politik depois hotu tiha lakohi simu responsabilidade. Tan ba ida ne’e maka nu’udar sira nia komandante no sira nia porta voz, ha’u sei foo hanoin nafatin ba sira.

TS: Ita boot ohin temi buat ida ke interesante dehan politik nain sira uza petisionariu iha 2007 ba sira nia interese politika. Se loos maka uza ita boot sira?

GS: Iha 2007 hanesan ita hotu hatene, partidu lubuk ida maka uza petisionariu ne’e hanesan sira nia instrumentu ba kampanya politika sira nian. Lori petisionariu nia naran husi fatin ba fatin, hodi manan tiha ema barak nia simpatia. Depois too sira kaer ukun, nega tiha fali petisionariu, ate sira hasai tan lia fuan dehan petisionariu ne’e rebeldes.

TS: Se loos mak sira ne’e? Bele temi naran?

GS: Sira ne’ebe maka agora kaer hela ukun.

TS: Husi Ita nia koalia ne’e hatudu katak ita boot dehan petisionariu ne’e sai vitima ba ema seluk nia interese no arepende ita boot sira monu tama ba, iha lasu politiku sira nian. Ne’e loos ga la’e?

GS: Ne’e klaru, ami sai vitima ba politiku balun. Ita bele dehan, la’os de’it monu ba lasu....la’os de’it monu ba lasu maibe ami monu duni, monu duni. Tan ba jogu ne’e sira maka halo duni. Hafoin sira joga ami hanesan sira joga catur. Atu defende sira nia interese. Tan ba sira mesak labele alkansa objetivu sira ne’e. Maibe ami sai hanesan ponte para sira hakat ba mai. Too ona sira nia objetivu, nega tiha fali ami no dehan ami ne’e rebeldes.

TS: Maibe Estadu liu husi Governu ne’ebe kaer ukun ne’e, iha 2008 depois de kazu 11 de Fevereiru, foo ona osan rekoperasaun ba petisionariu sira hodi bele reintegra fila fali sira ba komunidade hanesan ema sivil ida. Tan ba sa mak ita boot seidauk satisfas nafatin?

GS: Kona ba osan rekoperasaun hodi haruka petisionariu sira fila ba moris hanesan komunidade sivil ida, ba ha’u ida ne’e la importante. Tan ba ita atu resolve problema ida, la’os resolve ho osan. Atu resolve problema ida too nia rohan tenke hetan solusaun diak ida; Ne’ebe importante maka parte hotu-hotu konkorda ona ho dezisaun ruma. Husi ida ne’e maka ita bele foo osan ou la foo osan. Mas problema ne’e sei too klaran de’it ita hanesan haluha tiha de’it, depois ita foo ona osan ne’e ba ha’u ladun satisfeitu ho desizaun ida ne’ebe Governu halo ne’e.

TS: Karik ita boot mos simu ona osan rekoperasaun husi estadu?

GS: Ha’u; ho ha’u nia maluk sira nain hirak ne’ebe mate iha krize ne’e hamutuk ho ami na’in hirak mak dadur; ami la simu osan rekoperasaun. Mai ha’u ami simu ka la simu konforme ba estadu. Se estadu hanoin dehan ami iha direitu hanesan, ne’e sira nia desizaun, se dehan direitu la hanesan mos, ne’e sira nia desizaun.

TS: Agora daudauk ita boot sai ona atu evita ema seluk uza Petisionariu hanesan instrumentu politika, karik ita boot sei harii patidu politiku ida hanesan informasaun ne’ebe sirkula?

GS: Aaahhh...ida ne’e ha’u husu deskulpa de’it, karik. Tan ba mai ha’u la iha liu interese atu harii partidu politika ida. (TS)
.

Militár indonéziu, timor-oan sira ne’ebé iha ligasaun ba droga ezekutadu

.
28 de Dezembro de 2010 - Sapo.pt

Soldadu indonézia sira haliga tiha ona ba alegadu tráfiku metafetamina nó droga ilegál sira seluk iha Timor-Leste. Soldadu sira envolve tiha ona iha operasaun ida kontrabandu ho kamiaun iha ai-laran ki’ik ida besik ba fronteira entre nasaun rua ne’e”, tuir ONG ida ne’ebé monitoramentu seguransa lokál.

Fundasaun Mahein (Guardian Foundation), ida ne’ebé kria tiha ona, liu husi finansiamentu australianu ida Grant Polísia Federál, fó ona alerta ba ameasa ida foin lalais ne’e husi krime organizadu ba nasaun ki’ik ne’e nó observa ona ligasaun sira entre ezérsitu indonéziu nó husi tráfiku ba droga ne’ebé makaas.

Alega katak medikamentu sira fornese ona iha Bali, molok atu kontrabandeadu mai Timor-Leste nó depois mak hafahe fali ba estranjeiru sira liu husi restaurante iha kapitál, iha rakete ida haliu husi emprezáriu ho ligasaun militár indonéziu sira. A AFP, ida ne’ebé iha nia kontinjente ho baze iha Timor-Leste, dehan katak hatene tiha ona konabá relatóriu ne’e, maibé kualker komentáriu tenke mai husi autoridade lokál sira.

