Sexta-feira, 17 de Dezembro de 2010

Projetu Oleu Pezadu Lao Tarde , Governu obriga Kompania CNI22 Entrega ba Indonesia

.
Timor Post - Kinta 16 Dezembru 2010

Dili-“Projetu oleiu pezado ne’ebe mak lao tarde, governu obriga kompañia Chinese Nuclear Industry Company No.22 (CNI22) ba kompania Indonezia “Pury Akraya Engineering Limited hodi kontinua ho linha tranzmisaun.

Tanba projetu oliu pejado no rede nasional nebe mak jere husi kompania CNI22 hodi hari tore haleu iha Timor laran 2400 resin maibe tinan 2 nia laran torre 30 deit 23 Hera ba Mantruto no 7 mai Dili maibe ba parte seluk oin loron seidauk hari, inklui sentru oliu Pezadu iha Betanu mos seidauk book.

Signifika katak tempu ne’ebe mak governu hatete sai ona ba povu katak ahi sei lakan 24 horas iha teritoriu tomak iha 2010 seidauk akontese no fim muda tan ba tinan 2011, tamba ne’e mak governu kanselha tiha projetu ne’e husi kompania CNI22 ba kompania Indonezia.

Husi kontratu ne’ebe mak kompania Indonezia hasina ho governu $353 miloens husi estadu nia osan atu halo projeitu oliu pezadu Hera no Betanu ne’ebe mak tuir planu kompania nia sei sosa jerador husi Finlandia atu halo projetu.

Liu husi kontratu ne’ebe mak asina iha setembru liu ba responsablidade ne’ebe mak uluk kompania China Nuclear mak iha agora responsablidade kompania Indonezia Puri Akraya Engineering Limited.

Husi kontratu ne’ebe mak uluk governu hasina ho kompania China Nuclear CNI22 $91,038,377 mas iha kontratu ne’ebe mak asina iha fulan setembru 2010 kotuk aumenta mas agora aumenta ba $352,569,123 maibe orsamentu refere PN ladauk iha konesementu la inklui osamentu Jeral Estadu no publiku mos la hatene karik kontratu ne’ebe mak governu asina iha dia 15 setembru 2010 liu ba hanesan segredu entre governu ho kompanhia.

“Hau lahatene karik halo kontratu segredu ho kompanhia Kury Akaya Engineering Limited,”reafirma Charles.

Tamba kontratu ne’e laiha diskusaun ne’ebe mak aprova husi Parlamentu Nasiuonal no sosiedade sivil ladauk hatene.

Orsamentu ne’ebe mak asina kontratu ho kompania Indonezia tokon atus 2 lima nolu hanesan orsamentu estadu ne’ebe mak gasta tiha ona iha tinan 3 liu ba.

Tanba ne’e La Hautuk preokupa tebes ho governu halao kontratu foun ne’ebe mak aumenta osan $163 miloens ba $90 miloens e hamutuk $353 miloens ba kompania Puri Akraya Engineering Limited asina,”afirma tan Charles.

Tuir relatoriu consultant engineering electroconsult and Bonificia SPA husi Kompania Italia, ne’ebe mak tuir kontratu atu tau matan ba oliu pezadu ne’ebe mak konaba kontratut foun, meu ambiente no fo servisu ba Timor oan.

Gastu boot iha fundu infraestrutura ba 2011 mak iha parte sentral eletrika oliu Pezadu no lina transmisaun ne’ebe mak problematiku ho montante tokon $166 iha mudansa barak ba nia dezenu revizaun ba kontratu.

Hahu projetu husi 2008 estadu gasta ona osan tokon $100 maski kontratu ba kompania CNI22 ho montante tokon $367,1 ne’ebe aumenta tan ba tokon $628,7 no hare atu aumenta tan iha tempu oin mai tokon $8 aloka ba suprevizaun prozetu nian hanesan tokon $15 jestaun no operasaun husi tinan 2012 to’o 2017.

Tuir informasaun ne’e mak hetan mos hateten katak kompania CNI22 agora dadaun jere fali eletrisidade iha Comoro no kompania Indonezia Puri Akraya Engineering Limited mak kontinua halo projetu aleu pezadu ne’ebe mak halao tarde demais.(Julio fernandes)
.

0 comentários: