Quarta-feira, 22 de Dezembro de 2010

PM Xanana: Tempu To’o Ona Forsa Internasional Husik TL

.
Josefa Parada - Kuarta, 22 Dezembru 2010 - SUARA TIMOR LOROSAE

DILI – Ministru Defeza Seguransa atual Primeiru Ministru RDTL Kay Rala Xanana Gusmão, hateten tempu to’o ona atu Forsa Internasional husik nasaun TL, tamba bazeia ba estudus Nasoens Unidas hatudu katak TL iha kapasidade atu resolve rasik nia problema, krize 2006 hanesan referensia boot.

Kestaun ne’e PM Xanana hato’o, bainhira halao reuniaun ho autoridade forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL) ho Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) konaba seguransa rai laran, nebe tuir planu United Nation Police (UNPOL) sei intrega responsabilidade tomak ba PNTL no F-FDTL.

“Ita Timor oan, konsege rezolve duni ita nia problema rasik, tamba ne’e tempu to’o ona atu forsa Internasional sira, atu husik ita nia rai,” hateten PM Xanana.

PM Xanana hatutan, atu simu responsabilidade tomak ba seguransa iha rai laran, dadaun ne’e tenki halo preparasaun masimu, hanesan operasaun konjunta entre F-FDTL no PNTL, hodi haforsa tan institusaun 2 ne’e iha future.

Tuir PM Xanana katak, instituisaun F-FDTL ho PNTL tenke respeitu malu, tanba imi maka importante tebes ba nasaun ida ne’e, ne’eduni nia husu ba instituisaun rua nee (F-FDTL no PNTL) atu kumpri didiak imi nia dever, atu nunee iha loron ruma governu atu haree diak liu tan direitu ba membru iha instituisaun defeza no seguransa nasaun Timor Leste nian.

Iha opourtunidade nee mos komandante jeral F-FDTL Taur Matan Ruak hateten liu husi ninia diskursu katak, atu haforsa seguransa iha rai laran, ba dahuluk tenki haforsa lina orientasaun, ne’e signifika instituisaun seguransa tenki lao hamutuk la bele ema idak-idak forma ninia orientasaun. Tenke halo lutu, dada tali ida deit atu lutu nee bele hari ho los no forte la bele idak-idak maka lao tuir ninia hakarak, maibe tenki tuir orientasaun nebee iha ona.

Tuir Taur lina orientasaun ne’e maka tenke fo uluk prioridade seguransa iha tasi, ida nee politika estado TL nian, tamba tasi maka fo rekursu barak ba rai Timor hodi dezenvolvimentu, nee duni Timor tenki hatudu ninia kapasidade katak nia kontrola tasi.

Tuir nia katak, durante tinan 10, F-FDTL halao tiha ona koperasaun teknik ho nasaun 17, ida ne’e hatudu katak F-FDTL iha esforsu atu hametin diak liu tan relasaun, bainhira misaun onu nian remata iha TL.

Nune’e mos komandante PNTL Longuinhos Monteiro, liu husi ninia palestra nee, haforsa tan katak, instituisaun seguransa tenki assume ninia responsabilidade liu husi regras estrutura, signifika katak responsabilidade komandu ninian iha rai laran, seguransa no defeza TL maka sei kaer rasik ho kondisaun diak, fasilidade diak.

Ne’e duni Tuir Longuinhos, atu haforsa seguransa iha rai laran, governu tenki investe makas iha area seguransa liu-liu ba fasilidade ka ekipamentus hodi halao servisu iha rai laran.

Partisipa iha sorumutu nee iha salaun konferensia eis merkado mak komandante jeral F-FDTL, Taur Matan Ruak, komandante Polisia, Longuinhos Monteiro, sekretario do estadu defeza, Julio Thomas Pinto, sekretario do estado suguransa Francisco da Costa Guteres, komandante PNTL distritais ho estrutura seguransa no defeza tomak maka marka prezensa iha sorumutu nee. par/jos/car
.

4 comentários:

Anónimo disse...

Paz, estabilidade ba rai Timor, depende husi gerazaun kolonialistas or Mestisus nian liman. Ohin loron iha rai Timor kuaze maioria mestisus halo servisu ba CIA no ASIO.
Iha Australia hahu treinu jovens Timor Oan sae intelizensia, atu mai servisu iha rai Timor.

Anónimo disse...

commentario ida leten ne pro otonomia selai milisi pro jakarta mak halo,ema hanesane anti estabilidade,e kria racismo...

Anónimo disse...

Dala ruma komentar ida leten ne mos FANU ita para aban bainrua labele sai ATAN iha ita nia rain RASIK.

ELizario

Anónimo disse...

Bele iha segurança ba ita nia rai ho proprio Timor oan mak kaer. Ne diak liu ba ita hotu, mas tenqui iha conciencia ida idak nian, labele halo fali crise 2006 mosu fali... Se ita hotu hadomi ita nia rai, laiha ema ida atu reclama fali A mak funu i B hein aproveita deit, ne buat ida exemplo ladiak ba ita hotu i ba mos ita nia jeração sira. Ohin loron ita hetan diak, mos iha ita hotu nia maluk mak mate barak tamba rai domi nee. Ne duni ita hotu tenqui kaer diak i toleranci ba se deit nudar timor oan...