Relatóriu ne’ebé elabora ona iha fulan kotuk, sita ofisiál ida ne’ebé la ho naran, iha rejiaun sira fronteira ninian nó informante oioin, nó hato’o ho detalle husi atividade kriminozu ne’e, identifika no nune’e autór balun nó sira ninia negósiu inisiál nó dokumenta operasaun sira ho sindikatu ida, ida ne’ebé karik halori hela makoña, ekstasy, metanfetamina nó heroína.

Nia dehan katak mata-dalan husi sindikatu ba droga mak mane ida ho negósiu ne’ebé ninia baze iha Bali, ida ne’ebé mak envolve hela iha operasaun sira transporte marítimu entre Java nó Bali. Nia akuzadu iha mentén pozisaun ida entre militár sira nó iha kontatu ida ho sede ida Kupaun, iha Timor Osidentál, ho konesaun sira ba ho membru milísia sira, ida ne’ebé atua hanesan entregadór droga ninian hodi haliu fronteira, dehan relatóriu ne’e.

Kontrabandu ne’e hala’o agora iha meia-noite, ka iha hahu dadersaan, nó “iha história katak tráfiku hirak ne’e akompañadu husi Ezérsiu Nasionál Indonéziu oioin (TNI ka membru sira), ida ne’ebé iha hela plataun iha área fronteira” nó mós husi membru husi milísia, eis- dehan relatóriu ne’e.

“Maske ha’u hatene laiha distribuisaun iha fronteira, ha’u laiha forsa atu konta, tamba ninia rizku mak ha’u bele lakon ha’u nia vida”, tenik ona funsionáriu lokál iha zona fronteirisa ba FM. “Fa’an hala’o abertamente, liuliu wainhira laiha funsionáriu husi ONU ka UNPOL, ne’ebé hodi atua. Relatóriu dehan ona: “Kontrabandu atividade Nusa Tenggara Timor teritóriu Timor-Leste mesak iha maioria forma iha ai-laran, entre dalan ki’ik sira ne’ebé ho ain nó lokál sira seluk ne’ebé hasubar hela iha durante fornteira hotu entre nasaun rua ne’e”.

Depois de tama iha rai-laran, dorga hirak ne’e haliu fali ba restaurante na’in ida iha Dili, ida ne’ebé ninia atividade iha relatóriu naran sira ho inisiál. Sekretáriu Timor-Leste Estadu Seguransa, Francisco Guterres, dehan ona ktak governu hatene ona konabá relatóriu ne’e, maibé atua dadaun ona konabá kestaun ida ne’ebé foti ona.

FM kria ona husi akadémiku timor-oan Nelson Belo nó eis-konsultór ida husi ONU, Edward Rees, kontrola seguransa iha Timor-Leste. Iha tinan 2009, AFP fó ona dolár 90.000 hodi ajuda finansia ONG.

Fonte: The Australian
.

“Sistema justisa Timór Léste Iha Risku”

.
Written by CJITL - Tuesday, 28 December 2010

CJITL flash, Durante tinan 2010 nia laran, Justice System Monitoring Program - JSMP observa katak iha esforsu maka’as hodi hari’i sistema justisa ne’ebé forte no asesivel ba ema hotu, maibe JSMP nota mos prátika ka aktu polítik balun ne’ebé JSMP konsidera prátika ne’ebé bele hamosu potensia atu minimiza esforsu koletiva hodi hari’i no hametin sistema justisa ne’ebé kredivel no fo fatin ba ema hotu.

Ida ne'e nota komunikadu imprensa, ne'ebe JSMP haruka ba redasaun CJITL via email foin lalais ne'e iha Dili, Timor Leste.

“JSMP konsiente no konvensidu katak sistema justisa nu’udar pilar determinante ba prosesu hari’i nasaun, Tanbá ne’e JSMP enkoraza ema hotu atu respeitu dignidade instituisaun judisiariu sira no hatu’ur instituisaun justisa iha nia fatin no respeita sira nia soberania hodi fo fatin ba sira atu ezerse sira nia papel ho dignidade no kbi’it ne’ebé mai husi Konstituisaun no lei sira seluk nune’e bele lori justisa ba ema hotu” Hateten Komunikadu ne'e.

Tuir JSMP katak Progresu balun ne’ebé ita atinzi dadaun mak hanesan; Aspeitu rekursu umanus, oras ne'e dadaun Timor Lese iha Númeru juizes aktual hamutuk na’in 14 no juizes estajiadu nain 4, total hamutuk nain 18.

Ministériu Públiku, númeru aktual hamutuk ema nain 13 no estajiadu na’in haat hamutuk nain 17.

Defensoria Públiku; númeru aktual na’in 11 no estajiadu hamutuk nain 5, total na’in 16.

