Quinta-feira, 16 de Dezembro de 2010

Special fund in the State Budget Proposal for 2011 of US$342,306 million, showing irregularity

.
LUTA HAMUTUK - Kinta, 16 Dezembru 2010

Fundu Espesifiku no Plano Estratejiku Dezenvolvimento Nasional (PEDN), relasiona ho implementasaun PEDN, iha proposta ida ne’e governu sei estabelese Fundu Espesifiku rua mak hetan alokasaun orsamento bo’ot teb-tebes, mak hanesan Fundo Dezenvolvimento Kapital Humanu ho montante osan US$25 milhoes de dolares iha kategoria bens e servisu, nomos orsamentu hamutuk US$317.

306 milhoes aloka ba iha Fundo das Infrastrukturas ne’ebe koloka husi kategoria despeza kapital dezenvolvimento nian. Tuir esplikasaun husi governu katak, fundus rua ne’e hodi permite implementasaun PEDN tinan 2011 - 2030. Iha proposta ida ne’e mos Governo atu kria Agensia Dezenvolvimentu Nasional (ADN) atu halo kontrolu no Concelho Administrasaun mak sei regula no deside projeitu prioritarius.

Los duni katak termus artigu 32 Lei Orsamentu e Jestaun Finanseiru permite atu governu bele kria fundu espesifiku. Relasiona ho interese nasional ba longu prazu, Luta Hamutuk apresia ho fundus espesifiku rua ne’e, tanba kriasaun fundu espesifiku ne’e nudar investimentu estratejiku ba longu praju hodi garantia sustentabilidade dezenvolvimentu nasional. Luta Hamutuk mos sempre ejiji ba Governu no Parlamento Nasional atu tau atensaun makaas ba iha investimentu ida ne’e, hodi nune despeza ne’ebe mak estado hala’o tenke iha esperitu longo prazu nomos garante nia sustentabilidade.

Maske nune, Luta Hamutuk hakarak hateten katak governu tenke lori lai PEDN ne’e ba iha Parlamento Nasional hodi hetan uluk lai aprovasaun hafoin uza PEDN hanesan fundamentu dezenvolvimento nasaun nian hodi konsidera hanesan baze ida hodi halo planeamento orsamentais. Nune, ami hakarak dehan katak fundus rua ne’ebe mak implikasaun lojiku husi PEDN seidauk bele permite atu sai hanesan fundamentu politika ba iha planeamentu nasional.

Luta Hamutuk mos kestiona entidade responsavel ba operasaun fundo espesifiku ne’ebe mensiona mos iha Lei Orsamentu e Jestaun Finanseiru (artigo 32 kapitulu 4.6). Tanba tuir planu governu katak sei kria Ajensia Dezenvolvimentu Nasional (ADN) mak sei hetan responsabilidade hodi halo evaluasaun, monitorizasun no supervizaun ba implementasaun projeto.

Kestaun mak Luta Hamutuk preokupa mak regularidade ADN ne rasik hodi halao nia knar. Tanba maske ADN tama ona iha planu orsamental maibe seidauk iha lei proprio ida mak regula knaar ADN. Tanba-ne’e, Luta Hamutuk konsidera ADN nee mosu ho Iregularidade.

Luta Hamutuk hakarak husu ba Parlamento Nasional hodi husu klarifikasaun governu nian konaba fundu dezenvolvimentu kapital humanu ne’ebe atu aloka USD$25 miloes liu-liu ba iha orsamentu ne’ebe hamutuk USD$3.668 milhoes ba outros tipos de formasaun.

Governu presiza esplika didiak programa formasaun nee iha areas saida deit. Tanba orsamentu mak aloka ba programa ne’e nia valor hanesan mos programa formasaun sira seluk hanesan formasaun tekniku. Hakarak fo hanoin katak governu labele kria/halo orsamentu sein iha diskriminasaun detaillus.
.

1 comentários:

Anónimo disse...

Ministru Zacarias Albano da Costa, Gosta Halimar Feto
Membru Governu nebe Mak Moral Laiha Hetan Baku (ho fotografia Kareta neba mak Sonia Xoke tiha)

Zacarias Albano da Costa, Ministru Negosiu Estranjeiru, matan feto, sedutor feto no membru governu nebe mak moralmente retardante/defisiente hetan baku hosi Sonia Maia ninian lain kaben. Sonio servisu nudar fusionariu Ministeriu Negosiu Estranjeiru. Insidente ne’e akontese iha hotel Katuas, uluk bolu City Café.

Baku Zacarias ne’e akontese wainhira Sonio, fen kaben hosi Amandio, eis-vice Provedor Direitu Humanu wainhira han ‘ namora’ hela ho Ministru Zacarias Albano da Costa, sira nian fatin namora Amandio deskobre no Amandio haksoit hasoru Ministru Zacarias no baku nia dala barak to’o Ministru Zacarias monu ba rai.

Amandio depois telefone ba Zacarias ninian fen no informa ba nian katak foin dadaun ne’e nia foin fo lisaun diak ida ba Zacarias tanba namora no toba ho ninian fen kaben. Insidente ne’e ema grava tiha ona iha video camera no sei fo sai ba publiku iha tempu badak ne’e – nebe mak sei hatudu Zacarias Albano da Costa nebe mak moralmente retardante.

Iha mos insidente seluk nebe mak involve Sonia iha nebe Sonia foti kareta ofisial Ministeriu nian nebe mak fo ba director divizaun multilateral. Kareta ne’e sira lori ba uma no lori liu horas servisu sem iha karta autorizasaun no kartaun kondusaun/driver’s licence. Sonia ninian subrinhu sira mak kaer fali lori ba festa iha Delta Nova no sobrinho ne’e mos laiha kartaun kondusaun. Wainhira sira kaer kareta ne’e, sira lori ba monu tiha iha raikuat mota Comorro nian no estraga tiha kareta ne’e. Pick up nee foin mak uza la to’o fulan ha’at. Depois Ministru Zacarias asina deit despaxu ida no autoriza atu kareta ne’e hadia no Ministeriu Negosiu Estranjeiru mak selu fali kustu hadia kareta ne’e no laiha sansaun administrativa ruma mak Ministru Zacarias foti hasoru Sonia Maia. Kustu atu hadia kareta nebe mak xoke tiha ona sei selu ho valor liu hosi USD$10,000.