Total númeru autór judisiariu agora hamutuk 51.

Advogadu privadu sira ne’ebé tuir hela prosesu perparasaun ba formasaun judisiariu hamutuk nain 16, ho kompozisaun feto ida, mane 15.

Formasaun segundu faze ba preparasaun formasaun ba advogadu privadu hamutuk nain 39, feto nain 18, mane nain 21.

Aspeitu lejislativu; Lei Kontra Violensia Domestika hetan aprovasaun no promulga iha Juñu 2010, (maske lei ne’e sei presiza iha tan polítika no planu nasional atu implementa; Lei Kodigu Sivil sei diskuti iha Meja Komisaun A, Lei kona-ba Apoiu Judisiariu sei iha prosesu elaborasaun iha Ministériu Justisa;

Aspeitu Infraestrutura no Komunikasaun; JSMP observa katak iha ona rezidensia permanente ba autor judisiariu sira hotu iha nivel jurisdiksaun hot-hotu, hanesan iha Baucaua, Suai, Oecusse.

Iha semana kotuk Rezidensia ba Majistradu Ministériu Públiku iha Suai nian foin inagura iha semana kotuk.

Oras ne’e dadaun komesa ona instala sistema IT iha tribunal no ministeriu publiku; Dezeina ona sistema jestaun kazu iha Gabinete Prokurador Jeral nian, Harii ona Ministériu Públiku nivel distrital nian.

Aleinde progresu hirak ne’e, JSMP mos preokupa katak sei iha nafatin práktika no aktu polítiku balun ne’ebé ami konsidera katak la refleta esforsu koletiva no planu nasional hirak ne’e.

Prátika polítiku balun ne’ebé la manifesta vontade polítiku atu respeita prinsipiu estadu de direitu, separasaun poder, igualidade iha lei nia oin, integridade no independensia instituisaun judisiariu.

Refleta ba realidade faktu sira iha leten, JSMP mai ho konkluzaun hipoteza ida katak sistema justisa iha Timór Léste sei nafatin iha risku nia laran durante periodu tinan 2010. (*/CJITL)
.

Dom. Basilio do Nascimento, Pr. Kostumi Sarani Labele Moris Hamutuk ho Kultura Korupsaun

.
Josefa Parada - Segunda, 27 Dezembru 2010 - SUARA TIMOR LOROSAE

DILI-Liu husi misa Santo Natal iha Igreja Katedral St. Antonio Baucau, Bispu Diocese Baucau, Mgr. Basilio do Nascimento, Pr (Dom Basilio) fanu sarani katoliku Timor Leste nia hanoin no fe, relasiona ho mudansa vida modernu nian oras nee, kostumi sarani nian no problema imoralidade ne’ebe buras maka’as iha rai ida nee.

Amo Basilio hatete, Natal nia objectivu bo’ot liu mak lori Nai Maromak nia Naroman ba ita ema, halo ita ema kumpriende ita nia moris rohan laek. Neduni presiza halo reflesaun klean no luan ba ita ida-idak konaba ita nia hahalok sarani, ita nia kultura sarani. “Nudar ema sarani, ita tenke hatete ba ita nia-an rasik katak, ita nia kostumi sarani labele moris hamutuk ho kultura violensia, ho kultura in-justica, kultura imoralidade, kultura korupsaun, kultura egoismu, kult ura iresponsalbilidade, kultura bobardor, kultura honestidade laiha, kultura sala ulun boot nian, kultura lokoan, kultura karakten, kultura sala foer, kultura hirusten, kultura lanuten, kultura laran moras no kultura barukten,” hatete Bispo D. Basilio do Nascimento iha ninia omilia Misa Kalan Natal iha Igreja Katedral St. Antonio Baucau, Sesta kalan (24/12), ne’ebe hetan transmisaun direito husi TVTL.

Dom Basilio fo hanoin hikas saida mak Natal. Natal katak “Ita nia maksoin nai Jesus Kristus moris’. Mundu tomak hanoin no selebra misterio nai Jesus nia moris. Tempu ne’ebe Maromak Oan halo an ba ema hodi mai soi mundu.

Tuir Amo Bispo Basilio, Santo Agustino resumi minteriu Natal nee ho liafuan katak “Na’i, Ita Boot halo ami moris ba Ita, no ami fuan sei la hakmatek wainhira lahatur nia an iha Ita Boot”. Amo Bispo hatutan tan, Na’i Maromak haraik-an hodi hatudu-an ba ema, hahu hanesan kosok-an babain ida. Nia moris iha familia babain ida nia leet, tuir familia babain ida nia kbiit hodi loke dalan ba ema kriatura no hodi kumpriende ita nia an rasik.

Cristo rasik nia liafuan iha evangelo, hanesan Sao Joao haktuir katak, “Imi moris iha mundu maibe imi laos mundu ne’e nian. Santo Irimeu eskolante ida Nai Jesus nia, hanorin konaba ministerio natal nian dehan hanesan ne’e: Maromak halo an hanesan ema, atu ita ema bele sai hanesan Maromak (nia oan). I ita hotu ne’ebe simu maromak nia ilas, ita sai kriatura ba eternidade, ba moris rohan laek”.

D. Basilio mos fo hanoin katak Natal Cristo nian nee, fo naroman ba ita ema nia moris. Maibe, ohin loron, mundu iha tendensi atu halo Natal sai deit festa boot.

Maibe laos festa atu hanoin Jesus Cristo hanesan Maromak. Kultura ho tradisaun mundu nian ohin loron, hakarak halo Natal sai deit tempu ida, atu ema hotu haksolok hetan ksolok no fo solok ba malu. Ita ha’ree religiaun no kultura, no sira ne’ebe lafiar iha Jesus Cristo, sira ne’e mos halo perzepio mesak bo-bo’ot, furak-furak, nabilan mesak. I rai balu, sira lafiar no lasimu Jesus Cristo, sira mos halo kompetisaun konaba prezepio.

Festa Natal, sai tiha tempu diak ida hodi halo publicidade boot atu bele fa’an buat barak, ne’ebe ema nia matenek foin inventa Jesus Cristo lasai Maromak oan, maibe sai ajente publicidade ba mentalidade konsumismu mundu moderno nian. Ita analiza karik, sinal sira ne’e, ita mos uza hodi fo hanoin festa Natal nian. Hanesa kartaun boas festa Natal nian, ita haruka ba malu kapas mesak, furak mesak, nabilan mesak, morin ho dekorasaun oioin, ho dezenhu oioin. Kartaun balu, hatudu mos milagre iha rai manas no maran boot hanesan Timor Leste nee.

Tanba rai manas no maran bot hanesan Timor Leste nee, kartaun balu mosu ho ita nia foho sira, sai mutin hotu. Natal mos, hanesan tempu atu halo ema balu nia imaginazaun sai buras. Kartaun balu, iha deit aihun. Iha lian Portugues ita bolu dehan Arvore de Natal. Kartaun balu iha deit fitun ida, balu fali hatudu deit ema balu nia oin ne’ebe reprezenta situasaun mundu ne’ebe ohin loron ita moris, maibe Jesus Cristo nia oin la mosu iha kartaun barak.

Neduni ita ha’ree katak, mundu ohin loron wainhira selebra loron Natal, ninia orientasaun dook husi sintidu Natal nian katak, ema gosta halo Festa Natal rame, maibe lalika hanoin konaba festa nia hun ne’ebe Maromak halo an ba ema hodi mai iha mundu. Neduni, Festa Natal ne’ebe tuir lolos sai festa sarani ida, agora sai fali festa zintiu ida bo’ot (materialistika) liu iha tempu moderno nee.

Timor Leste, tuir proporsaun ema ho rai dehan nasaun Katoliku ne’ebe bo’ot liu iha mundu. Iha ema milaun ida resin, tokon ida resin nia le’et, 97 % ba katolikus.

Hanesan nasaun katolika, halo simbolo no sinal barak kristianismu nian. Timor Leste nia simbolu cultural, sinal identidade nasional nian. Iha tempu hanesan nee, Timor Leste hatudu nia sinal sira ne’e. Iha tempu ikus ne’e, ita hatama tan sinal krisionismu nian iha tradisaun no kultura ba tempu natal.

Ohin loron, ita lao ba ne’ebe deit, ita hetan prezepio iha fatin hotu-hotu. Grupu ida-idak, povoasaun ida-idak, bairo ida-idak halibur hodi halo prezepio ho fuan ho laran, ho kontente, ho kapasidade oioin, ho ida-idak nia imaginasaun no ho kbiit.

Maibe keta haluha, ita ema ida-idak nia hahalok bele sai lalenok ba ema seluk para atu konhese ita. Maibe ita nia hahalok, sei hamrik fali hodi tesi lia ba ita rasik.

Ida nee hanesan autoridade moral ilegal liu husi konsiensia pesoal tanba nasaun ida-idak nia hahalok mak sai fali hanesan Lei, Juiz, testemunha no kritika hasoru povu ida iha nasaun ida nia moris wainhira nia lahalo buat ne’ebe nia hatudu.

Nasaun hotu hanesan Timor Leste, halo prezepio iha fatin hotu-hotu hodi hatudu Cristianismu iha rai ida ne’e. Hatudu Cristianismu nia naroman iha ema ida-idak nia hahalok, katak, ema nasaun ida ne’e simu duni naroman bo’ot.

Korupsaun bot

Iha rai ida, halo prezepio barak iha suku hot-hotu, ita sai bilaan tiha wainhira rona meus komunikasaun social hanesan radio, televisaun, no jornal. Ita rona husi debates sira iha Parlamentu, rona husi povu babain nia komentario ho halerik, rona husi lia anin to’o timor oan sira nia tilun, rona husi observadores internasional sira nia observasaun no halerik katak, iha Timor Leste korupsaun bo’ot teb-tebes.

Violensia domestika (oioin) i publika abuzu seksual labarik sira nian, laiha respeitu ba ema nia dignidade, moras ida mai husi seksualidade (HIV/AIDS bo’ot) no barak ba dadaun imfelisidade kazamentu barak tan, abortu ho prostituisaun buras ba bebeik, trafiku labarik sira nian ho prostituisaun juvinil kuda iha rai Timor Leste.

Foin dadauk ita hotu ha’ree husi televiasaun, Policia Dili kaer drogas husi grupus ne’ebe organiza jogos illegal, ita rona violensia iha grupu sira nia le’et boot tan, liu-liu iha joven sira nia leet. Imoralidade klean, i-reponsabilidade maka’as, egoismu forte, grupu balu ejiji atensaun no previzilejio bot, hodi ha’ree deit intrese privadu, i laos nasaun nian. Estadu fo osan atu hadia ponte ida, ninia rezultadu? Osan nabeen tiha, ponte mos atu nabeen tuir.

Sorti televisaun hatudu imagen, lae karik, ponte ho osan nabeen hotu, relatorio mai hodi dehan exekusaun 100 %. Ita lahatene, 100% nee, tanba osan mak nabeen ou tanba ponte monu, ou ponte laiha.

Iha fatin balu mos, grupu sira halo tiha prezepio, ba hemu tua lanu no halo fali violensia, hakanek malu iha prezepio nia laran.

Afinal halo prezepio atu hatudu sinal paz no harmonia ne’ebe kosok oan Jesus lori mai mundu maibe halo fali violensia. Karik ita nia prezepio, sai sinal ida katak, ita nia laran mesak mamuk deit, ita neon hanoin buat ida katak ita liman halo buat ida, maibe ita nia hahalok hatudu buat seluk konaba ita nia fiar ba Maromak.

Prezepio sira ne’e duni mak sei hatudu liman ba Timor oan sira. Ita nia hahalok mak sei foti akuzasaun konaba Timor Leste nia moral, konaba Timor oan ida-idak nia fiar, konaba sarani ida-idak nia kompreensaun, konaba minesterio natal nian.

Ita nia prezepio sira ne’e sai testamunha akuzasaun hasoru ita nia fiar ba Maromak no ba ita nia hahalok sarani. Afinal ita halo prezepio, tanba fiar iha ministerio inkarnasaun (Nai Maromak halo-an ba ema), ka ita halo prezepio hanesan babain iha tempu natal?. Tuir Amo Bispo Basilio konklusaun hirak ne’e mosu tanba ita haluhan ou lahatene ka lakohi hatene katak, Natal nudar tempu atu hanorin konaba maromak, atu hafoun mundu. Natal lori Nai Maromak nia naroman ba ita ema, kumpriende ita ema nia moris rohan Laek.

Prezenti Boot ba Ema

Iha area Surikmas no Osindo Dili, sarani atus resin partisipa misa Natal iha Kapela St. Antonio Surikmas Dili. Misa hahu oras 10.00 OTL, diriji husi Pe. Leandro M Alves. Iha ninia omilia, Pe Leandro hatete, festa natal hanesan festa moris ne’ebe Nai Maromak fo mai ita ba moris roha laek nian. Ida nee sai hanesan prezenti ida bo’ot teb-tebes husi Nai Maromak ba ema moris iha mundo.

Neduni selebrasaun festa natal, sempre lori ita hodi hanoin fila fali no hateke ba Nai Maromak no halo reflesaun ba ita ida-idak nia an nudar ema ne’ebe mak iha dignidade. Maibe, prezenti saida mak ita fo ba Nai Maromak?. “Ita tenke fiar Maromak, moris ho dame no hadomi malu. Ita hatudu liu husi ita nia hahalok”.

Pe. Leandro salienta tan katak iha sosiedade mosu hahalok ida ne’ebe hamihis ou halakon prezenti ne’ebe Nai Maromak fo mai ita.

Dala barak ita hanoin atu fo material ba ita nia oan sira, maibe ita haluha atu fo domin ba ita nia oan sira. Oan sira mos dala barak husu ba inan aman hakarak sosa roupa foun maibe haluha tiha atu hatudu domin ba inan aman. Iha leitura, Maromak fo hanoin mai ita oinsa Nai Maromak transforma sasan funu nian sai fali ba sasan ne’ebe ema uza ba moris hamutuk ninian, moris iha paz, iha domin no dame nia laran, buat sira ne’e hotu hetan transformasaun husi ita Nai Jesus Kristu, ne’e mak propeta isaiaz koalia katak lia nain lolos ne’e mak “Ita Nain Jesus Kristu” tanba iha nia mak iha lialos, nomos iha Nai Jesus Kristu mak iha Justisa no lia los, Amu Leandro salenta.

Iha segunda leitura ita rona oinsa mak moris iha Justisa ka iha hakmate nia laran Sao Palulo hakerek nia surat ba Titu, hodi dehan moris hakmatek tenke moris tuir Nai Maromak nia rahun diak, ne’e mak husik dala aat, tenke moris tuir Justisa no fiar ita Maromak bo’ot nia loron mak ohin ita selebra , tanba ne’e maluk sira “ita ne’ebe hanaranan nudar ema Kristaun diak, mai ita buka atu hakasan hatudu iha ita nia hahalok konaba Nai Maromak ne’ebe mak ohin klan “ita selebra” .

Entertantu, Xefi Estasun Kapela Surikmas Dili Lucas Mendonca Tilman hatete, Natal tinan ida ne’e lao hakmatek. Laiha problema. Mesmu iha problema balu, maibe lafo impaktu ba sarani sira atu tuir misa. Ne’e sinal diak ba sarani sira atu hametin fiar para labele monu ba babeur. Claudio Cardozo aumenta, Natal tinan ida ne’e prezepio mak barak maibe ema ba misa ladun barak. “Ita lahatene preokupasaun ba ekonomia ka ou tristi ho ekonomia, liu-liu foin sae mane sira barak ladun partisipa iha Misa Natal nian, satan misa babain iha Domingu,” nia kestiona.

Atu atu hadia mentalidade sira ne’e, nia dehan, perzisa servisu hamutu entre sarani sira ho igreja, Estadu ou governu, parte Religiaun, kultura, ekonomia, Sosial, Edukasaun no sira seluk, liu-liu mentalidade foin sae sira nian, se lae mak bele fo impaktu ne’ebe ladun diak ba setrasaun foin sae sira ba, nune’e bele apeita ba Nasaun no Igreja, nia salenta. */gus
.

CUIDADO, MUITO CUIDADINHO!...

.
Professor Doutor A. M. de Almeida Serra

É a economia, estúpido!... *

Nota preliminar: o que se segue tem que ver, em parte, com o sistema bancário de Timor Leste MAS É ABSOLUTAMENTE INDEPENDENTE DA MINHA RELAÇÃO PROFISSIONAL COM O "BANCO CENTRAL" DO PAÍS.

O que ficar escrito envolve-me, como de costume, só a mim e mais ninguém (pessoal ou colectivo) enquanto economista e observador da realidade económica de Timor Leste. Aliás, como é fácil de compreender, o banco central, no fundo, nada tem a ver com esta questão, que interessa apenas ao triângulo Estado-empresários-banca comercial.

Vi ontem uma referência a declarações do Ministro Gil Alves sobre a possibilidade de o Estado poder ser "fiador" de empresários timorenses nos seus pedidos de crédito junto da banca comercial actuando em Timor Leste. Não será o caso mais normal mas não será, certamente, caso virgem.

Mas as questões a colocar são, 1) saber se a existência ou não de uma garantia (do Estado) é a limitação mais importante para a concessão de crédito no país; e 2) quais as condições que os empresários terão de preencher para se poderem candidatar a uma garantia por parte do Estado. Estes é que são o "busilis" da questão.

Tenho para mim que a principal barreira que dificulta a concessão de crédito é a de natureza essencialmente institucional: a nível microeconómico, a falta de organização apropriada, interna, das empresas; e a nível macrosocial, o quadro jurídico para que os bancos possam obter dos empresários garantias reais apropriadas e que possam ser, atempadamente, executadas através do sistema judicial.

Ora, a não ser que ambas estas situações se alterem profundamente em relação ao quadro actual, a continuação de umas e de outras e a concessão de garantias reais pelo Estado vai apenas (?) transferir os riscos da concessão de empréstimos da banca para o Estado. Senão totalmente, pelo menos significativamente. Isso até pode desbloquear uns quantos empréstimos e fazer baixar (?) a taxa de juro cobrada mas o problema de fundo não fica resolvido. Como o quadro legal é "impróprio para consumo" o resultado vai ser, muito provavelmente, que quem vai "ficar a arder" com o seu dinheiro se os emrpesários não pagarem --- COMO VÁRIOS NÃO PAGAM E ALGUNS QUASE SE ORGULHAM DISSO!... --- é o Estado timorense. Isto é: é o povo timorense... "Na tá certo, irmão!..."

E aqui lembro-me das recentes declarações do Primeiro Ministro numa festa com os empresários e a propósito da execução do "plano do referendo": o "chefe" destes tecendo grandes encómios ao projecto e o PM dizendo que em muitos casos o Estado esteve a pagar gato por lebre, pagando muito dinheiro por uma qualidade por vezes mais que duvidosa e a preços inflacionados, indo muito dinheiro para carros de luxo-luxo e para férias em Bali. Ele lá saberá... Isto anda tudo ligado!...

* Blog sobre Economia e Política Económica do Desenvolvimento, em particular sobre a economia de Timor Leste e aquilo que naquelas pode ser útil ao desenvolvimento económico deste país
.

Indonesian military linked to Timorese drug runs

.
Rory Callinan - The Australian - December 28, 2010 12

Indonesian soldiers have been linked to the alleged trafficking of crystal methamphetamine and other illegal drugs into East Timor.

The troops have been involved in a smuggling operation using remote bush tracks along the two nations' border, according to a local security-monitoring NGO.

Fundasaun Mahein (Guardian Foundation), which was established partly through funding from an Australian Federal Police grant, has warned of a growing threat from organised crime to the tiny nation and noted links between the Indonesian military and the trafficking of hard drugs.

It alleges that drugs are being sourced in Bali before being smuggled to East Timor and are then distributed to foreigners through a restaurant in the capital in a racket run by an Indonesian businessman with military connections.

The AFP, which has a contingent based in East Timor, says it is aware of the report but any comment should come from local authorities.

The report, compiled last month, quotes an anonymous official in the border regions and several informants, and provides detail of criminal activity identifying some alleged perpetrators and their businesses by initials and documenting the operations of one syndicate that is allegedly bringing in marijuana, ecstasy, crystal methamphetamine and heroin.

It says the mastermind of the drug syndicate is a Bali-based businessman who is involved in marine transport operations between Java and Bali.

He is alleged to hold a position in the military and has a contact based in Kupang in West Timor with connections to former militia members, who act as drug couriers to cross the border, the report says.

Smuggling now takes place at midnight, or early in the morning, and "there are stories that they are accompanied by several Indonesian National Army (or TNI members), who are on duty in the border area" and also by ex-militia members, the report says.

"Although I know there is distribution in the border, I don't dare to report because the risk is I can lose my life," a local official from the border area told FM.

"Selling takes place openly, especially when there are no UN staff, or UNPOL, around to take action."

The report said: "Smuggling activities from Nusa Tenggara Timor territory to Timor Leste are mostly done in the forests, among walking paths and other hidden locations along the border between the two countries."

Once in the country, the drugs were passed to a restaurant owner in Dili whose business the report names by its initials.

East Timor's Secretary of State for Security, Francisco Guterres, said the government was aware of the report but was already acting on the issues raised.

FM was established by East Timorese academic Nelson Belo and a former UN adviser, Edward Rees, to monitor security in East Timor.

In 2009, the AFP donated $90,000 to help fund the NGO.
.

Segunda-feira, 27 de Dezembro de 2010

2010, O ANO DE TODOS OS ROUBOS

.
POR ANA LORO METAN em, TIMOR LOROSAE NAÇÃO - diário

Passou o Natal e aproxima-se 2011, é hora de fazermos abordagens ao balanço do ano de 2010 e aquilo que trouxe de evolução para Timor Leste, para os timorenses. Entenda-se timorenses-maioria. Os Mal Governados, no dizer da generalidade.

Somos cerca de um milhão e duzentos mil cidadãos à espera do tão apregoado desenvolvimento que nos foi prometido pelo governo que vai entrar no seu quarto ano de mandato. Até agora o que foi que vimos de desenvolvimento? A população em geral pode afirmar que vê esse desenvolvimento atenuar as suas carências básicas? A saúde melhorou? A educação melhorou? Há menos desemprego? Há habitação condigna para todos? Há justiça social e poder judicial forte e independente? O poder de compra dos timorenses aumentou? As estradas foram reparadas e melhoraram? Podemos fazer um balanço positivo do exercício deste governo no ano que agora termina? Nas cidades há eletricidade permanentemente? Há água potável em todo o país? Há liberdade de expressão? Liberdade de imprensa? As polícias regem-se e atuam em conformidade com as leis? O exercício da democracia ensina-se nas escolas e está em desenvolvimento para a população em geral?

Na generalidade das questões a resposta é não. É não porque o desenvolvimento apregoado e constatado ainda só abrangeu uma ínfima parte de todos nós. Em contrapartida vimos nas cidades e principalmente em Díli quanto evoluíram inexplicavelmente os grupos e as famílias de algum modo ligadas ao governo AMP nestes quase quatro anos. Na verdade foi a corrupção, o conluio e o nepotismo que se desenvolveram com a cumplicidade de Alexandre Gusmão, primeiro ministro, e de todos os outros que o rodeiam. Sob a batuta de silêncio do presidente Ramos Horta. A própria família de Gusmão está muito mais desenvolvida. Inexplicavelmente mais poderosa, politica, empresarial e financeiramente. Depois há todo um cortejo de famílias ligadas a Gusmão e, ou, ao governo que mostra quanto progrediu e se desenvolveu economicamente através daquilo a que vulgarmente chamamos roubo.

É mais do que sabido que há timorenses com fome. Muito pouco das carências básicas foram superadas. A saúde continua deficitária. Morremos por tudo e por nada com falta de assistência médica. Certamente que cresceu o número de crianças que não vão à escola porque recusam ou porque ficam a trabalhar para a família, tentando contribuir para minimizar as dificuldades. Portanto, também na educação quase nada melhorou neste ano de 2010, registando-se crianças com fome dentro das aulas. São as próprias ONGs a denunciar e tardiamente o governo está a começar a implementar a “merenda escolar” – que é insuficiente para todo o dia das crianças. Na habitação as melhorias vão quase todas direitinhas para os que de algum modo são afetos ao governo e aos partidos políticos do governo. Nesses sim, é perfeitamente visível a ostentação de construções de luxo e posse de bens que superam em muito os alegados vencimentos mensais que oficialmente auferem. A questão da melhoria das estradas é muito relativo. Vimos na realidade aplicarem algumas matérias primas nas estradas do país… Mas principalmente terra! Aplanam, mal e porcamente, e logo nas primeiras chuvas tudo se vai. Voltam os buracos e as derrocadas. Entretanto, se formos saber quanto os empreiteiros vivem melhor podemos ter a certeza de que ficamos estupefactos com o seu desenvolvimento. Significará isso que os próprios empreiteiros nos roubam? Com este exemplo, entre outros, para desenvolvermos temos de roubar? Temos de nos filiar todos nos partidos do governo AMP?

Já há tempos que se diz que Timor Leste é Díli e o resto é paisagem, algo que ficou do dito dos portugueses relativamente a Portugal e à sua capital, Lisboa. Para ser verdade a miséria crescente que vimos na capital não devia de existir. Essa realidade é a maior prova de que o prometido e tão falado desenvolvimento em Timor Leste não passa de uma miragem que nos foi sabiamente metida à frente dos olhos por artes mágicas de um sapiente mágico-principal chamado Xanana Gusmão.

Estamos “alguma coisa melhor”? Relativamente aos quase quatro anos de governação AMP seria escandaloso que tivessemos parado no tempo ou regredido. Não aconteceu isso em casos primordiais. Mas a realidade é que nada se desenvolveu, melhorou, que corresponda aos investimentos anunciados e às verbas desaparecidas dos cofres do Estado, alegadamente destinadas ao desenvolvimento. Assim sendo onde é que elas, as verbas, estão? E como se explica que umas quantas famílias surjam como que por encanto a exibir o seu surpreendente, efetivo e poderoso novo-riquismo?

Desenvolvimento em Timor Leste? Para alguns aconteceu mesmo. Por cá e por outras partes do mundo chamamos-lhe roubo, corrupção… Para ser precisos devemos dizer que 2010 foi o ano de todos os roubos. Exagero? Certamente que não, quanto maiores verbas são movimentadas pelo governo AMP maior é o risco de se sumirem milhões através de magias que desconhecemos mas em que todos os dias vimos os resultados estampados nos novos “bólides” de pessoas que os possuem sem que saibamos como arranjaram o dinheiro para os ter, novas casas, etc. Quem vê agora Díli e não via há uns tempos fica com a certeza absoluta de que há desenvolvimento… de alguns, poucos. Dos que fazem de 2010 o ano de todos os roubos, provavelmente ultrapassado para o ano que vem.
.

Quarta-feira, 22 de Dezembro de 2010

NATAL ÉS TU E SOMOS NÓS

.

Natal és tu
Natal sou eu
Natal somos nós
E eles, e eles…
Natal é sempre que dás a mão
Natal é perdão
É Amor, alegria, sofrimento e dor...
Natal é sempre que ajudas alguém
aquele com um andar oscilante,
com uma lágrima constante,
por um caminho diferente…
Natal foi ontem
Natal é hoje
E, será amanhã…


FELIZ NATAL!

- clube dos poetas vivos
.

FELIZ NATAL E BOM ANO NOVO!

.
Gostaríamos de aproveitar esta oportunidade para agradecer a visita de milhares de leitores que durante este ano nos acompanharam e participaram nos comentários deste blogue. Muito obrigada!

Por uns dias iremos suspender as publicações no blogue devido às merecidas férias dos membros da nossa equipa.

Desejamos a todos vós um Feliz Natal e um Próspero Ano Novo!

Zizi Timor Oan
.

E.TIMOR PETROLEUM TAX REVENUE HITS RECORD IN 2010

.
By Agence France-Presse - 12/22/2010

East Timor's petroleum income leapt to an all-time high of more than 900 million dollars in 2010, a government spokesman said Wednesday.

The government said it collected 914 million dollars in petroleum taxes this year, up about 38 per cent on 2009, from producers' revenues of 2.17 billion dollars.

East Timor is one of the world's youngest and poorest countries, and has relied heavily on foreign aid since voting for independence from Indonesia in 1999, but has major oil and gas deposits in the Timor Sea.

Government spokesman Agio Pereira said: "Timor-Leste (East) as a people are impoverished, but let us not forget, as a nation we are not poor."

The country, which has a population of 1.1 million, would use its natural resources income to boost economic growth, he said.

"We are able to achieve this by utilising our Petroleum Fund as a vehicle to stabilise peace, to spur economic growth, to build social, human and physical capital and to develop our non-oil economy," he said in statement.
.